Zelena zgrada i drugi betonski skeleti: Što kada građevine godinama kisnu nenastanjene?

Na nekoliko mjesta u Zagrebu krenulo se graditi, da bi izgradnja 'usred' posla, a u jednom slučaju čak pri samom kraju realizacije, bila prekinuta. O tome kakva su pravila za napuštena gradilišta, pisali smo ranije, te smo istaknuli da osim estetske neugode, ovakva mjesta mogu biti i opasnost za prolaznike. Napisali smo i da zakonski propisi ne uređuju rok u kojem je dozvoljeno imati gradilište.

Međutim, Zakonom o gradnji je propisan rok za dovršenje zgrade i to odredbom članka 124. toga Zakona, a koji iznosi za zgrade 1. skupine deset godina, za zgrade 2.a i 2.b skupine sedam godina te za zgrade 3.a i 3.b skupine pet godina i počinju teći od dana prijave početka građenja, kako su nam u ranijem odgovoru opisali iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. 

Sudeći po tome što 'se priča', u Zagrebu se na dvije lokacije priprema teren za uređenje zgrada koje se nisu koristile od početka gradnje tako da su više od 10 godina nenastanjene i nezavršene bile izložene atmosferilijama. Zanimalo nas je kako investitor postupa u tom slučaju pa smo se s novim upitom obratili Ministarstvu.

Dva poznata napuštena objekta

Dva objekta posljednjih mjeseci dobila su pažnju javnosti. Prvi je 'zelena zgrada' u Utrinama, građena prije 15-ak godina, nakon što je u 2009. stigla potvrda glavnog projekta za stambeno-poslovnu građevinu. Projekt je svojevremeno pokrenuo Neven Jurković preko tvrtke Ivana Gradnja, ali nikad nije završio 176 stanova i 1.000 kvadrata poslovnog prostora. 

Prema recentnim pisanjima medija, nastavno na prodaju zgrade na dražbi na ljeto 2024., zgradu sada treba 'završiti' novi vlasnik, tvrtka Utrina Development, vlasnika Dinka Milolaže. Po novome, nakon više od 15 godina, objekt bi trebao dobiti kompletno preuređenje, što uključuje novu fasadu i stolariju, kako je izvijestio lider.hr. U tu svrhu, provode se tehničke aktivnosti pred nadolazeće radove. 

Drugi napušteni objekt se nalazi u naselju Vrbani, a i iza njega je povijest pregradnje, točnije rušenja pa ponovne izgradnje. Riječ je o zgradi uz Zagrebačku aveniju, a sada bi ju, također više od 10 godina nakon podizanja betonskog kostura trebali urediti novi vlasnici - poduzetnici Zlatko Hrkać i Dario Bošnjak, kako nam je prošle godine potvrdio Hrkać.

Napuštena zgrada na Vrbanima | foto: Bauštela.hr

Treba osigurati građevinu i okolinu

Prije uređenja, baš kako daje naslutiti vijest o provođenju tehničkih radnji pred radove kompletnog preuređenja na Utrinama, na ovakvim objektima koji su godinama ili desetljećima bili izloženi atmosferilijama (nenastanjeni), prije sanacije ili uređenja nužno je provesti određene predradnje.

Iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine ističu da je sukladno članku 18. Zakona o gradnji investitor dužan građenje i stručni nadzor građenja pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti. Zadaci se povjeravaju odabranim stručnjacima u skladu sa Zakonom o gradnji te zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. 

- Građenje traje od datuma prijave početka građenja pa dok se za tu građevinu ne izda uporabna dozvola, napominju, podsjećajući kako je, u slučaju prekida građenja investitor dužan poduzeti mjere kako bi osigurao tu i susjedne građevine, ali i okolna zemljišta. 

Možda su potrebna kontrolna ispitivanja

Ako je pak, u slučajevima dvije spomenute zgrade, donesena odluka o nastavku gradnje nakon dužeg prekida radova, u skladu s člankom 18. Zakona dužan je osigurati sve sudionike u gradnji koji moraju postupati u skladu sa Zakonom i svim propisima i pravilima struke koji se odnose na gradilište, dodaju. Prema tome, kako navode iz ministarstva, 'ponovnim aktiviranjem gradilišta izvođač i nadzorni inženjer u građevinski dnevnik upisuju sve bitne činjenice i okolnosti vezane za zatečeno stanje građevine koje su bitne za nastavak građenja'. 

- Nadzorni inženjer dužan je sukladno Zakonu u provedbi stručnog nadzora nadzirati građenje tako da bude u skladu s građevinskom dozvolom i glavnim projektom, ovim Zakonom, posebnim propisima i pravilima struke. Kada za to postoji potreba, nadzorni inženjer odrediti će način otklanjanja nedostataka i nepravilnosti građenja građevine, te sukladno članku 25. stavak 1. Zakona, može po potrebi odrediti provedbu kontrolnih ispitivanja u svrhu provjere odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva.

Nema korištenja prije uporabne dozvole

Kontrolna ispitivanja provodi ovlaštena osoba koja nije sudjelovala u provedbi postupka izdavanja isprava i dokaza iz članka 22. stavak 1. točke 4. Zakona, poručuju iz Ministarstva. Ako pak takve postupke ne treba provesti, građenje može nastaviti, a građevinu se opet može koristiti tek po ishođenju potrebne dozvole.

- Po završetku građenja, sukladno Zakonu, izgrađena građevina smije se početi koristiti ili staviti u pogon te se za nju može izdati rješenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom propisu nakon što tijelo graditeljstva izda uporabnu dozvolu za tu građevinu. Uporabnu dozvolu izdaje tijelo graditeljstva koje je izdalo građevinsku dozvolu, nakon što se tehničkim pregledom utvrdi da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, a osobito u pogledu ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, zaključuju iz Ministarstva graditeljstva.