Snimke Zagreba iz zraka 1968. godine, neki kvartovi nisu ni postojali

Grad Zagreb se dosta izgradio u posljednjih desetak godina, a razlike s obzirom na 1968. godinu su još drastičnije. Neki dijelovi grada tada nisu ni postojali, a danas su poznati kao ‘stari’ kvartovi. Centar grada je ostao poprilično sličan, možda ponegdje koja zgrada, ali zato su rubni dijelovi grada postali uži centar, a zelena polja novi stambeni kompleksi.

Riječ je o snimkama grada iz aviona, snimljene se 1968. godine,  jugoslavenski vojnički avioni su snimili oko 8.800 snimaka koje su se do 2013. čuvale u Beogradu i napokon stigle u Hrvatsku. Da stavimo u povijesni kontekst 1968. godinu, u Zagrebu se počinje kuhati Hrvatsko proljeće, baš 68′ su započeli prosvjedi studenata Zagrebačkog sveučilišta. Planovi za dovršetak Koncertne dvorane Lisinski su u dogovorima, a glavnu riječ u to doba vodi gradonačelnik Josip Kolar Matek. U Zagrebu ne može biti loše, Dinamo je godinu prije osvojio kup Velesajamskih gradova, u gradu se radi i živi, a stanovnici cijele regije to počinju shvaćati. Počinje se buditi želja za dolaskom u Zagreb i prilikom za bolji život. Tada Zagreb broji oko pola milijuna stanovnika, a u idućih pedeset godina, s okolicom se taj broj poduplava. Zagreb se počinje eksponencionalno širiti, a velik utjecaj imala je i poplava u Zagrebu 1964. godine kada je Sava prekrila trećinu (6.000 hektara) Zagreba, odnijela 17 života, a 40.000 ljudi je ostalo bez doma. Od šezdesetih kreće novi val gradnje Zagreba koji traje do danas.

Dubrava – Sesvete

Dubrava i Sesvete su jedni od kvartova koji su se najviše povećali zbog jeftine zemlje i dolaskom novih ljudi. Iako se Dubrava danas smatra jednim od kultnih kvartova Zagreba, prije pedeset godina se tek počelo intenzivnije nastanjivati u nju. Naselje Dubrava nastaje na prostoru njegova današnjeg šireg središnjeg dijela (sjeverno i južno od ulice Dubrava) koji je bio nenastanjen i obrastao šumom, a kako se hrast nazivalo i dub, tako je naselje dobilo i ime. Naselje Sesvete, Zagreb prisvaja kao općinu 1982. godine.

Najveće razlike se vide na spajanju Sesveta i Dubrave, Sesvete su se u potpunosti spojile s Dubravom. Veliki projekti planske gradnje mogu se vidjeti i u Gornjoj Dubravi.

Gornji Grad, Donji Grad – Medveščak i Maksimir

Ovo je najstariji dio grada, ujedno se zato i najmanje promijenio. Još u šezdesetima su ova tri kvarta bila relativno gusto naseljena, u odnosu na ostatak grada. Nije bilo praznih ravnica i livada za novogradnju, eventualno su se porušile stare zgrade i tvornice pa se gradilo nešto novo, ali to nije u mjeri u kao u perifernim dijelovima grada. Ovaj prikaz obuhvaća Gornji i Donji Grad i dio Maksimira prema istoku.

Kao što se vidi, ovaj dio grada se najmanje promijenio, no čak se i tu pronađe poneki detalj, najviše uz Branimirovu ulicu.

Trnje

Trnje je također jedan od najstarijih zagrebačkih kvartova, a ime kvarta se spominje još 1242. godine u Zlatnoj buli kao dio prostora južne granice Gradeca. Trnje ima brojne podkvartove poput: Kruga, Sigečice, Folke, Kanala, Kruga, Savice, Savice Šanci, Martinovke, Vrbik, Veslačka i Cvjetno.

I na Trnju se vidi da se stariji dijelovi kvarta ostali isti, no na rubnim dijelovima se gradilo zgrada i prometnica. Vidi se da je kroz jugoistočni dio kvarta prolazio rukavac rijeke Save koji je danas voda stajačica kod Savice Šanci.

Stara Peščenica i Maksimir

Također jedni od starijih kvartova Zagreba, no čak su se i oni izmijenili. Peščenica je dobila naziv po pašnjacima za stoku koji su prevladavali u 19. stoljeću prije početka naseljivanja. Maksimir je dobio ime po istoimenom parku koji je u sklopu kvarta, a park je naravno dobio ime po Maksimilijanu Vrhovcu. Peščenica se dijeli na Staru Pešču, Ferenčicu, Volovčicu, Borongaj itd., a Maksimir dijelimo na Ružmarinku, Ravnice, Bukovac, Remete itd.

Na karti iz 68′ vidimo i ravna polja ili Ravnice po kojem je kvart Maksimira i dobio ime. Na Peščenici se najviše promijenio jug, a drugio dio Općine Peščenica-Žitnjak je taj koji je najviše narastao.

Žitnjak

Žitnjak je dio Gradske općine Peščenica-Žitnjak. Žitnjak je jedna od najvećih industrijskih zona grada Zagreba. Gradska skupština grada Zagreba je 1900. godine pripojila Žitnjak Zagrebu, povod tome bila je izgradnja glavnog odvodnog kanala za Kanalizacijski sustav grada. Do tada je bio na Glavnom kolodvoru i ljudi su počeli umirati zbog loše higijene. Žitnjak je bio naziv za poljane u blizini Petruševca, a pošto je Savin tok nekada bio sjevernije, Žitnjak je bio na strani Turopolja.

Na Gifu se vidi proširenje kvarta uzduž Radničke ceste prema Savi, i proširenje uz Slavonsku aveniju u smjeru istoka. Na slici ispod možete vidjeti kanal koji je nekada išao od Radničke prema istoku (desno) prije nego što je cesta uz kanal izgrađena.

Novi Zagreb

Novi Zagreb je jedan, ako ne i prvi, kvart po izgradnji u posljednjih pedeset godina. Jedino mu konkurira zapadni dio grada. Novi Zagreb se masivno proširio prema jugu, a proširio se i prema istoku i zapadu. Ime Novi Zagreb objašnjava samo sebe, kao novi dio grada s druge strane rijeke Save.

Kao što se vidi na Gifu, neki kvartovi Novog Zagreba su bile puste oranice, referiram se na kvartove s južne strane Avenije Dubrovnik. Bundek, Hipodrom i Velesajam su najstariji dijelovi Novog Zagreba i prema njima se jedino može prepoznati Novi Zagreb iz 1968. godine.

Trešnjevka – jug

Trešnjevka je jedan od najstarijih dijelova grada, no južni dio je ipak malo noviji. Jedan od prvih dijelova kvarta koji upada u oko je zagrebačko more, šoderica Jarun. Jarun je izgrađen za Univerzijadu 1987. godine. Današnje područje kvarta je tada bilo naseljeno samo uz sjeverni dio Trešnjevke i uz današnju Zagrebačku aveniju.

Pod južni dio spadaju Vrbani, Jarun, Srednjaci, Gajevo, Knežija i Prečko. Gradska četvrt Trešnjevka – Jug osnovana je 1999. godine.

Podsused – Vrapče i Stenjevec

Kvartovi koji su se najviše izgradili, snimke iz 1968. su doslovno neprepoznatljive, prije su bile velike ravnice i polja za obradu. U posljednjih pedeset godina izgradili su se ekspanzivno, a danas slove kao najnoviji kvartovi s novim zgradama i industrijskom zonom na Jankomiru.

Prvo što se primijeti je industrijska zona na Jankomiru koja tada nije bila ni blizu što je danas. Uz to, upadaju u oko i mnoge zgrade koje su se izgradile na dijelovima današnjeg Španskog, Rudeša i Malešnice.

Trešnjevka – sjever i Črnomerec

Sjeverni, stario dio Trešnjevke ostao je kosturom isti, pod time mislim na ulice i ceste koje su tada kao i danas davale kvartu isti oblik. Najviše se promijenio industrijski dio kvarta na samom zapadu. To je ipak nekad bio zapadni kraj Zagreba, a na rubnim dijelovima grada se uvijek izgrade industrijske zone što dalje od gušće naseljenih dijelova grada kako bi se smanjilo zagađivanje svakodnevnog života.

Črnomerec je također ulicama ostao isti, no neki veći industrijski kompleksi su pretvoreni u zelene površine.

Podsljeme

Podsljeme je kvart koji je ime dobio po mjestu u gradu na kojem se nalazi, u podnožju Sljemena. Na karti nije samo Podsljeme već se uključuju i dijelovi kvartova koji sežu visoko prema Medvednici kao Maksimir, Gornji Grad, Črnomerec, Gornja Dubrava i Podsused – Vrapče. I taj dio Zagreba je poprilično isti, tu i tamo se izgradila koja zgrada, no većinom su kuće. Jedan od starijih kvartova Zagreba, stanovnici su davnih dana težili sljemenu i prirodnim dobrima koje ono pruža.

Kao što se vidi na Gifu, najviše se izgradio dio Gračana gdje počinje Sljemenska cesta, a gdje je danas donja postaja sljemenske žičare.

Pogledajte kako je izgledao Split 1968. godine u tekstu ovdje, a za Rijeku kliknite ovdje i usporedite s proširenjem Zagreba.