Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026

Maja Gostrec / foto: Privatna arhiva
– Instagram i Facebook profil @majas.plants.and.stuff nastao je 2018. godine. Iako sam cijeli život bila okružena prirodom i biljkama, nakon selidbe u grad moja potreba za zelenilom u životnom prostoru je eksponencijalno rasla. Kako su mi privatni i poslovni život isprepleteni i usko vezani s prirodom i biljkama, profil je od hobi platforme i privatnog bloga danas skromna mala oaza ljubavi, informacija i podjele znanja, objašnjava nam Maja.

Udobnost doma uz biljke / foto: Privatna arhiva
Kako Maja radi u privatnoj tvrtki koja se bavi projektiranjem i uređenjem krajobraza može se reći da je uspješno spojila profesiju i hobi. Osim projekata poput uređenja interijera biljkama i projektiranja vrtova i parkova kojima se bavi na radnom mjestu, van posla također ima par srcu joj dragih projekata koje je realizirala u okviru Maja’s plants and stuff.
– Jedan od dražih događaja bila je Razmjena biljaka u Kinu Europa 2019. godine. Bila je to prva takva organizirana razmjena biljaka u Zagrebu koja je imala 15 – ak sudionika koji su donijeli svoje biljke na razmjenu i više desetaka posjetitelja koji su došli razgledati pa čak i kupiti koju biljku. Prošle godine radila sam manju ‘kolekciju’ živih skulptura, takozvanih kokedama. Također, sezonski organiziram manje rasprodaje biljaka na Instagram profilu, a odnose se na biljke koje sama uzgojim, kao i rehabilitirane biljke koje spašavam iz ureda i prostora u kojima im ne odgovaraju uvjeti ili ljudski faktor, priča nam Maja.

Razmjena biljaka 2019. / foto: Privatna arhiva

Razmjena biljaka 2019. / foto: Privatna arhiva

Kokedama Asparagus / foto: Privatna arhiva
No, svakako treba napomenuti i to da je ove godine, nakon odlične radionice i u suradnji s @planina.studio, također izbacila kolekciju glinenih tanjurića za uzgoj, razmnožavanje i aranžiranje biljaka napravljenih od stoneware gline s manganom zbog čega je svaki komad imao simpatične točkice.
Na pitanje odakle ljubav prema biljkama, ali i krajobraznoj arhitekturi, Maja odgovara kako je oduvijek bila okružena prirodom te je voljela biljke i prostor.
– Djetinjstvo sam provela na selu, u kući s velikim zelenim dvorištem, uz bakin povrtnjak i livadu iza kuće, koja je uz potok vodila u šumu. Već u srednjoj školi počela je moja ljubav prema sobnim biljkama, ali i prema arhitekturi. Uz dozu talenta za crtanje upisala sam Školu primijenjene umjetnosti i dizajna nakon koje sam dobila zvanje Dizajnera unutrašnje arhitekture. Afinitete prema tehničkoj struci i oblikovanju naslijedila sam od dede koji je bio zidar, a ljubav prema prirodi i uzgoju mi je usađena uz baku i njen povrtnjak. Nakon toga sam upisala studij krajobrazne arhitekture na Agronomskom fakultetu, otkrila nam je naša sugovornica.
Zadnjih godina prepoznata je važnost krajobrazne struke u oblikovanju vanjskih prostora, iako ljudima još nije potpuno jasno čime se krajobrazni arhitekti zapravo bave i što sve ulazi u opus njihove profesije.
– Najčešća zabluda je da se bavimo samo uređenjem okućnica i biranjem biljnih vrsta, ali opseg rada je puno širi, kao i spektar materijala koje unosimo u prostor. Ono što nas razlikuje od arhitekture je korištenje biljaka, živih organizama koji se konstantno mijenjaju, rastu i čine naše prostore ugodnijima za život. Dobar odabir biljnog materijala, i vrste i sadnice, ključan je za dugoročno kvalitetan projekt. U svojim projektima pokušavam osmisliti funkcionalne prostore koji će omogućiti ugodan i opušten boravak krajnjem korisniku, a pritom odabrati biljne vrste koje najbolje odgovaraju određenom podneblju i uvjetima koje ti prostori omogućuju, objašnjava Maja.
Ova zaljubljenica u prirodu također dodaje kako smatra da njezinu struku čeka uzbudljiva budućnost i povećana vidljivost s obzirom na klimatske promjene, trendove u proizvodnji energije i ekološki pristup prostornom planiranju u sklopu kojeg njezina struka može puno pridonijeti.
Za kraj smo Maju upitali koji su njezini savjeti za sve one koji žele zazeleniti svoj dom.
– Sobne biljke, osim što estetski obogaćuju i oživljavaju prostor, imaju veliki utjecaj za naše raspoloženje i zdravlje, fizičko i mentalno. Svaka interakcija s biljkama poput sadnje, orezivanja ili zalijevanja djeluje umirujuće i pozitivno na ljudsko zdravlje. Uz biljke prostor postaje prirodniji i topliji pa se u njemu osjećamo bolje i ugodnije. Biljke umanjuju razinu stresa, otkucaje srca i krvni tlak, a uz to čiste naš zrak tako što apsorbiraju toksine i štetna zračenja elektroničkih uređaja. Biljke također osvježavaju prostor povećavajući stupanj vlažnosti zraka i pretvaraju ugljikov dioksid u kisik. A veći broj biljaka u prostoru može smanjiti jeku i upiti buku, objašnjava Maja.
Svakako treba napomenuti i to da svaka biljka zahtjeva određenu količinu svjetla, vode i vlage zraka, kao i odgovarajući supstrat. Najveći i najgori problem je pretjerano zalijevanje.
– Najčešće mi se ljudi javljaju s problemima vezanim za zalijevanje; biljkama žute listovi, stvaraju se smeđe mrlje mekane na dodir i biljke vidno propadaju. Promatrajte svoje biljke, kada listovi postanu mekani ili obješeni, tek tada je vrijeme za zalijevanje. Ako nemate dovoljno svjetlosti u svojim prostorijama, rod Sanseveria (poznatije kao svekrvin jezik) su definitivno dobar izbor, osim što pročišćavaju zrak, idealne su za spavaće sobe jer noću proizvode kisik i treba ih minimalno zalijevati. Jedini minus je to što je otrovna za kućne ljubimce pa je treba držati podalje od znatiželjnih njuškica, ističe ova krajobrazna arhitektica i vlasnica branda Maja’s plants and stuff.
Zamija (lat. Zamioculcas zamiifolia) također traži minimalno zalijevanje i polusjenovit položaj, a i dracene (lat. Dracaena) su također jako zahvalne. Za sjeverno orijentirane prostore s manje svjetlosti, poput kuhinja idealne su paprati, a za kupaonice savršene su zračne biljke i kokedame (viseće japanske kugle od mahovine) jer vlaga koja ostaje u zraku nakon svakodnevnog tuširanja pomaže tim biljkama u rastu i razvoju.
Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026
Hrvatska elektroinstalaterska tvrtka kreće raditi na novim AI centrima, zapošljavaju ove majstore
Pred tvrtkom Matel je uzbudljivo razdoblje jer kreću raditi na novim velikim projektima. Zbog toga traže pojačanje.
13:47 10 d 03.09.2026
Stavite građevinu u fokus: Iskoristite popust za godišnju pretplatu na bauštela.hr
Ove godine stavite građevinski sektor u fokus i pretplatite se na bauštela.hr. Pretplatite se sad i godišnju pretplatu dobivate za 59€.
09:39 12 d 01.09.2026
Koliko košta kvadrat laminata: Najjeftiniji je ispod 10 eura, ali toliko vas gotov pod neće koštati
Laminat se može pronaći već za manje od 10 eura po kvadratu, no kada se pribroje postavljanje, podloga i lajsne, konačni račun osjetno raste.
10:09 1 d 12.09.2026
Spiderman na baušteli! Ova mala dizalica diže 3,2 tone, a prolazi kroz obična vrata
Jedan od novijih modela pauk dizalice širok je samo 77 centimetara, a može podići teret težak čak 3,2 tone.
10:10 8 d 05.09.2026
Varioci imaju novog kolegu: Robotska ruka samostalno 'pegla' dosadne spojeve čeličnih konstrukcija
Zavarivanje čeličnih konstrukcija jedan je od onih poslova na kojima se dobar majstor itekako cijeni, a roboti nisu zamjena već pomoć.
16:31 11 d 02.09.2026
Najveća prednost kompletnog sustava jest provjerena kompatibilnost slojeva, a najveći nedostataka veći početni ulog. No, to nije sve.
11:54 14 d 30.08.2026
Ovaj 'tenkić' nosi 420 kg uz stepenice: Sam balansira teret, a savladava i problem zadnje stepenice
Umjesto da radnici tegle teret, stroj se na stubište oslanja dugim gusjenicama koje prelaze preko rubova više stepenica.
00:56 14 d 30.08.2026
Jeste li za ili protiv papuča u školama? Naši novinari podijelili svoje stavove
Školske papuče ugodne su i doprinose čistoći i obiteljskoj atmosferi, ali ponekad mogu biti i razlog zadirkivanja, a evo što misle naši novinari.
11:35 12 h 13.09.2026
Gotovo trećina misli da neće moći priuštiti nekretninu, a za 91,5 posto stambena kriza utječe na odluku o osnivanju obitelji, rezultati su nove ankete
11:34 12 h 13.09.2026
Zdravstvo pod velikim pritiskom i u Istri: 'U 28 ambulanti rade stariji od 65 godina'
Manjak liječnika vlada u cijeloj Hrvatskoj. U Istri od 114 ambulanti u 28 njih rade stariji od 65 godina. Mlade pokušavaju privući i stipendijom.
09:37 14 h 13.09.2026
Male tajne hrvatskog jezika: Napokon ste 'dočekali' ili 'sačekali' isplatu usklađivanja
Hrvatskomu jeziku ne pripada glagol 'sačekati'. Ovisno o kontekstu, treba upotrebljavati 'dočekati' i 'pričekati'.
09:36 14 h 13.09.2026