O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026

Derna nakon katastrofalne poplave | Foto: Guardian News screenshot
Sustav navodnjavanja Wadi Derna u regiji Benghazi gradila je tvrtka Hidrotehnika-Hidroenergetika, sada sa sjedištem u Beogradu, od 1973. do 1977. godine, a uključivao je izgradnju brojnih objekata poput brana, tunela, crpnih stanica i rezervoara namijenjenih navodnjavanju poljoprivrednih površina i vodoopskrbi grada Derna.
Sustav je uključivao dvije brane, Dernu i Mansour. Derna je bila visoka 75 metara i duga 300 metara, dok joj je širina temelja bila 104 metra. Nasip je uključivao površinu od 735.000 metara kubnih., a kapacitet u kojem se skladišti voda 18.000.000 metara kubnih. Brana Mansour bila je visoka 45 metara i duga 130 metara. Temelji su bili široki 56 metara. Površina nasipa rasprostirala se na 104.000 metara kubnih, a kapacitet skladišta za vodu imao je 1.500.000 metara kubnih.
Istraživački rad koji je u studenom 2022. objavio hidrolog Abdelwanees A. R Ashoor sa Sveučilišta Omar al-Mukhtar u libijskom gradu Baydi, upozorio je da na ove brane treba hitno obratiti pozornost. Zamjenik gradonačelnika Derne Ahmed Madroud izjavio je za Al Jazeeru kako brane nisu bile pravilno održavane više od dva desetljeća, točnije od 2002. godine. Na koji način oteretni kanal Sava-Odra godinama spašava građane Zagreba od poplava, pogledajte ovdje.
Profesorica Liz Stephens s britanskog Sveučilišta u Readingu rekla je da se češće održavanje brana pokazalo ključnim u obrani od masovnih poplava i da će takvi ekstremni vremenski događaji postati sve češći zbog općeg pogoršanja klimatskih uvjeta.
– Prerano je za utvrđivanje je li do kvara brane došlo zbog nedostatka održavanja ili nije projektirana da bude otporna na iznimnu količinu padalina koje su pale, kazala je profesorica Stephens te dodala da je praćenje stanja brana moglo ohrabriti lokalno stanovništvo na preventivnu evakuaciju.
Derna je u prošlosti često doživljavala poplave i zbog toga je vlada odlučila izgraditi brane kako bi zaštitila grad. Velike poplave oštetile su Dernu 1941., 1959. i 1968. godine, a poplave iz 1950-ih bile su najrazornije.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026
Ovo su četiri staklene zgrade koje mijenjaju Zagreb: Sve bi trebale biti završene već ove godine
Uz četiri važne prometnice već više od godinu dana rastu i četiri poslovno - stambene zgrade kojima dominira jedan materijal - staklo.
10:19 18 h 25.04.2026
Radovi obnove ulaze u intenzivnu fazu u kojoj se paralelno odvija više ključnih aktivnosti. Projekt napreduje stabilno, uz prilagodbe uvjetima.
10:17 18 h 25.04.2026
Željeznički projekt stoljeća od 900 milijuna eura, HŽ otkriva što se već radi na trasi
Uz izgradnju drugog kolosijeka i kompletnu rekonstrukciju postojećeg, planirana je modernizacija kolodvora, stajališta i prateće infrastrukture.
15:56 2 d 23.04.2026
Projekt obuhvaća i hortikulturno uređenje prostora, kako bi se prometnica uklopila u okoliš, a tijekom radova predviđen je i arheološki nadzor.
15:51 2 d 23.04.2026
Most uz najpoznatiju močvaru u Hrvatskoj treba sanaciju: Posao na oba kolnika trajat će 3 mjeseca
Most sanacijom treba vratiti u projektirano stanje koje konstrukciji predviđa sto godina. Obnovom će se smanjiti i troškovi održavanja.
15:50 2 d 23.04.2026
Skoro 20 godina gradio se autocestovni spoj između Zagreba i Siska. Novi čvor na tom potezu u mrežu autocesta uključit će još jedan hrvatski grad.
16:54 3 d 22.04.2026
Puno mjesta na dalmatinskoj obali nema izlaz na autocestu, iako su za to ispunjeni određeni uvjeti. Sada kreće planiranje spoja A1 do čvora Danilo.
16:03 4 d 21.04.2026