Hrvatska dobiva čak sedamdeset modernih senzora za detekciju i praćenje kretanja zagađenja zraka

Gradovi diljem svijeta suočeni su s ogromnim problemom zagađenja zraka, a upravo Hrvatska razvija suvremeni model za detekciju i praćenje kretanja zagađenja zraka u urbanim područjima u vrijednosti od skoro 36 milijuna kuna, koji bi, između ostalog, trebao biti od velike koristi prilikom planiranja razvoja gradova. Naime, upravo je Zagreb izabran za pilot-lokaciju ovog izuzetno važnog projekta te će, uz već postojeće, dobiti nevjerojatnih sedamdeset novih suvremenih senzora kojima će se prikupljati podaci o glavnim zagađivačima, temperaturi, vlazi te brzini i smjeru vjetra, a svim građanima bit će dostupni diljem grada. Grad Zagreb dobio je svoju Ekološku kartu još 2017. godine, a ovom investicijom dodatno će se unaprijediti postojeća aplikacija te će prikazivati realno stanje okoliša. Do kraja rujna 2023. godine sustav bi trebao biti tržišno dostupan i brojnim drugim gradovima u svijetu.

Inovativnim projektom Sustav za detekciju i praćenje kretanja zagađenja zraka u urbanim područjima, koji provode tvrtka Nimium u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Andrija Štampar, u Zagrebu se do 2023. godine planira postaviti čak sedamdeset novih mobilnih mjernih senzora diljem grada, piše portal Jutarnji list.

Naime, ti senzori će po zagrebačkim kvartovima skupljati sve moguće podatke o zagađenju zraka, a građani će upravo zahvaljujući takvoj mreži podataka moći u svakom trenutku na svojoj mikrolokaciji saznati kakva je kvaliteta zraka. Štoviše, ovom investicijom pojačat će se već postojeću mrežu mjernih jedinica za kvalitetu zraka u Zagrebu.

Održivi projekt u vrijednosti od skoro 36 milijuna kuna

Ovim su se hvalevrijednim projektom tvrtka Nimium i njihov partner Nastavni zavod za javno zdravstvo Andrija Štampar ujedno prijavili na natječaj Europskog fonda za regionalni razvoj. Trenutno se u ovoj fazi biraju najbolje lokacije u Zagrebu za postavljanje brojnih suvremenih senzora, a uskoro će se raspisati i javni natječaj. Ukupna vrijednost projekta je nešto manje od 36 milijuna kuna, koji su dobiveni iz Europskog fonda, pri čemu je oko 12 milijuna kuna rezervirano za aktivnosti koje provode na Štamparu.

Štoviše, Zagreb će se u narednim godinama sve više širiti i razvijati stoga je potrebno pomno razmišljati kako stvoriti optimalne uvjete za što ugodniji život, objašnjava za Jutarnji list dr. sc. Adela Krivohlavek, voditeljica Službe za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju u Štamparu, koji je aktivni partner u projektu. Krivohlavek nastavlja da je prilikom urbanističkih planiranja potrebno voditi računa i o meteorološkim uvjetima u gradu da bi se prirodnim putem svako naselje moglo provjetravati, a potrebno je graditi prometnice tako da što manje utječu na kvalitetu zraka. Naime, upravo zbog toga su potrebne ovakve vrste predviđanja da se tek nakon izgradnje ne bi došlo do saznanja da je zrak slabije kvalitete.

Sedamdeset novih suvremenih senzora

Europska unija propisuje koliki je minimalni broj mjernih stanica u gradovima ovisno o broju stanovnika, međutim, brojni gradovi često na tom broju i ostanu jer je riječ o opremi koja je vrlo skupa. Naime, u Zagrebu su već postavljene tri mjerne stanice iz državne i šest iz gradske mreže te 14 automatiziranih senzora, no to nikako nije dovoljno da bi se obuhvatio cijeli grad. U sklopu novog projekta za detekciju i praćenje kretanja zagađenja zraka u urbanim područjima postavit će se 35 mjernih senzora u prvom dijelu projekta i 35 u drugom u svrhu prikupljanja podataka o glavnim zagađivačima, temperaturi, vlazi te brzini i smjeru vjetra.

S obzirom na to da se radi o izuzetno osjetljivoj tehnologiji, senzori jamče točnost tijekom dvije godine, ali uz svakodnevno podešavanje. Druga opcija su stacionirane mjerne postaje, koje se koriste u državnoj i gradskoj mreži za praćenje kvalitete zraka, ali se za njihovo održavanje izdvajaju financijski mnogo veća sredstva.

– Gledajući svjetske trendove, vidjeli smo da ima puno mobilnih mjernih senzora za praćenje kvalitete zraka koji daju pouzdane rezultate, koje ćemo u sklopu projekta dodatno provjeravati referentnim metodama. Te ćemo podatke staviti u odnos, primjerice, s podacima o vjetru i temperaturi i tako putem izgrađenog modela predvidjeti kako će se zagađenje širiti gradom, naglašava voditeljica Službe za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju Krivohlavek. Osim toga, dodaje da će upravo na temelju tih predviđanja grad izabrati odgovarajući model i smjernice za smanjenje zagađenja zraka.

Zagreb kao pilot-lokacija

No, problem zagađenja zraka prepoznat je u svim dijelovima svijeta, a prikupljanje podataka i njihova analiza samo su dio velikog projekta u kojem je Zagreb izabran kao pilot-lokacija. Štoviše, do kraja rujna 2023. godine plan je razviti tržišno upotrebljiv prototip sustava koji će moći koristiti i brojni drugi gradovi.

S obzirom na to da na tržištu još uvijek nema cjelovitih softverskih rješenja koja upotrebljavaju stvarne podatke i primjenjuju napredne algoritme i modele poput strojnog učenja, kao ni napredne tehnologije koja bi unaprijedila pametnu detekciju i mjerenje pokazatelja onečišćenja zraka, ovo je izuzetno važan inovativni proizvod na globalnoj razini.

Ovakav projekt zahtijeva i stručnjake iz različitih područja pa će tako u njemu sudjelovati oko 20 stručnjaka iz različitih područja kao što su biologija, kemija, ekološka medicina, elektrotehnika, sanitarno inženjerstvo, matematika. Važno je napomenuti da je rad na projektu stvaranja zagrebačke Eko karte pokazao da postoji potreba i za vanjskim suradnicima koji će dobivene podatke učiniti razumljivima svim zainteresiranim građanima. Upravo će se u zadnjoj godini projekta podaci i predviđanja dobiveni ovom inovacijom praćenja zagađenja zraka integrirati u Ekološku kartu Grada Zagreba koja je nastala 2017. godine, a na kojoj se mogu već mogu pronaći podaci o zraku, vodi, peludu, tlu te meteorološki podaci.

Zelena infrastruktura

Također, kvaliteta zraka ne ovisi samo o koncentraciji kemijskih onečišćivača u zraku, već i o koncentraciji aeroalergena kao što su pelud i spore, naglašava za Jutarnji list dr. sc. Ivana Hrga, voditeljica Odjela za životni i radni okoliš u Štamparu.

– Kod nas još nije dovoljno prepoznato koliko čovjek utječe na pojavnost aeroalergena u zraku zbog, recimo, neadekvatne sadnje određenih biljnih vrsta i neprovođenja mjera uklanjanja visokoalergenih vrsta kao što je ambrozija, pa radimo na nacrtu prijedloga programa zelene infrastrukture u urbanim područjima kojim bismo dali smjernice za sadnju i upravljanje upravo alergenim biljem u gradu Zagrebu, objašnjava Hrga.

Konačno, tvrdi da su strani stručnjaci oduševljeni aplikacijom Ekološka karta Grada Zagreba, a osim toga, smatra da su je i građani vrlo dobro prihvatili. Naravno, imam još puno ideja kako poboljšati aplikaciju, a puno je i drugih podataka koje bi bilo dobro iskoristiti i prikazati na adekvatan način. Cilj je da aplikacija postane način prikaza realnog stanja okoliša u Zagrebu, a ovaj projekt detekcije i praćenja kretanja zagađenja zraka sigurno je korak prema tome.