Nakon analiza nekoliko alternativnih lokacija, Gradsko vijeće Grada Hvara donijelo je 2020. godine odluku da vrt ispred palače Radošević, u kojoj je danas smještena Gradska knjižnica i čitaonica, bude mjesto gradnje nove knjižnice.
Krajem prošle godine predstavljeno je idejno rješenje za novu gradsku knjižnicu u vrtu Palače Radošević na Hvaru.
Naime, nakon analiza nekoliko alternativnih lokacija, Gradsko vijeće Grada Hvara donijelo je 2020. godine odluku da vrt ispred palače Radošević, u kojoj je danas smještena Gradska knjižnica i čitaonica, bude mjesto gradnje nove knjižnice.
Vrt predmetne lokacije odvojen je javnom ulicom od palače Radošević. Javna ulica okružuje cijelu lokaciju, osim na jednom manjem dijelu sjeveroistočnog ugla, gdje parcela vrta graniči sa okolnim kućama. Palača Radošević ima terasu koja nadsvođuje javnu ulicu, tako taj nadsvođeni prolaz, ispod kojeg je ulaz u palaču, odnosno prostor današnje knjižnice, graniči sa parcelom vrta.
Specifičnost lokacije je poprilično velika visinska razlika (6-7 metara) južne i sjeverne ulice. Danas je prostor tog vrta većim dijelom popločan, sa ozelenjenom sjevernom stranom koja pravi vizualnu barijeru prema kućama na drugoj strani sjeverne ulice, te nadstrešnicom po južnom i istočnom rubu vrta. Ta nadstrešnica ima kamene elegantne stupove, te drvenu krovnu konstrukciju sa kupom kanalicom.
Arhitektonski koncept
Prema idejnom rješenju, objekt nove Gradske knjižnice i čitaonice ukapa se u volumen vrta, na način da je prizemni dio na niveleti sjeverne ulice, a interpolacijom dvije etaže knjižnice formira se prostor novog vrta – terase na nivou ulaza ispod slara Palače Radošević. Cijeli novonastali objekt smješta se između perimetralnih kamenih zidova koji graniče sa javnim prostorom javne ulice, sa natkrivenim izdignutim dijelom na istočnoj strani gdje je i danas postojeća nadstrešnica, odnosno gdje je obodni kameni zid veće visine nego na sjevernom, zapadnom i jugozapadnom dijelu.
Na sjevernom dijelu postojeći kameni zid se perforira i formira se glavni ulaz i povezanost sa sjevernom ulicom. Na ovaj način objekt nove Gradske knjižnice i čitaonice postaje apsolutno mimikričan, ali ne i skriven. Njegova nova pojavnost u urbanom tkivu grada Hvara je prepoznatljiva i čitljiva. On se ne skriva, nego prilagođava svojoj okolini, prihvaćajući zatečenu urbanu morfologiju koju suptilno modificira. Ne nastoji bit novi blok – objekt tamo gdje ga nikad nije bilo, ne razvija autističnu prostornu strukturu, nego razvija arhitektoniku koja na lokaciji već postoji, i upisana je u kolektivno sjećanje ovog mjesta, specifični genius loci ovog mjesta, stoji u projektu.
Osim poštivanja, prije svega palače Radošević kojoj je u arhitektonskom konceptu primarno podložen, zatim i perimetralnih kameni zidova čiju arhitektoniku u cijelosti preuzima, ovaj projekt na poseban način restrukturira niz kamenih stupova koje je zatekao u sadašnjem vrtu, tretirajući ih kao spolije i razmještajući ih u novi odnos tradicionalne pergolade, kakvu nalazimo i u samostanskom vrtu iza hvarske katedrale.
Krovna terasa ovog novog objekta postaje novi vrt i nova terasa, ne samo palači Radošević, nego i novoj gradskoj knjižnici, kojima je dostupna vertikalnim
komunikacijama, liftom i skalama, na istočnom dijelu.
U imanentnom dijelu arhitektonskog koncepta ovog projekta, sjeverna strana razumijeva se kao ulazna i na tom dijelu formira se centralni ulazni dvoetažni prostor, prozračnom staklenom stijenom povezan sa uskim atrijem koji se formira uz sjeverni zid gdje se prostor prizemlja, preko tog atrija, nadovezuje na usku javnu ulicu. Tim konceptom proširuje se javni prostor ulice naglašava javni karakter gradske knjižnice, koja se u svom oblikovanju doima kao prošireni javni gradski prostor.
Knjižnični koncept i organizacija prostora
U ovom projektu primijenjen je koncept slobodnog pristupa knjižnoj građi, uz djelomično ograničen pristup dijelu fonda. Programska osnova bazira se na cca 30.000,00 naslova.
Specifičnost ovog projekta je da je većina knjižnog fonda koncentrirana u depozitarnom dijelu koji je i u prizemlju i na 1. katu smješten u južnom dijelu (dio prema palači Radošević) koji se u čitanju prostora razumijeva kao stražnji dio. Takav koncept omogućio je da se u ostalim dijelovima dobiju vrijedni prostori za boravak, čitanje, druženje i slično, neopterećeni slobodno stojećim policama.
U odnosu na ukupan knjižni fond ove knjižnice, veličinu prostora koji stoji na raspolaganju, te potrebe za boravišnim prostorom za čitatelje kojima je ovaj objekt svojevrsni gradski dnevni boravak, potrebno je bilo postaviti ukupan fond na visoke police, koje onda nisu kompatibilne sa otvorenim tipom knjižničkog prostora u kojem trebaju dominirati niske police koje su slobodno postavljene u prostor. U ovom slučaju, svi prostori za boravak čitatelja imaju samo visoke police po obodnim zidovima, sa izuzetkom referencijalne zbirke koja je postavljena u niske police lijevo od ulaza.
Prostor knjižnice podijeljen je u više funkcionalnih cjelina:
PRIZEMLJE
– Ulazni hol sa grupom za sjedenje i recepcijskim pultom
– Recepcija i posudbeni pult
– Referentna zbirka i zavičajna zbirka sa slobodnim pristupom
– Dječji odjel
– Depozitorij sa ograničenim pristupom
– Ured ravnateljice
– Soba za katalogizaciju i matična služba
– IT soba
– Sanitarije m+ž + inv.
– Dizalo (prizemlje – kat – krovna terasa)
1. KAT
– Depozitorij sa slobodnim pristupom
– Studijska čitaonica
– Odjeljak sa računalima i slobodni boravak čitatelja
2. KAT
– komunikacijski prostor i izlaz na krovnu terasu
– krovna terasa natkrivena
– krovna terasa nenatkrivena
– prostor za vanjske klimatizacijske uređaje
Cijelo idejno rješenje pročitajte u nastavku.