Nova magistrala zamijenila bi 'cestu smrti' koja se proteže između dvije granice, ovo je početak

Kontinentalnom Hrvatskom, između granice sa Slovenijom i granice sa Srbijom vodi državna cesta D2. Od prometnog opterećenja do velikog broja nesreća ima nekoliko problema te još od ’99. postoji plan za izgradnjom novog, s ovim paralelnog pravca. Plan bi se vjerojatno provodio u više faza, izgradnjom različitih dionica, a sad kreće javno savjetovanje prije poteza između Pitomače i Virovitice. Evo zašto je značajan.

Prije više od 20 godina javila se ideja o novom državnom pravcu koji bi povezao zapadnu i istočnu granicu kontinentalne Hrvatske. Kad bi se izgradila, takva cesta zamijenila bi postojeću cestu D2, poznatu i kao ‘cestu smrti’.

Za novu infrastrukturu se smatra da bi smanjila stradavanja u prometu, ali bi pružila i bolju prometnu povezanost na krajnjem istoku države. Prema Studiji, taj dio Hrvatske kompletno je prometno izoliran. Radovi bi krenuli u Pitomači odakle je planirana trasa do Virovitice, a Općina Pitomača upravo je najavila pokretanje javne rasprave na tu temu.

Poveznica između dva grada

Nova brza cesta između Pitomače i Virovitice bila bi duga 21,9 kilometara. Taj potez bio bio dio puno duljeg infrastrukturnog projekta koji bi ubrzao promet u kontinentalnom dijelu Hrvatske – između dvije granice. Sukladno odluci Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije za tu izvedbu Virovitičko-podravska županija zajedno s Koprivničko-križevačkom sada provodi i koordinira javnu raspravu kao dio postupka procjene utjecaja na okoliš za taj zahvat. Iz županije su izvijestili da će javna rasprava potrajati od 19. studenog do 18. prosinca 2025. godine.

Na stranicama općine navedeno je kad je moguć uvid u Javnu studiju, kao i kada će se održati javno izlaganje za sve zainteresirane. Navode i da se primjedbe i prijedlozi mogu upisati u knjigu primjedbi na mjestu javnog uvida ili pak dostaviti općini pisanim putem uz odgovarajuću oznaku, ‘Studija-Podravska brza cesta, dionica: Pitomača-Virovitica, duljine 21,9 km’. Naravno, priložili su predmetnu dokumentaciju vezano za koju će se dostavljati eventualne primjedbe.

U Studiji opisana trasa

U svibnju smo pisali da je nadležno Ministarstvo pokrenulo postupak procjene utjecaja na okoliš. Studija utjecaja na okoliš otkriva da bi početna točka poteza bila neposredno prije čvorišta Kladare. Neposredno prije te točke napustila bi područje Koprivničko-križevačke županije prelazeći u Virovitičko-podravsku.

Zaobilazeći područje grada Pitomača nastavila bi južno od postojeće ceste D2 prema istoku, koju bi nekoliko kilometara dalje presjekla. Ondje je čvorište iza kojega bi nova brza cesta prolazeći između Rogovca i Bušetine nastavila prema Virovitici. Na tom putu, na mjestu sjecišta s projektiranom cestom Virovitica-Terezino polje projektirano je čvorište Virovitica 1 oblika djeteline.

– Dionica je ukupne duljine 21,931 km, a njena primarna funkcija, gledano u najužem smislu je daljnja izgradnja Podravske brze ceste koja će u u većoj mjeri preuzeti tranzitni, međužupanijski i međugradski promet koji se trenutno odvija preko državne ceste DC2, piše u Studiji. 

Novi vijadukti, prijelazi i čvorišta

Sadrži i grafički prikaz na kojoj su pobrojani i točke predviđenih građevinskih objekata. Prema prikazu predviđeno ih je 18, pet čvorišta, pet vijadukata, pet prijelaza, jedan PUO i dva nadvožnjaka. U Studiji je opisano i postojeće stanje planiranog građevinskog zemljišta ceste koja bi prolazila kroz ukupno 16 katastarskih općina.

– Područje kojim prolazi planirana dionica Podravska brza cesta je neizgrađeno poljoprivredno i građevinsko zemljište te u minimalnom dijelu izgrađeno građevinsko područje. Zemlja je u potpunosti iskorištena, kultivirana i u funkciji poljoprivredne proizvodnje, odnosno u poljoprivrednoj funkciji stanovnika okolnih naselja. Na mjestu čvorišta Pitomača trasa prelazi preko izgrađenog građevinskog zemljišta te zahtjeva uklanjanje nekoliko postojećih objekata, u naravi tri stambena objekta i četiri pomoćna objekta, piše u Studiji, uz napomenu da je Idejnim rješenjem uklanjanje postojećih objekata svedeno je na minimalnu razinu zbog ograničenja postavljena prostorno planskom dokumentacijom te karakteristikama terena.

Prometna opterećenost

Većina zahvata nove trase planirana je u Virovitičko-podravskoj županiji koja je manje naseljena u odnosu na Koprivničko-križevačku odakle će krenuti zahvat. Prema Popisu stanovništva 2021. godine Koprivničko – križevačka županija (KKŽ) imala je 101.221 stanovnika, što je oko 12,4 % manje u odnosu na prethodnu popisnu godinu (2011.).

Na obuhvatu zahvata vozači zasad prometuju trima državnim cestama, oznaka DC2, DC5 i DC528. Ovdje je još 11 trasa županijskih cesta te 11 dionica lokalnih cesta. Prema rezultatima brojanja prometa na predmetnoj prometnoj mreži ovih prometnica pokazao je trend blagog rasta prometa u posljednjih pet godina (osim u 2020.), s tim da je prosječni godišnji dnevni promet (PGDP) u. 2023. godini na brojačkim mjestima između Pitomače i Virovitice varirao između 4678 i 8064 vozila u danu, a prosječni ljetni dnevni promet (PLDP) varirao je između 4842 i 8213 vozila na dan.

‘Cesta smrti’

Šira pak ideja ‘Podravske magistrale’ predviđena je još 1999. godine Strategijom prometnog razvitka Hrvatske, kao i Programom prostornom uređenja RH. Dok nova Studija tretira izgradnju nešto više od 20 kilometara brze ceste, za magistralu je zamišljeno da bi povezala Ormož na granici s Republikom Slovenijom te Ilok. Na tom potezu, prolazila bi kroz Varaždin, Viroviticu te Osijek, dolazeći do konačne točke do Iloka.

Za ovu ‘kompletnu’ cestu smatra se da bi prije svega ublažila prometnu izoliranost na istoku Hrvatske, ali i smanjila prometne nesreće. U Studiji utjecaja na okoliš iz 2013. piše da bi se gradila usporedno s postojećom DC2, kojih tri do pet kilometara od tog pravca.

U istom dokumentu je pojašnjeno da Podravska cesta za cilj ima preuzeti prometne tokove postojeće magistrale koja vodi od graničnog prijelaza Dubrava Križovljanska do graničnog pijelaza Ilok. Osim prometnog opterećenja koje trpi postojeća D2, ključni problem te prometnice vrlo je niska razina sigurnosti s velikim brojem nesreća, zbog čega je ona neformalno nazivana i ‘cestom smrti’.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.