O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026

cestogradnja | Canva
Događa se nešto što istovremeno nezamislivo i očekivano. Javlja se prvi primjer cestogradnje u kojemu bi čovjek bio samo – višak.
U Kini, odakle građevinske tvrtke djeluju širem svijeta šakom i kapom izgrađeno je prvih 158 kilometara ekspresne autoceste bez ijednog radnika. Baš sav posao odradili su dronovi i mega-strojevi za asfaltiranje.
Svijet je nedavno ostao u čudu zbog vijesti kako je izvedena prvo ikad asfaltiranje bez radnika, i to 157,79 kilometara ekspresne autoceste između Pekinga, Hong Konga i Macaa. Ovaj ambiciozni projekt ne samo da znači ogroman napredak u razvoju inteligentne infrastrukture, već je veliki korak za rješenje svih problema s kojima se godinama suočava graditeljstvo uslijed manjka radnika i zbog pitanja sigurnosti na radu, javlja highwayindustry.com.
Svi radovi asfaltiranja obavljeni su bez ijednog čovjeka. Umjesto radnika, na terenu su djelovali dronovi i golemi strojevi.

cestogradnja | pexels
Ovaj pothvat koji znači golemu promjenu u sektoru graditeljstva temeljen je na brojnoj floti autonomne cestogradilačke opreme i strojeva vodećeg proizvođača teške mašinerije na tržištu Sanyja. Od strojeva, na gradilištu se moglo vidjeti šest dvostrukih valjaka teških 13 tona, 20 metara širok finišer, te tri valjka s gumenim kotačima od 30 tona. Strojevi su ‘operirali’ u unaprijed definiranoj formaciji 1+3+3+3.
Odabrani sistem omogućio je pomno praćenje projekta i polagani napredak, metodu koja minimizira propuste kod asfaltiranja. Glavni akter ipak je bio finišer, nevjerojatni stroj koji predstavlja značajnu promjenu u cestogradnji. Ovaj uređaj je osigurao da asfalt bude glatko i ravnomjerno raspoređen, dok su gradilište pomno nadgledali dronovi.
Ipak, ne smije se zaboraviti na aspekt sigurnosti na gradilištu koji pruža sofisticirana mašinerija. Novi strojevi u graditeljstvu bili su osigurani sistemima detekcije koji bi upozorili na bilo kakvu zadršku i osiguravali sigurnu izvedbu.
Gradnjom bez ljudske ruke, projekt je značajno umanjio potrebu za prisustvom radnika na gradilištu. Na taj način, umanjeni su troškovi, ali i sklonjen sigurnosni rizik u uvjetima koje se potencijalno ne može kontrolirati ili predvidjeti.
Može se zaključiti kako korak koji je napravila Kina neće ostati jedini pothvat cestogradnje. Dapače, isti scenarij vjerojatno je naša budućnost, a znanstvenici upozoravaju kako na tom putu valja razvijati i koristiti nove tehnologije za povećanu sigurnost i veću razinu učinkovitosti na terenu.
Norvežani su nedavno šokirali svijet strojevima koji možda ne grade bez ljudi, ali su nečujni. Više pročitajte ovdje.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026
Ovo su četiri staklene zgrade koje mijenjaju Zagreb: Sve bi trebale biti završene već ove godine
Uz četiri važne prometnice već više od godinu dana rastu i četiri poslovno - stambene zgrade kojima dominira jedan materijal - staklo.
10:19 17 h 25.04.2026
Radovi obnove ulaze u intenzivnu fazu u kojoj se paralelno odvija više ključnih aktivnosti. Projekt napreduje stabilno, uz prilagodbe uvjetima.
10:17 17 h 25.04.2026
Željeznički projekt stoljeća od 900 milijuna eura, HŽ otkriva što se već radi na trasi
Uz izgradnju drugog kolosijeka i kompletnu rekonstrukciju postojećeg, planirana je modernizacija kolodvora, stajališta i prateće infrastrukture.
15:56 2 d 23.04.2026
Projekt obuhvaća i hortikulturno uređenje prostora, kako bi se prometnica uklopila u okoliš, a tijekom radova predviđen je i arheološki nadzor.
15:51 2 d 23.04.2026
Most uz najpoznatiju močvaru u Hrvatskoj treba sanaciju: Posao na oba kolnika trajat će 3 mjeseca
Most sanacijom treba vratiti u projektirano stanje koje konstrukciji predviđa sto godina. Obnovom će se smanjiti i troškovi održavanja.
15:50 2 d 23.04.2026
Skoro 20 godina gradio se autocestovni spoj između Zagreba i Siska. Novi čvor na tom potezu u mrežu autocesta uključit će još jedan hrvatski grad.
16:54 3 d 22.04.2026
Puno mjesta na dalmatinskoj obali nema izlaz na autocestu, iako su za to ispunjeni određeni uvjeti. Sada kreće planiranje spoja A1 do čvora Danilo.
16:03 4 d 21.04.2026