Energetska obnova višestambenih zgrada: Potpisana 84 ugovora vrijedna više od 450 milijuna kuna

U okviru Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava ‘Energetska obnova višestambenih zgrada’ potpisana su 84 Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava s Korisnicima. Ukupna vrijednost ova 84 projekta iznosi nešto više od 451,2 milijuna kuna.

Od ukupne vrijednosti, više od 278,1 milijuna kuna bespovratnih sredstava je osigurano u okviru NPOO-a, a čime je ugovoreno gotovo 95% Pozivom predviđene alokacije od 300 milijuna kuna. Predmetne višestambene zgrade nalaze se u 18 hrvatskih županija, a najviše ih je, njih 15, u Karlovačkoj županiji.

Na razini investicije C6.1. R1-I1 Energetska obnova zgrada potrebno je ostvariti uštede primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini od najmanje 30%, a do sada ugovorenim projektima energetske obnove višestambenih zgrada taj je pokazatelj udvostručen budući prosječna ušteda godišnje primarne energije (Eprim) za ova 84 projekta iznosi 60,06%.

Visok je i postotak prosječne uštede godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) u odnosu na minimalnu od 50% koju je potrebno ostvariti na razini svake pojedinačne zgrade, a koji iznosi 70,64%.

Najčešći energetski razred prije obnove je D, dok je najčešći očekivani energetski razred nakon obnove B. Od za sada ukupno 84 ugovorena projekta energetske obnove višestambenih zgrada, 70 projekata provodit će integralnu energetsku obnovu, 1 projekt provodit će integralnu obnovu s mjerama zaštite od požara, a njih 13 dubinsku obnovu.

Najveće uštede

Prema najvećim uštedama energije među 30 novougovorenih projekata ističe se ‘Energetska obnova Bukovačke ulice 212 i 214‘ u Zagrebu s prosječnom uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) od 86,06% i prosječnom uštedom godišnje primarne energije (Eprim) od 78,78%, a bruto građevinska površina zgrade iznosi 11.831,11 m2.

Slijede ga dva đakovačka projekta iz Osječko-baranjske županije – ‘Energetska obnova višestambene zgrade na adresi Augusta Cesarića 10-12, Đakovo‘, s prosječnom uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) od 85,02% i prosječnom uštedom godišnje primarne energije (Eprim) od 78,13% te ‘Energetska obnova višestambene zgrade Splitska 18, Đakovo‘, čija je prosječna ušteda godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) 78,56%, dok je prosječna ušteda godišnje primarne energije (Eprim) 73,18%.

Financijski najteži

Financijski su najteža dva zagrebačka projekta, i to ‘Energetska obnova višestambene zgrade na adresi Bolnička 93,95,97,99,101, Zagreb‘, ukupne vrijednosti nešto veće od 26,3 milijuna kuna, s više od 20 milijuna kuna dodijeljenih bespovratnih sredstava i najvećom bruto građevinskom površinom zgrade od 13.939,73 m2 i projekt ‘Energetska obnova višestambene zgrade na adresi Ozaljska 93, Zagreb‘, ukupne vrijednosti nešto veće od 21 milijuna kuna, s 12,5 milijuna kuna dodijeljenih bespovratnih sredstava, bruto građevinske površine zgrade od 13.738,50 m2.

Ističu se i projekti u Dubrovniku, Rijeci i Puli:

• projekt ‘Energetska obnova višestambene zgrade na adresi Generala Janka Bobetka 12 i 14 i Augusta Cesarca 1, Dubrovnik‘, ukupne vrijednosti veće od 9,5 milijuna kuna, s preko 4,7 milijuna kuna dodijeljenih bespovratnih sredstava i bruto građevinske površine zgrade od 4.954,00 m2;
• projekt ‘Energetska obnova višestambene zgrade na adresi Dubrovačka 6, Rijeka‘, ukupne vrijednosti veće od 9,2 milijuna kuna, s više od 5,5 milijuna kuna dodijeljenih bespovratnih sredstava i bruto građevinske površine zgrade od 9.263,57 m2;
• projekt ‘Energetska obnova višestambene zgrade na adresi Divkovićeva 2,4, Pula‘, ukupne vrijednosti također nešto veće od 9,2 milijuna kuna, s više od 5,4 milijuna kuna dodijeljenih bespovratnih sredstava i bruto građevinske površine zgrade od 8.108,75 m2.
  Izdvojeni članak

  

  I studenti se bave problematikom energetske učinkovitosti: ‘Nužno je ubrzati proces’

Horizontalne mjere

U sklopu horizontalnih mjera, provedbu novih/rekonstrukciju postojećih elemenata pristupačnosti među novougovorenim projektima provest će 2 višestambene zgrade koje će ugraditi dizala i 2 višestambene zgrade koje će ugraditi koso podizne platforme. Kao mjeru ugradnje elemenata zelene infrastrukture 5 višestambenih zgrada će urediti postojeće zelene površine na čestici zgrade, a kao mjeru održive urbane mobilnosti 18 će višestambenih zgrada izvesti parkirališta za bicikle.

Na Poziv Ministarstva zaprimljeno je ukupno 235 projektnih prijedloga, što je činilo 200% inicijalno osigurane alokacije od 300 milijuna kuna. Unošenje projektnih prijedloga prijaviteljima je bilo omogućeno od 25. travnja 2022., dok je dostava (podnošenje) projektnih prijedloga započela 17. svibnja 2022. godine. Zbog iskorištenja raspoložive financijske alokacije Poziv je zatvoren s danom 2. kolovoza 2022. godine. Više o tome pročitajte ovdje.

Prvi je to poziv koji je u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. objavilo ovo Ministarstvo, ali i među prvima na razini čitavog Plana oporavka i otpornosti Republike Hrvatske. Najniži iznos bespovratnih sredstava za financiranje prihvatljivih troškova pojedinačnog projektnog prijedloga iznosi 150 tisuća kuna, a najviši čak 22 milijuna kuna. Donosimo i pregled potpisanih ugovora.