Ulog od 71 milijun eura za energetsku obnovu javnih zgrada u 18 županija i Gradu Zagrebu, evo lokacija
Dodijeljeno je 95 odluka o financiranju energetske obnove zgrada javnog sektora ukupne vrijednosti veće od 71 milijuna eura. Sredstva su osigurana u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti odnose na energetsku obnovu objekata zdravstvene i odgojno-obrazovne namjene koje nisu oštećene u potresu. Najviše zgrada obnavljat će se na području Splitsko dalmatinske, Sisačko-moslavačke i Brodsko-posavske županija. Donosimo popisa projekta koji će biti realizirani.
energetska obnova | foto: Ministarstvo prostornog uređenja
Odluke o financiranju energetske obnove zgrada javnog sektora dodijeljene su temeljem Poziva ‘Energetske obnove zgrada javne namjene’ kojeg je objavilo i provelo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Odluke se odnose na područje 18 županija i Grad Zagreb.
Najviše zgrada obnavljat će se na području Splitsko dalmatinske županije (12) gdje je ukupna vrijednost projekata 24.046.924,67 eura, od čega je 13.636.645,33 eura bespovratnih sredstava. Slijedi Sisačko-moslavačka županija (11) u kojoj je ukupna vrijednost projekata je 7.318.029,93 eura, od čega je 4.312.912,70 eura bespovratnih sredstava. Na trećem je mjestu pak Brodsko-posavska županija (10) gdje je ukupna vrijednost projekata je 8.034.710,24 eura, od čega je 4.140.228,58 eura bespovratnih sredstava.
Zanimljivi projekti
Odluke o financiranju mahom se odnose na energetsku obnovu škola, sportsko-rekreacijskih objekata, centara za stare i nemoćne, te objekata društvene namjene. No, među njima se nalaze i projekti obnove zdravstvenih ustanova poput zgrade Klinike za psihijatriju Sveti Ivan u Gradu Zagrebu, ambulante u Kuni Pelješkoj na području Dubrovačko-neretvanske županije i zgrade odjela za biologijsku psihijatriju i odjela za psihoterapiju Neuropsihijatrijske bolnice Dr. Ivan Barbot u Popovači.
Također, obnavljaju se zgrada Policijske uprave Osječko-baranjske i zgrada Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske. U energetsku obnovu ide i zgrada Društvenog centra Karlo Rojc u Puli. Evo i popisa svih projekta koji će biti realizirani:
Loading...
Reload document 
Open in new tab Ambiciozni plan za dekarbonizaciju zgrada
Premijer Andrej Plenković istaknuo je da energetski obnovljene zgrade više štede i više vrijede, imaju bolju mehaničku otpornost i stabilnost, sigurnije su u slučaju požara, a osiguravanjem zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta zgrade nakon obnove postaju zdravije, sigurnije te ugodnije za boravak i rad. Istaknuo je i da su sredstva za Poziv za energetsku obnovu zgrada javnog sektora iz Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti povećana na skoro 200 milijuna eura.
Kad je riječ o ukupnoj provedbi Nacionalnog plana opravka i otpornosti, odnosno dodatne financijske injekcije koju Hrvatska uživa u razdoblju 2021.-2026. u iznosu od 10,5 milijardi eura, Vlada je investirala u različite prioritete, od gospodarstva, preko zdravstva, pravosuđa, do prometa. Od tih 10,5 milijardi eura, Ministarstvu graditeljstva za obnovu zgrada osigurano je gotovo 2 milijarde eura. Veći dio, 1,5 milijardi eura, odnosi na obnovu zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom, a za energetsku obnovu ostalih zgrada osigurano je oko 500 milijuna eura.
energetska obnova zgrada | foto: Ministrastvo prostornog uređenja
Dubinska i sveobuhvatna obnova
Rečeno je kako se 95 odluka, vrijednih 71 milijuna eura odnose na energetsku obnovu objekata zdravstvene i odgojno-obrazovne namjene koje nisu oštećene u potresu.
– Na ovaj način ostvarit ćemo integriranu, dubinsku i sveobuhvatnu obnovu zgrada javnoga sektora i postići uštede koje su nužne u pogledu grijanja i primarne energije, rekao je Plenković.
Navedeno je i kako je u planu obnoviti 674.845 kvadrata zgrada oštećenih u potresu, te 1.225.948 kvadrata neoštećenih u potresu. Premijer je izrazio zadovoljstvo što se energetska učinkovitost zgrada stavlja u fokus, kazavši da ćemo na njoj svi zajedno morati raditi desetljećima. Rekao je i da Vlada ima dugoročnu strategiju obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine, dodavši da nacionalni program energetske obnove zgrada ide u kraćem roku, do 2030. godine.
Na 8. mjestu UN-ove ljestvice o održivom razvoju
Istaknuto je i da Hrvatska napreduje u ispunjavanju UN-ovih ciljeva o održivom razvoju te se nalazi na visokom osmom mjestu od 167 država, pri čemu mnoge od njih duže uživaju demokraciju te su ekonomski razvijenije.
Premijer je rekao i da energetski obnovljene zgrade više štede i više vrijede, imaju bolju mehaničku otpornost i stabilnost, sigurnije su u slučaju požara, a osiguravanjem zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta zgrade nakon obnove postaju zdravije, sigurnije te ugodnije za boravak i rad.
Ilustracija | foto: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Ušteda energije 70 posto
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić, podsjetio je pak da su Europska komisija i Hrvatska kroz strateške dokumente predvidjeli do 2030. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 55 posto u odnosu na 1990. Uz to, cilj je i da se do 2050. Europu i Hrvatsku napravi klimatski neutralnom što znači da sve zgrade do 2050. neće emitirati stakleničke plinove iz korištenja ugljikovodika.
Kazao je da su u Vladi, da bi se postigli ti ciljevi, osigurali tri milijarde eura kako bi energetski obnovili oko tri milijuna četvornih metara u zgradama. U ovom kontekstu naveo je i da će se s odlukama o financiranju energetske obnove zgrada javnog sektora ukupno obnoviti 266 zgrada u Hrvatskoj.
Istaknuo je da će sve energetski obnovljene zgrade javnog sektora štedjeti oko 70 posto energije u odnosu na vrijeme koje je prethodilo njihovoj energetskoj obnovi. Uz to, prosjek godišnje uštede primarne energije bit će do 90 posto.
