Dionica autoceste od 300 milijuna eura povezala bi hrvatsku obalu: Posao će dobiti Kinezi?
Da bi se u punom profilu realizirao Jadransko-jonski koridor u Hrvatskoj, treba završiti dvije autoceste. Da bi jedna od njih, pravac A7, povezala obalu, valja izgraditi još 56,5 kilometara od Križišća do Žute Lokve. Posao kreće od dionice između Križišća i Selca duljine 17,5 kilometara, a budući da su netom otvorene pristigle ponude, očekuje se skori početak radova. Najjeftiniju ponudu opet su dali Kinezi, koji dionicu izgleda mogu sagraditi za 50 milijuna eura manje od procijenjene vrijednosti.
autocesta | foto: Pexels
Na pokretanju izgradnje autoceste A7 koja bi povezala hrvatsku obalu sve je kasnilo, no stvari su se sada konačno pokrenule. Uz radove na obilaznici Novog Vinodolskog, očekuje se skori početak izgradnje dionice Križišće-Selce.
Dionica koja bi se prema procijeni mogla izgraditi za 310 milijuna eura podijeljena je u dvije poddionice, a od četiri ponude (nijedne domaće) najjeftiniju su dali Kinezi. Još ostaje vidjeti hoće li ponuda biti valjana, jer će u tom slučaju i dobiti posao.
Kinezi opet najjeftiniji
Autocesta A7 jedna je od dva velika projekta kojim će Hrvatska imati u potpunosti izgrađen Jadransko-jonski koridor. Za potpunu realizaciju koridora treba izgraditi dionicu Križišće-Žuta Lokva te dionicu Metković-Dubrovnik. Budući da su netom otvorene ponude za izgradnju dijela od Križišća do Selca, smatra se da bi radovi na toj trasi uskoro mogli i krenuti.
Dionica Križišće-Selce podijeljena je na dvije poddionice, ‘Križišće-Jadranovo’ i ‘Jadranovo-Selce’. Za prvu, duljine 5,20 kilometara procijenjeno je da bi se mogla izgraditi za 110 milijuna, a za drugu duljine 12,3 kilometra da bi se mogla izgraditi za 200 milijuna eura, dok su za izgradnju punog profila ove dionice pristigle četiri ponude.
Ponudu od 314.996.196,27 eura s PDV-om dala je zajednica ponuditelja Kolektor CPG, Kolektor Koling, CPG i Gorenjska gradbena družba iz Slovenije te Euro-Asfalt iz Sarajeva. Nešto višu ponudu, od 329.732.410,15 eura s PDV-om dali su Turci DOGUS INSAAT VE TICARET ANONIM SlRKETI, a zajednica ponuditelja azerbajdžanskog AZVIRT LLC, Hering iz Širokog Brijega ponudila je obaviti posao za 417.191.219,13 eura s PDV-om. Na koncu su ipak najjeftiniju ponudu dali Kinezi, tvrtka China Road and Bridge Corporation koji bi dionicu autoceste mogli izgraditi za 263.190.958 eura s PDV-om. Još dostaje vidjeti hoće li im posao uistinu i pripasti.
ilustracija | foto: Pexels
Rivijera bi prodisala
Izgradnja od Križišća do Žute Lokve, podsjećamo, neophodna je radi dovršetka autoceste A7 i uspostavljanja kontinuiteta autoceste od Rupe do Žute Lokve, a time i autoceste A1 od Zagreba do Splita. Osim međunarodnog i državnog značaja, A7 bi bila vrijedna i na lokalnoj razini budući da bi rasteretila poznatu Jadransku magistralu koja prolazi kroz naseljeno područje.
Prema projektnoj dokumentaciji, predmetna dionica autoceste smještena je u priobalnoj zoni istočnog dijela Primorsko-goranske županije. Glavna trasa autoceste ima duljinu od 17,50 kilometara i nalazi se na područjima gradova Kraljevice i Crikvenice. Koridor trase, stoji u dokumentaciji, zadan je Prostornim planom županije Primorsko-goranske, a obuhvaća morsku padinu iznad crikveničke rivijere.
U Studiji utjecaja na okoliš za Autocestu A7 Rupa-Rijeka-Žuta Lokva piše – na autocesti duljine 103,5 kilometara od Rupe na granici sa Slovenijom dosad je izgrađeno 43 kilometra. Pojašnjeno je i da je za završetak potrebno izgraditi ukupno 56,5 kilometara dionice od Križišća do Žute Lokve.
Bageri na obilaznici
A prije početka izgradnje od Križišća do Selca već je aktivno jedno gradilište. Trenutno se gradi obilaznica Novog Vinovolskog, gdje je zasad probijena prva polovica tunela. Gradi se i jedan od dvaju vijadukata na trasi budućeg nastavka autoceste, piše novilist.hr. Prema riječima glavnog inženjera Hrvatskih autocesta (HAC) Sanjina Velebita Pešuta trebala bi biti izgrađena u roku dvije godine.
– Paralelno se izvode i svi zemljani radovi, podgrade i proboj tunela Zagori za desni kolnik, jer je to tehnički i ekonomski najisplativije, što će značajno olakšati i ubrzati izgradnju preostala dva kolnička traka autoceste na ovoj dionici, rekao je Pešut.
Za dionicu pak koja bi se tek trebala krenuti graditi napominjemo, rok početka radova dosad je pomican čak pet puta. I to zbog – vjerovali ili ne – stotina pitanja potencijalnih izvođača radova na koje je HAC morao odgovoriti u zakonski zadanom roku.
Prema neslužbenim informacijama, cijeli projekt kasnio je i izbog zastoja u izradi te ishođenju projektne i građevinske dokumentacije. Primjerice, lokacijsku dozvolu ovaj projekt je dobio tek sredinom prošlog mjeseca, ali sada svi očekuju konačno otvaranje gradilišta.
Dalmacija bi trebala dobiti novu 6 kilometara dugu obilaznicu, evo o čemu je riječ.
