Razgovarali smo s investitorom koji je kuću napravio od slame: Ljeti ne treba klima, a zimi se otvaraju prozori

Obitelj Hornung iz Osijeka je na lijevoj obali Drave u osječkom prigradskom naselju Tvrđavici sagradila obiteljsku kuću od drveta i slame. Tvrde da je kuća neusporedivo ‘štedljivija’ od onih koje su građene klasičnom gradnjom. Dok je ljeti 38, u kući je 25 stupnjeva. Prirodna hladovina bez klime.

Krešimir Hornung izgradio je kuću od slame u osječkom prigradskom naselju Tvrđavici | Hornung

Kuća je 200 četvornih metara bruto površine, odnosno 160 kvadratnih metara neto, a razlika je zapravo u debljini zidova koji su ispunjeni slamom. Projektirana je za četveročlanu obitelj. Ulaz kuće obilježava veliki atrij pun zelenila smješten u središtu kuće. Kuća ima tri spavaonice, u sklopu svake je kupaonica. Hodnik u sklopu kojeg je jedan sanitarni čvor za goste. U jednom prostoru je dnevna soba s blagovaonicom i kuhinjom iz koje se izlazi na veliku terasu koja je sastavni dio kuće. Kada se otvore velike staklene stijene u dnevnom boravku dobivamo dojam da je kuća jedna velika nadstrešena terasa okružena vrtom. Konceptualno je sagrađena da donosi novce, jednim dijelom zbog vrlo niskih troškova, a drugim da dio kuće u kojem sada žive djeca koja su pred kraj studija, kada odu svojim putem, može postati prostor za iznajmljivanje.

Kuća od slame prilikom izgradnje | Hornung

Povratak tradiciji

– Puno smo energije i truda uložili u ovaj projekt, šest godina sam izučavao cijeli koncept, tri godine smo gradili naš dom od drveta i slame, započinje priču Krešimir Hornung koji je sa svojom obitelji odlučio napraviti dom od prirodnih i ekološki prihvatljivih materijala. Iako nije nepoznat materijal, slamom se gradilo i prije, danas je poprilično egzotičan i rijetki se upuštaju u ovakav pothvat.

Ova kuća je izolacijski tako dobro napravljena da je iznenadila i same vlasnike. Kako kažu, zimi se bore da se kuća rashladi otvaranjem prozora. Dok ljeti, kad je vani 38 stupnjeva, u kući je 25 stupnjeva. Prirodna hladovina bez klime. Središnji dio kuće, kuhinja, blagovaonica i dnevni boravak je pun svjetla, staklene stijene su sa svih strana i gotovo je nevjerojatno da je uz toliko ostakljenih površina kuća zadržala tako dobra izolacijska svojstva preko ljeta, dok preko zime velike staklene površine dozvoljavaju suncu da grije kuću svojim zrakama.

– Voli bih da struka napravi komparaciju zida od slame i zida kuće koji je izoliran EPES-om (stiroporom) ili kamenom vunom, kako bi korisnicima prikazali koje energetske pokazatelje koji sustav ima i po kojoj cijeni. U našoj kalkulaciji zid od blokova slame je financijski isplativiji od drugih načina izoliranja, Kaže Krešimir Hornung. Pokušao je dobiti informacije koliko svojstva kroz vrijeme gubi fasadni sustav od EPS-a i kamene vune, ali nigdje nije dobio odgovor. Hornung je vrlo skeptičan što se tiče materijala koji se danas koriste u građevinarstvu. Za stiropor kaže da nakon određenog vremena gubi svojstva, a kod kamene vunu je poznato da je samo jedan posto vlage dovoljno da smanji njena izolacijska svojstva i do deset posto.

Na opremanju interijera nije se štedjelo

Hornung kaže da ga ljudi pitaju kolika je cijena ovakve kuće po četvornom metru, ali dodaje da je nezahvalno razgovarati o cijeni dok nije poznat projektni zadatak. Prema njegovoj kalkulaciji ovakav tip kuće u roch bau izvedbi jednak je cijeni klasične gradnji. Cijena dalje ovisi hoće li se ugrađivati lamelirana građa ili klasična građevinska jelova građa; hoće li stolarija biti od ariša ili neka jeftinija. Krešimir kaže da su se u njihovu kuću ugrađivali vrhunski materijali – stolarija i fasada su od ariša, nije se štedjelo na kvaliteti.

I to se odmah primjećuje prilikom ulaska u kuću koja je moderna, ali u isto vrijeme daje dojam topline doma. Očito i da održiva gradnja i dizajn idu zajedno. Namještaj je rađen po mjeri i svaki dio namještaja je unikat. Stol za kojim sjedimo prilikom razgovora je napravljen od hrastovih fosni starih 100 godina, a dizajn i izradu potpisuje STUDIO8.

Hornung je inače osnivač i predsjednik Udruge za promicanje kreativnog izražavanja Studio8 koja se bavi inovativnim materijalima i multifunkcionalnim pristupom gradnji. Očito je u pitanju čovjek koji je radoznao, voli se ‘igrati’ s novim stvarima i pronalaziti najbolja rješenja. Udruga surađuje s tvrtkom STUDIO8 d.o.o koja se specijalizira za zelenu arhitekturu, koja u suradnji sa stručnim timom vanjskih suradnika, nudi svojim klijentima vođenje kompletne investicije izgradnje njihovog doma od idejnog rješenja do useljenja.

Krešimir Hornung izgradio je kuću od slame u osječkom prigradskom naselju Tvrđavici | Hornung

Neovisni koncept

– Kod ovakvog tipa gradnje jako je bitne da se kompletan projekt dobro osmisli. Nije dovoljno da se projektira samo glavni projekt, već izvedbeni detalji trebaju biti uvršteni u projektnu dokumentaciju prije samog početka gradnje. Ljudi zaboravljaju kod projektiranja da cijeli život plaćaju režije i održavanje kuće. Trošak izgradnje se plaća samo jednom u životu. Zbog toga je bitno da se pažnja usmjeri na vrste izolacija. Da se stolarija i eksterijer kuće osmisli i izvede od kvalitetnih materijala otpornih na vremenske prilike, objašnjava Hornung.

Sustav grijanja je osmišljen da se kuća može grijati preko kamina koji je pozicioniran u dnevnoj sobi a koristiti kruto gorivo ili kombi bojler na plin koji je smješten u strojarnici. Kamin osim topline daje ugođaj u javnom dijelu kuće u sklopu kojeg je dnevni boravak, blagovaonica i kuhinja. Kako bi postigli samodostatnost kuće, u planu su i solarni paneli i filtriranje vode.

– Ako plaćam struju oko 300 kuna mjesečno, a cijela solarna priča me košta oko 70 ili 80 tisuća kuna. Trebalo bi 20 godina da otplatim investiciju, ali ja ću staviti solare na kuću jer je ideja da budemo neovisni. Vodu filtriramo, imat ćemo svoju struju, grijati se na drva i bit ćemo samoodrživi i 100 posto ekološki. Na 6.000 četvornih metara zemljišta oko kuće se ne primjenjuje nikakva ‘kemija’. Ovaj dio grada smo odabrali zbog nedirnute prirode tako da nam je i korov dio toga i ne pada mi na pamet da ga ‘špricam’. Ovdje sam kupio toliko zemlje jer sam htio mir, samoodrživost i ekološko okruženje. Kad si zauzeo neki stav, onda ga moraš ‘furat’ do kraja. Jer ako se gradi eko-kuća nije prihvatljivo da se u zoni stanovanja izvode pregradni zidovi od materijala koji ne spadaju u tu kategoriju, kaže Hornung.

Atrij u središtu kuće daje mnogo svjetla, a zimi topline | Hornung

Cijela kuća ‘diše’

U Izradi interijera pregradni zidovi su napravljeni od prešane slame. Jako je bitno koristiti materijale s visokom paropropusnosti kako bi slama mogla disati. Za žbukanje su koristili porculansko vapnene žbuke, glet i boje koje su također visoko paropropusne. Sve su to ekološki materijali.

– Iako moram priznati da smo se i mi malo švercali i da bi dobili neke detalje u interijeru koristili smo se materijalima koji sadrže mali udio cementa (mikrocementi) . Ali da anuliramo formaldehide iz prostora u kući imamo biljke koje na sebe primaju formaldehide i dalje ih prerađuju i tako taj otrov koji se nalazi u širokom spektru materijala uklanjaju iz prostora. STUDIO8 izradio je stencile s motivom hrvatskih čipki, pa je i interijer obilježen modernim izgledom, ali s tradicijskim detaljima. Uzorak koji je postignut na zidovima kupaonice je poput starih slavonskih kuća kada su majstori valjcima s ‘uzorkom’ oslikavali kuhinje baka i djedova, kaže Hornung.

Kuća je unikatna, svaki detalj je ručno rađen, svaki komad namještaja je posebno konstruiran, metal je namjerno korodiran na policama za knjige, stare grede su samo očetkane i spojene klamfama kako bi dobili klupu za sjedenje u predsoblju, namjerno su ostavljeni nesavršeni oblici ‘greške’ pa kuća iako nova, odaje dojam doma s patinom.

Udruga STUDIO8 i tvrtka STUDIO8 surađuju i na projektima koji su inspirirani tradicijskom slavonskom gradnjom, kombinira tradiciju i nove materijale. Pohvalno je što su na tim projektima angažirali mlade ljude s Arhitektonskog fakulteta i dali im priliku da iskažu svoje ideje.

Interijeri su rađeni modernim materijalima | Hornung

Zaboravljena tradicija i identitet

– Moja suradnica kaže, ‘ako pogledamo današnju osječku arhitekturu, sve su kubusi bijele i sive boje’. Doista, svi farbaju fasade u sivo i bijelo. U Osijeku postoje dvije-tri prepoznatljive lijepe obiteljske kuće, a ostalo su ‘klonovi’. Ali trebamo zahvaliti takvoj ‘Instagram’ arhitekturi jer nam je ona otvorila oči i omogućila da pokrenemo nešto novo, a opet nešto naše tradicionalno što se zapostavlja, bez obzira na to što je to naš identitet. Mi smo preuzeli vremenom zapadne standarde a potisnuli ono što smo mi, tako smo potisnuli i naše tradicijske materijale, opeku, drvo pa i slamu, kaže Hornung.

Prema njegovim riječima, obišao je dosta kuća kako u Hrvatskoj tako i u susjednim zemljama. Kontaktirao struku na institutima, građevinsku struku. Razgovarao s članovima udruge ZMAG, entuzijastima, investitorima koji žive u takvim kućama i mišljenja je da uopće nije jednostavna niti jeftina gradnja. U tijeku gradnje mu je kuća izgorjela zbog primjene neadekvatnih materijala za zaštitu drveta koji su uzrok požara. Zato upozorava sve koji žele takve kuće da dobro razmisle kome će ukazati povjerenje za projektiranje , izvođenje i kupnju materijala za budući dom.

– Mogao sam uzeti fasadu od smreke, ali bi ju morao svakih par godina premazivati, zato sam uzeo ariš, mogao sam uzeti jelove grede, ali sam uzeo laminiranu građu koja je kvalitetnija, mogao sam koristiti drugačije načine spajanja drveta, ali sam uzeo čelične atestirane okove koji su statički isplanirani i provjereni. Kad gledaš upotrebu materijala, nije se štedjelo, ali krajnja cijena nije bila viša od bilo koje kuće građene klasičnim blokovima. Želio sam kuću u kojoj će moja obitelj uživati a ne kako kažu ljudi biti ‘rob kuće’. I sada je to – to, kaže Hornung. Vidljivo je da je uloženo puno truda i vremena, možda i više nego što bi netko želio uložiti, ali Hornung kaže, on to radi ‘iz ljubavi i zajebancije’.

Krešimir Hornung | Tešija