Pretraga

Razgovarali smo s Markom Sokolovićem o BIM mogućnostima: Radio je i na modernizaciji naših rafinerija

A- A+

Ususret ovogodišnjem izdanju OTMC konferencije u Dubrovniku, razgovarali smo s jednim od predavača, Markom Sokolovićem. Sokolović trenutno radi za tvrtku Ivicom Consulting, koja iza sebe ima nekoliko velikih projekata – između ostalog, radio je i na modernizaciji riječke i sisačke rafinerije.

foto: privatna arhiva, Marko Sokolović

OTMC konferencija svake godine okuplja velik broj stručnjaka iz područja građevinarstva, pa tako i ove. Već smo razgovarali s s jednim od govornika, Matjažom Šajnom, koji nam je rekao kako smatra da građevinski sektor možda nije dovoljno digitaliziran. Razgovor s njime možete pročitati ovdje.

Na konferenciji će i Marko Sokolović održati predavanje. S njim smo danas razgovarali o trenutnom stanju građevinskog sektora u Hrvatskoj. Ukratko nam je i objasnio što je to točno BIM, i kako pomaže pri organizaciji i vođenju poslova.

Možete li nam nešto reći više o samom skupu – kako to da ste odlučili biti govornik?

Ovo je moj drugi skup, prvi je bio 2019. godine u Zagrebu. Bilo je to odlično iskustvo, prije svega zbog networkinga, i naravno zanimljivih prezentacija. Sada sam odlučio biti govornik isključivo na nagovor kolege Vukomanovića – silom prilika imali smo zajednički sastanaka u Riječkoj rafineriji, pa su se stvari zakotrljale.

Imali smo nešto vremena nakon sastanka i iskoristio sam priliku da mu pokažem što smo izgradili u posljednje četiri godine u rafineriji i posljednje dvije na tekućem projektu. Nakon obilaska pojasnio sam mu što nas još čeka do ispunjenja konačnog milestonea-a Ready for Start-up (RFSU), odnosno početak pokusnog rada, i tu se stvorila ideja da bi to bilo dobro prezentirati na predstojećem OTMC-u.

Mislite li da su ovakvi skupovi korisni? Zašto? Nedostaje li ih u Hrvatskoj, odnosno u cijeloj regiji?

Naravno da su korisni i smatram da bi se trebali održavati na godišnjoj razini, barem na nivou regije. Upravljanje projektima danas se temelji na vještinama, spoznajama i iskustvu s terena – ‘bojišta’, a srž uspješnih projekata su stručni ljudi. Upravo ti stručni ljudi mogu kroz prezentacije ili radionice podijeliti barem dio stečenog iskustva i znanja.

Poznato je da inicijativa i snaga OTMC-a dolazi iz akademske zajednice, što je sjajno jer izravno doprinosi poboljšanju veze između industrije, akademske zajednice i profesionalnih organizacija. Doprinos takvih skupova je stvaranje kvalitetnih budućih i još boljih voditelja projekata.

Bitno je spomenuti da se tijekom radionica ili prezentacija između istraživača i praktičara otvara komunikacija i vrlo vjerojatno debata, što je od vitalnog značaja za uspješnost Kongresa. Neizbježna pojava su uzbudljivi sastanci mnogih stručnjaka iz različitih zemalja i industrije, koji na kraju ostave neki pozitivan trag.

Izdvojeni članak

Razgovarali smo s predsjednikom buildingSMART-a: ‘Građevinski sektor možda nije dovoljno digitaliziran’

Što je zapravo BIM? Zašto je on koristan u građevini?

Pokušat ću pojasniti BIM-a kao standard za digitalan pristupu informacijama svim sudionicima na projektu ili nekom portfelju u istom trenutku. Što zapravo dobivamo primjenom BIM-a, jest da planiranje, praćenje, projektiranje, nabavku opreme/materijala, izgradnju, eventualno puštanje u rad i na kraju održavanje objekta, učinimo učinkovitijim i isplativijim jer smo smanjili pojavu sudara dviju informacija. Bez obzira na to jesu li to dva konstruktivna elementa, problem dviju struka, postupak u nabavi… Ma što god to bilo u nekom obliku rizika, koji povlači za sobom manjak informacija.

BIM u građevinskom sektoru možete primijeniti u svim fazama realizacije projekta, od kreiranja ideje do konačnog cilja eksploatacije u životnom vijeku građevine kroz njeno održavanje. Koliko ima sudionika u procesu realizacije, toliko je BIM kompleksan. Iskreno vjerujem da će s vremenom stvari po pitanju primjene BIM-a napredovati. Za sada, on je prisutan u tvrtkama i organizacijama kao optimizacija procesa, a vjerujem da će ga investitori prepoznati kao nešto vrlo vrijedno.

Prije svega tu su bitne država i njene institucije, BIM je vrhunska stvar za optimiranje troškova u svim segmentima portfelja ili projekata od infrastrukture, energetike, obrane, zdravstva… Generalno vjerujem da je primjenjiv svugdje. Skandinavske zemlje i UK su najdalje otišle s primjenom BIM-a i danas je negdje oko 70% projekata u UK realizirano kroz standard BIM-a.

Izdvojeni članak

Bliži se datum uvođenja eGrađevinskog dnevnika: Objavljene upute za korištenje sustava

Unazad par godina, BIM je standardiziran putem ISO procedura u većini zemalja EU, a na primjeru UK-a, finalna verzija je objavljena u siječnju 2019, BS EN ISO 19650 1&2:2018-. Vrlo interesantno, dolje niže možemo vidjeti za 2020. godinu kako Hrvatska stoji s primjenom BIM-a u odnosu na ostale članice unije. Neka je procjena da bi u EU stopa primjene trebala rasti nekih 13%-17% od 2019. do 2027. godine.

Kako Hrvatska stoji sa primjenom BIM-a u odnosu na ostale članice unije, foto: privatna arhiva, Marko Sokolović

Mislite li da se u Hrvatskoj dovoljno radi na implementaciji BIM-a u građevinskom sektoru?

Definitivno ne. Kao što sam spomenuo, treba globalno dignuti svijest o svim benefitima BIM-a. Trebamo težiti kod svih strukovnih udruga prema ministarstvima da ga se konačno uvede kao standard, što i jest ISO 19650. Vrlo mi je neshvatljivo zašto ga naše matično Ministarstvo i ostala Ministarstva, tipa gospodarstva ili prometa, ne sponzoriraju prema projektima od državnog interesa. Smatram da bi trebao biti obavezan standard poput ISO 9001 ili ISO 14001 ili ISO 45001…

Trenutno vodite dogradnju rafinerije u Kostreni – koristite li BIM na ovom projektu? Ako da, je li vam pomoglo, odnosno olakšalo posao? Zašto?

Naravno, koristimo BIM, mada je BIM naziv koji izlazi iz građevinskog okruženja i tek je ne tako davno populariziran. U poslu kojim se ja bavim, izgradnja procesnih i energetskih postrojenja, primjenjuju se PDM (Product data management) ili PLM (Product Lifecycle Management), što je ubiti ista, a ako ne ista, vrlo slična stvar BIM-u.

Naišao sam na interesantan članak ‘BIM for Plants Design; Any Room for Application?’ od kolege Issam El-Absi Director of the Global BIM Management for Infrastructure Projects Certification Program s visokog učilišta Zigurat-Barcelona koje masovno promovira BIM. Kaže da se pojava BIM-a u svojoj definiciji upravo pojavila kod problema realizacije procesnih ili energetskih postrojenja i na vrlo jednostavan način je pojasnio da je to identična stvar, samo dolazi iz drugog sektora. U realizaciji projekta izgradnje procesnih postrojenja, prvi se pojavio izazov rješavanja clash – sudara.

Moje prvo iskustvo s projektom koji je bio vođen BIM-om bio je daleke 2006 na izgradnji postrojenja za rekuperaciju sumpora u Sisačkoj rafineriji, takozvano SRU postrojenje. Mada ta aplikacija u definiciji je PDS, a konkretnije PDMS (Plant Design Management System), koji je UK vlada se počela razvijati davne 1963. godine za realiziranje offshore i onshore projekata.

Izdvojeni članak

Digitalizacija gruntovnica: Gotovo sve će se rješavati preko javnih bilježnika, stižu i e-punomoći

Sjećam se tada oduševljenja kako je svaki objekt bio definiran, imao svoju bazu podataka, mogućnost identifikaciju sudara i mogućnost dijeljenja informacija s drugim strukama, šetanja kroz model… Na kraju projekta po završetku izrade ‘as built’-a (izvedenog stanja), model je prelazio u ruke naručitelja koji je koristio model u svrhe održavanja. Primjerice, u slučaju nekog problema nije imao potrebe tragati za dokumentacijom nekog ventila i komada opreme – sve je dostupno u modelu.

Danas kako to izgleda poprilično kompleksnije, još je veći nivo razrade, obično kažemo 6D modeliranje, koje kreće s izradom pametnog 3D modela na podlozi modeliranog stvarnog stanja od 3D skeniranog okoliša (postrojenje ili prirodni teren), pa izrada baze podataka, preklapanje sa svim strukama ubacivanje planova, budžeta i na kraju rezultat kako održavati građevinu ili postrojenje.

Jedan mali primjer je ovdje na isječku iz modela gdje se vidi spoj 3D laser SCAN postojećeg stanja i novi 3D model budućeg postrojenja iz kojeg izvlačimo sve informacije do same realizacije na terenu.

Isječak iz modela gdje se vidi spoj 3D laser SCAN postojećeg stanja i novi 3D model budućeg postrojenja, foto: privatna arhiva, Marko Sokolović

Project management je itekako bitan segment u svakom sektoru, pa tako i građevinskom. Imate veliko iskustvo – koji su neki od problema koji su učestali, a ‘lako’ rješivi?

Uglavnom svi problemi kreće s lošim planiranjem – 90 % projekata ispada izvan ugovornih okvira rokova jer se planiranje zanemaruje ili se ne pridodaje dovoljno pažnje. Iz lošeg planiranja proizlaze nerealnih očekivanja. Iz nerealnih očekivanja izlaze problemi s budžetom – cash flow. Iz komercijalnih problema dolazimo do strukturnih problema.

Sumarno, gore navedeno može se eliminirati ili umanjiti ako si dobar u organizaciji i komunikaciji, te ako dobro procjenjuješ rizike. Ako si to uspio, imaš manje problema na projektu. Ali da, generalno komunikaciju smatram da jednom od najbitnijih stvari na projektu. Ako uspiješ sa svima imati dobru komunikaciju, svi problemi se lako riješe.

Koji su savjeti koje biste dali svakome tko se nalazi na poziciji nekakvog menadžmenta?

  • Obavezna učestala i iskrena komunikacija sa članovima tima
  • Slušaj i uči od svih ljudi koji te okružuju
  • Budi lider, nametni se kao vođa tima
  • Dobro sagledaj i shvati koji su ti ciljevi na projektu
  • Networking – gradi mrežu dobre suradnje, prije svega na strani naručitelja ili client-a
  • Prati trendove u tehnološkom razvoju, prije svega softvera i alata koji ti mogu pomoć na planiranju i praćenju ili komunikaciji
  • Budi orijentiran ka ‘problem solving-u’ – rješavanju problema i kritičkog mišljenja u smislu ‘lessons learned’
  • Budi otvoren i jasan kod dijeljenje zadataka prema timu kojeg vodiš
  • Kreiraj si to do liste – potroši vrijeme na dnevnu/tjednu organizaciju i planiranje

Kako se nosite s pritiskom odgovornosti na svojoj poziciji? Pogotovo kada su u pitanju veliki projekti, kao što je dogradnja rafinerije, investicija od 4 milijarde kuna?

Ako držite projekt u svojim rukama, pritisak odgovornosti je manji, a stres je uvijek prisutan, to je neminovno. Na takvim velikim kapitalnim projektima koji su bitni za organizaciju u kojoj radite, odgovornost je velika, sve oči su uprte u vas. Moje metode držanja stresa pod kontrolom su da se trudim odvajati kontakte i komunikaciju bitne od nebitnog, sastanke održavati pametno kratko i učinkovito, maksimalna uspješnost u ‘what if’ promišljanju, izbjegavati nepotrebne sukobe, ponekad u debatama napraviti korak nazad.
Na kraju radnog dana, najbitnije je napraviti distancu od posla – maksimalno iskoristiti slobodno vrijeme na druženje s obitelji i prijatelji.

Izdvojeni članak

Digitalizira se 2 milijuna građevinskih, lokacijskih i uporabnih dozvola izdanih od 1968. do 2015.

Možete li nam objasniti što su EPC ugovori i zašto su bitni?

EPC- Engineering, Procurement and Construction, odnosno prevedeno bi to bio oblik ugovaranja koji sadrži opseg inženjeringa (projektiranja), nabave i izgradnje. Metoda ugovaranja EPC je specifična po tome što je Izvođač odgovoran za sve aktivnosti inženjeringa (projektiranja), nabave i izgradnje kako bi dovršeni projekt isporučio naručitelju ili vlasniku unutar unaprijed definiranog vremena i troškova.

Uloga EPC izvođača:

  • Projektiranje kompletnog opsega isporuke ili za razvoj inženjeringa
  • Nabava sve potrebne opreme i materijala potrebnih za realizaciju projekta
  • Izgradnja objekta
  • Pokusni rad, ako je planiran, ili ostale prethodne kontrolne aktivnosti prije primopredaje prema Vlasniku ili Naručitelju, jer se mora zadovoljiti jedna od najbitnijih odredbi specifičnih za EPC ugovore ‘Performace specification’, ili prevedeno na hrvatski ‘Specifikacija o radnim uvjetima’

Osim svega gore navedenog, EPC Izvođač mora završiti ugovornu obavezu u zajamčenom roku i zajamčenoj cijeni. EPC ugovor i ugovor ključ u ruke vrlo su slični po prirodi. Ponekad se ove dvije vrste ugovora koriste naizmjenično, iako se malo razlikuju.

Ključne odredbe EPC ugovora su:

  • Jednostrana Odgovornost (Fiksna ugovorena cijena/Fiksni datum završetka)
  • Performance guarantee/Jamstvo
  • Sigurnost
  • Liquidated damages/Ugovorna kazna
  • Razdoblje odgovornosti za nedostatke

Zašto su EPC ugovori bitni i zašto bi trebali biti češće zastupljeniji kod proizvodnih, procesnih, energetskih ili infrastrukturnih investicija? Zato što kroz gore spomenutih pet bitnih točaka, skraćuju vrijeme i smanjuju rizik realizacije. U Hrvatskoj se naručitelji rijetko odlučuju za EPC ugovore, prije svega zbog cijene realizacije. Zato što Izvođač preuzima rizik, tako da kod kapitalne realizacije, cijena investicije je nešto veća, ali taj dio se povrati kroz operativni vijek u životnom ciklusu pojedinog projekta, što bi trebalo biti vidljivo kroz investicijske studije.

Svjedočio sam velikom broju projekata koji su imali brzi povrat, ali na žalost zbog tromosti sustava ili neodlučnosti struktura, realizacija investicije je išla sporo ili ih je jednostavno pregazilo vrijeme.

U posljednje vrijeme vidimo sve veći broj fotonaponskih elektrana, projekata sufinanciranja postavljanja solarnih panela… Jesu li ti koraci možda trebali biti ranije poduzeti? Zašto?

Fotonaponski projekti, ili projekti od Sunca kako ih se popularno zove, postaju sve interesantniji. Pogotovo sada s pojavom globalnih problema u opskrbi energijom. Posljednja, i na žalost još uvijek aktualna, kriza u Ukrajini je samo ubrzala taj globalni proces ubrzavanja prelaska na alternativna goriva.

Da smo pratili trendove sjeverno europskih zemalja i imali bolju podršku države, imali bi kud i kamo manjih problema. Ali treba sagledati i širu sliku – taj prelazak i ovisnost o ugljikovodicima mogao je biti manje bolan za građane, s obzirom na to da imamo nešto prirodnih resursa u plinu i nafti, a i u zelenim resursima (voda, vjetar i sunce). U energetskoj strategiji zanemaruje se jedan globalan potencijal koji kod nas nije iskorišten, a to je otpad – prije svega razni oblici plastike, koja je najproblematičnija za okoliš.

Otpad je energija koju bacamo na nerazborit način, pod izlikom da se krećemo ka recikliranju, što na kraju baš i ne završava u reciklažnim procesima. Činjenica je da je Energetska oporaba otpada u EU najzastupljenija, čak 75 posto, i pod pritiscima reciklažnih trendova, guraju sve ekološki prihvatljivije procese. Pojavljuju se procesi prerade otpada od plastike u vodik u obliku relativno malih skid jedinica, koje bi mogao imati svaki veći grad. Drugi veliki potencijal su SRF i RDF koji se dobivaju od otpada, a koriste se kao alternativno gorivo kod proizvodnje cementa.

Radite u firmi IVICOM – možete li nam reći čime se konkretno bavi vaša tvrtka?

IVICOM Consulting je tvrtka specijalizirana za usluge konzaltinga, projektiranja, nadzora, upravljanja projektima i izgradnje prvenstveno industrijskih, energetskih, procesnih postrojenja ali i ostalih infrastrukturnih projekata, kao što su vrelovodi, plinovodi, razni transportni sustavi…

Ako prođem kroz posljednjih pet godina, završili smo proizvodnih ili infrastrukturnih projekata u vrijednosti većoj od 200 milijuna eura kao što su terminal Ploče tekuće i rasute terete, postrojenje za proizvodnju propana i propilena u INA-i,  ili vjetropark Krnovo 72 MW. Još na to moram dodati razne projekte u projektiranju i nadzoru, u vrijednosti većoj od 50 milijuna eura.

Predavanje na OTMC skupu

Marko Sokolović će, zajedno s Giuliom Ranucci-em iz KT Kinetic Technologies, objasniti primjenu digitalizacije i BIM-a kod projekta RUP – Residue Upgrade project – INA Rijeka Refinery. Upravo to će biti glavna tema keynote predavanja Megaproject Challenges: Journey between Digital Transformation and Project Management in Oil and Gas Industry, koje će se održati na ovogodišnjem izdanju OTMC-a. Ove godine će se održati 15. izdanje OTMC konferencije.

Kao tvrtka, sudjelovali ste na nekim velikim projektima – možete li nam prepričati to iskustvo?

Osobno sam imao sreće da sam odmah po završetku fakulteta krenuo s velikim projektima – 2005. godine to je bio Rockwool 1 – Pićan, postrojenje za proizvodnju izolacijskih materijala, prva velika greenfield investicija u Hrvatskoj. U međuvremenu sam završio s Ivicom Consulting-om na modernizaciji sisačke rafinerije 2007. godine pa 2009. u Rijeci, i tako do 2011. godine završio veliki investicijski ciklus u INA-i, s iznosom od oko 500 milijuna eura. Nakon toga, pa i dan danas, uglavnom se nižu veći projekti.

Sama prilika da se nađeš na takvim projektima daje ti iskustvo u svakom pogledu, koje je neprocjenjivo. Na malom tržištu kao što je Hrvatska, proći kroz najveće projekte u industriji i energetici je iskustvo koje te gradi i oblikuje ti daljnji put. Krenuli smo od projektiranja i nadzora, pa nadzora u izgradnji, i eto nas sad kao EPC contractor-a.

Činjenica je da sa svakim projektom nešto naučiš – kako se to moderno kaže, ‘lesson learned’. Vrlo bitna stvar koja ostaje iza velikih projekata je networking koji ti otvara vrata. Zahvaljujući tom iskustvu, danas smo neizbježni na tržištu.

Koje su neke od razlika u radu na manjim projektima, u odnosu s radom na onim velikima?

U poslu kojem se mi bavimo i nema neke razlike, osim što se kod malih projekata zaplet i rasplet događaju u kratkom vremenskom roku, a kod velik projekata malo je napornije, jer problemi se pojavljuju na duge staze. Problemi koji se pojavljuju uglavnom su identični, a najčešći problem u 90% slučajeva je nerealan rok završetaka projekta – i kod malih i kod velik projekata.

Razgovarali smo s Markom Sokolovićem o BIM mogućnostima: Radio je i na modernizaciji naših rafinerija
Share via
Copy link
Powered by Social Snap