Dodajte Bauštela.hr kao željeni izvor na Googleu 
Spoj startne baterije i baterije opće namjene
Jedna baterija pokreće motor, druga hladi pivo. Saznajte kako ih spojiti da se pune zajedno, a da troše svaka za sebe.
Novosti
11:06 17 h 12.11.2026
[Fotogalerija] Zelena potkova: Prošetajte s nama najljepšim parkovima i trgovima Zagreba
Zagreb je u prvoj polovici 19. stoljeća još uvijek bio veliko selo. “Grad” se zadržavao na Gradecu i Kaptolu, a onda se dogodio najveći urbanistički zahvat tog vremena. Gradnja “Lenuzzijeve potkove” preobrazila je Zagreb u grad ravan tadašnjem Beču ili Budimpešti i potakla njegov daljnji razvoj. Prošetali smo parkovima i trgovima koji čine današnju jezgru grada. Pogledajte najljepše od Zagreba kroz naš objektiv.
Milan Lenuzzi bio je jedan od naših najvećih urbanista i arhitekata s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Njemu se pripisuje ideja potkove koju nazivamo tako jer, gledajući zelene površine, čini oblik slova “u” iz zraka. Lenuzzi je također zaslužan za urbanističko uređenje Kaptola, Trga bana Jelačića i istočnog dijela grada do Maksimira. Hortikulturno uređeni trgovi koji čine potkovu i koje možete vidjeti u galeriji su – Zrinjevac, Strossmayerov trg, Trg kralja Tomislava, Trg Ante Starčevića, Trg kralja Petra Svačića, Marulićev trg, Mažuranićev trg i Trg Republike Hrvatske.
Prikaz Lenuzzijeve potkove na planu Zagreba; foto: Google Maps
Sve je počelo s “Novim” i “Zapadnim” trgovima
Ideja o potkovi rodila se oko dva trga. Zrinjevac, odnosno Trg Nikole Šubića Zrinskog, prvotno se zvao “Novi trg”, a Trg Republike Hrvatske zvao se “Zapadni trg”. U 19. stoljeću zajedno su činili zapadnu i istočnu periferiju grada. Prije njih, na takvim su se prostorima još uvijek nalazila stočna sajmišta, što nam je danas nezamislivo. Uskoro se prostor između dva trga poečo popunjavati palačama i zgradama i polako se formirala četvrt Donji grad. Grad se širio i prema jugu pa se potkova lagano počela formirati. Izgradnjom istočnog, južnog i zapadnog perivoja konačno je upotpunjen veliki pothvat i Zagreb je sve više ličio na veliki grad koji će postati.
Sove na krovu Hrvatskog državnog arhiva odmaraju na krošnjama ukrasnog stabla u Botaničkom vrtu; foto: David Mandić | baustela.hr
Istočni perivoj
Zrinjevac je prije 70-ih godina 19. stoljeća bio tržišni trg, no zatim je pretvoren u perivoj – tad je dobio izgled koji ima i danas – četiri livade omeđene šetnicama. Ubrzo nakon toga izgrađene su zgrade oko parka, a južno se smjestila Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (današnji HAZU). Iza zgrade tako je nastao Akademički trg (Strossmayerov). Nešto kasnije, 1895. konačno je uređen i prostor između kolodvora i Akademije. Tomislavac se zvao Trg Franje Josipa I, a povod uređenju bio je Umjetnički paviljon – dar bana Khuen-Hédervárya Zagrebu.
Pogled prema paviljonu s južne strane Zrinjevca; foto: David Mandić | baustela.hr
“Glazbeni paviljon” na Zrinjevcu postavljen je 1891., na njemu se i danas održavaju koncerti; foto: David Mandić | baustela.hr
Južna strana Zrinjevca “cvijeta” u proljeće. U pozadini se nalazi bista Nikole Jurišića; foto: David Mandić | baustela.hr
Bista Dragutina Domjanića sakrila se u grmlju između Strossmayerovog trga i Tomislavca; foto: David Mandić | baustela.hr
Trg Jurja Strossmayera; foto: David Mandić | baustela.hr
Tomislavac okupan suncem veselo dočekuje turiste s Glavnog kolodvora i Zagrepčane koji se opuštaju nakon posla; foto: David Mandić | baustela.hr
Zgrade koje okružuju Lenuzzijevu potkovu među najljepšima su u gradu; foto: David Mandić | baustela.hr
Južni perivoj
Sadržaj južnog dijela potkove spominje se već u Regulatornoj osnovi iz 1865. – dokumentu u kojem je Donji grad prvi put definiran kao gradska četvrt. Planovi za izgradnju Botaničkog vrta, gradske zelene oaze, krenuli su dvadesetak godina kasnije na inicijativu prvog zagrebačkog profesora botanike Bohuslava Jiruša. Trg Ante Starčevića bio je posljednji dodatak potkovi – izgrađen je tek 1920. da bi služio kao ukrasni prostor pored luksuznog hotela “Esplanade”. Oko fontane danas su postavljeni stolovi, suncobrani i klupice.
Botanički vrt PMF-a; foto: David Mandić | baustela.hr
Izložbeni paviljon postavljen je 1892., ali je nedavno obnovljen; foto: David Mandić | baustela.hr
Botanički vrt bogato je ispunjen vrstama flore iz egzotičnih i okolnih krajeva; foto: David Mandić | baustela.hr
foto: David Mandić | baustela.hr
U Botaničkom vrtu nalazi se i najstariji javni zahod u Zagrebu, izgrađen 1892.; foto: David Mandić | baustela.hr
Most iznad jezerca u Botaničkom vrtu omiljeno je romantično mjesto mnogih parova; foto: David Mandić | baustela.hr
Trg Ante Starčevića; foto: David Mandić | baustela.hr
Starčevićev trg nalazi se pored kultnog luksuznog hotela “Esplanade”. Fontanu okružuju visoka stabla i fontana.; foto: David Mandić | baustela.hr
Zgradu Glavnog kolodvora projektirao je i izgradio Ferenc Pfaff, arhitekt Državnih ugarskih željeznica, 1892.; foto: David Mandić | baustela.hr
Kralj Tomislav; foto: David Mandić | baustela.hr
Zapadni perivoj
Na tadašnjim zapadnim marginama grada istovremeno se formirala urbana cjelina. Današnji Trg Republike Hrvatske – na kojem je tek 1895. sagrađena impozantna zgrada HNK – u to vrijeme služio je kao sajmište. No, okolne zgrade zahtijevale su uređenje novih trgova. Sportsko društvo Hrvatski sokol smjestilo se u zgradi s crvenkastom ciglastom fasadom u kojoj i danas biva najstarija dvorana u gradu. U istoj zgradi nalazi se i Akademija dramskih umjetnosti. Marulićev trg uređen je ispred zgrade Hrvatskog državnog arhiva – jedne od najljepših zgrada svog doba – koja je dugo služila i kao sveučilišna knjižnica. Izgrađena je 1913. Mažuranićev trg skriven je jer je okružen visokim grmljem iza zgrade Hrvatskog sokola, a nekadašnji sajmišni trg – koji sad okružuje zgradu HNK – popularno je okupljalište.
Trg Marka Marulića popularno je okupljalište šetača pasa; foto: David Mandić | baustela.hr
Tribine i livada oko Marulićevog kipa savršeno su mjesto za kratki odmor ili gablec u centru grada; foto: David Mandić | baustela.hr
“Otac hrvatske književnosti” Marko marulić svoj je spomenik dobio 1999. od autora Vlade Radasa; foto: David Mandić | baustela.hr
Zgrada državnog arhiva izgrađena je 1913. i smatra se jednom od najljepših građevina u Zagrebu; foto: David Mandić | baustela.hr
Zgrada ADU i Hrvatskog sokola na Mažuranićevom trgu; foto: David Mandić | baustela.hr
Sjeverno pročelje Hrvatskog narodnog kazališta; foto: David Mandić | baustela.hr
Nova zgrada Muzičke akademije iskače od okolnih zgrada, ali polako postaje ustaljena u vizuru Trga Republike Hrvatske; foto: David Mandić | baustela.hr
Neorenesansna zgrada Hrvatskog učiteljskog doma izgrađena je 1889., danas služi kao školski muzej; foto: David Mandić | baustela.hr
Pročelje Pravnog fakulteta izviruje iza glava ljubavnika na Meštrovićevom Zdencu života; foto: David Mandić | baustela.hr
Svačićev trg
Iako se ne nalazi unutar Zelene potkove, Svačićev trg pripada projektu. Izgrađen je 1901. prema nacrtima Viktora Kovačića, ali omiljena fontana i umjetno jezerce po kojima je poznat nastali su pedesetak godina kasnije. Naime, park je bio vrlo oštećen nakon Drugog svjetskog rata pa mu je bilo potrebno više renovacija. Danas je omiljeno mjesto za odmor, dječju igru ili šetnju stanara iz okolnih stambenih zgrada.
Augustinčićeva skulptura “Dječaka” postavljena je nakon preuređenja parka 50-ih godina; foto: David Mandić | baustela.hr
Trg kralja Petra Svačića; foto: David Mandić | baustela.hr
