Održan skup 'Stanovanje u 21. stoljeću': Cilj je građanima ponuditi priuštivo stanovanje

U Okrugloj dvorani Hrvatske narodne banke održan je dvodnevni znanstveno-stručni skup ‘Stanovanje u 21 stoljeću’ u organizaciji Ministarstva i HAZU-a, u suradnji s HNB-om. Skup je okupio međunarodne i hrvatske stručnjake i predavače, a je organiziran u okviru izrade Nacionalnog plana stambene politike RH.

Znanstveno – stručni skup ‘Stanovanje u 21. stoljeću‘ okupio je istaknute međunarodne i hrvatske stručnjake i predavače, a pozdravne govore održali su državni tajnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir, viceguverner Hrvatske narodne banke Tomislav Čorić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Velimir Neidhard i arhitekt Krešimir Rogina.

Skup je otvorio državni tajnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir koji je zahvalio suorganizatorima Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti te posebno Hrvatskoj narodnoj banci na gostoprimstvu te podršci u organizaciji znanstveno – stručnog skupa ‘Stanovanje u 21 stoljeću’ koji će biti polazna točka da se pristupi izradi Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030. godine.

– Cilj je pomoći našim građanima i ponuditi im priuštivo, ugodno i kvalitetno stanovanje uz povećanu energetsku učinkovitost, a uvažavajući zelenu urbanu infrastrukturu i kružno gospodarenje prostorom i zgradama, rekao je Uhlir.

Razgovor o urbanizmu i arhitekturi

Viceguverner Hrvatske narodne banke Tomislav Čorić istaknuo je kako je zgrada Hrvatske narodne banke idealno mjesto za razgovor o urbanizmu i arhitekturi jer je palaču koja je građena za potrebe burze, a današnje je sjedište Hrvatske narodne banke, projektirao jedan od najvećih i najznačajnijih arhitekata Viktor Kovačić kojeg nazivaju ocem hrvatske moderne arhitekture.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Velimir Neidhard osvrnuo se na arhitekturu Grada Zagreba 19. stoljeća koji je u tom razdoblju u arhitektonskom i urbanističkom smislu predstavljao idealan grad definiran stambenom arhitekturom. Stručne prezentacije prvoga dana skupa održali su David Mikhail, Orna Rosenfeld, Roger Riewe, Aljoša Dekleva, Otto Barić, Damir Rako, Miroslav Rajić, Kata Marunica i Siniša Zdjelar.

Znanstveno – stručni skup ‘Stanovanje u 21 stoljeću’ organiziran je u okviru izrade Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030. godine, kojom Vlada Republike Hrvatske želi omogućiti priuštivo, ugodno i kvalitetno stanovanje svojim građanima, uz povećanu energetsku učinkovitost i arhitektonsku kvalitetu životnog prostora.

Nacionalni plan stambene politike

Polazne teze za izradu Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine su:

• Stanovanje je jedna od osnovnih ljudskih potreba, a dom predstavlja temelj stabilnosti i sigurnosti pojedinca i obitelji, okosnicu društvenog i emocionalnog života, ali sve češće i radno mjesto.
• Ponuda na stambenom tržištu ne može zadovoljiti potrebe i cijene stambenih nekretnina stalno su u porastu.
• Republika Hrvatska izrazito je geografski i ekonomski heterogena, što predstavlja poseban izazov u kreiraju Nacionalnog plana.
• Prema podatcima iz Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine (NN 140/2020), od ukupnog broja nastanjenih stambenih jedinica u RH koje se koriste za stalno stanovanje 97,28 % je u privatnom, a 2,72% u ostalim oblicima vlasništva.
• Prema istraživanju Svjetske banke (2022.), danas oko 56% svjetske populacije, 4,4 milijarde stanovnika, živi u gradovima, a očekuje se da će se ovaj trend nastaviti s urbanim stanovništvom koje će se do 2050. više nego udvostručiti u odnosu na sadašnju veličinu, a tada će gotovo 7 od 10 ljudi živjeti u gradovima.

Podsjećamo, Nacionalni plan stambene politike ima zadaću pobliže definirati posebne ciljeve u području stanovanja, a svrha je građanima pristupačno stanovanje koje istodobno mora zadovoljiti utvrđene standarde kvalitete. Više o tome možete pročitati ovdje.

Kroz isti je moguće težiti dodatnim ciljevima poput smanjenja iseljavanja, stambenog zbrinjavanja mladih, naseljavanja deficitarnim kadrom, povećanja radne mobilnosti, olakšavanja života starijim osobama (program 65+), povećanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva, izvrsnosti u arhitekturi, zelene i kružne stanogradnje, održive stanogradnje i dr.