O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026

Autoklavirani porobeton | foto: Visual Hunt; funadium
Dr. Johan Axel Eriksson je dvadesetih godina prošlog stoljeća predavao kao docent građevinarstva na Kraljevskom institutu za tehnologiju u Stockholmu. Nakon Prvog svjetskog rata, u Švedskoj je vladala velika nestašica energije, zbog čega je Vlada najavila oštre mjere štednje. Tada su se i iznimno puno gradili stanovi, a prvi put je bio naglasak na izolaciji, odnosno na zadržavanju topline u kući, piše Hrvatski savjet za zelenu gradnju.
Eriksson je provodio istraživanja na velikom broju različitih uzoraka porobetona. Ubrzo je uspio ubrzati proces stvrdnjavanja porozne mase spaljenog vapnenca, vode i aluminijskog praha – stavio je uzorak u laboratorijski autoklav. Porozna masa preživjela je autoklaviranje tijekom noći, a dobiveni blok imao je bolju čvrstoću i novi, jači kristalni sastav.
Zbog topline i pritiska pare, komponente silicijevog dioksida i vapna stopile su se u oblik kristala hidrata kalcijevog silikata. To je kristal sličan vulkanskoj stijeni, poznatoj u prirodi kao tobermorit. Novi izum je patentirao 1924. godine, kada je došlo i do suradnje s Carlom Augustom Carlénom. On je upravo 1924. godine preuzeo financijsku kontrolu nad tvrtkom koja je danas poznata pod imenom Ytong.
Carlén je prepoznao potencijal ovog materijala i osigurao licencu za proizvodnju. Godinu dana kasnije, lansiran je prvi autoklavirani porobeton sušen na pari. Novi materijal je imao sve karakteristike kao i drvo, ali je bio lakši i brži za obradu. Zanimljivo je i to da je 1993. godine grupacija preuzela nekoliko tvornica porobetona (tada Siporex) na području bivše Jugoslavije – uključujući i prvu tvornicu autoklaviranog porobetona u Puli.
Autoklavirani porobeton je 1923. godine revolucionarizirao građevinsku industriju. Zbog svojih odličnih svojstava, postao je jedna od osnovnih građevinskih materijala za stambenu i poslovnu gradnju. Ističe se odličnim termoizolacijskim svojstvima, zvučnom izolacijom, visokom tlačnom čvrstoćom, dugim vijekom trajanja i drugim održivim svojstvima.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026
Ovo su četiri staklene zgrade koje mijenjaju Zagreb: Sve bi trebale biti završene već ove godine
Uz četiri važne prometnice već više od godinu dana rastu i četiri poslovno - stambene zgrade kojima dominira jedan materijal - staklo.
10:19 17 h 25.04.2026
Radovi obnove ulaze u intenzivnu fazu u kojoj se paralelno odvija više ključnih aktivnosti. Projekt napreduje stabilno, uz prilagodbe uvjetima.
10:17 17 h 25.04.2026
Željeznički projekt stoljeća od 900 milijuna eura, HŽ otkriva što se već radi na trasi
Uz izgradnju drugog kolosijeka i kompletnu rekonstrukciju postojećeg, planirana je modernizacija kolodvora, stajališta i prateće infrastrukture.
15:56 2 d 23.04.2026
Projekt obuhvaća i hortikulturno uređenje prostora, kako bi se prometnica uklopila u okoliš, a tijekom radova predviđen je i arheološki nadzor.
15:51 2 d 23.04.2026
Most uz najpoznatiju močvaru u Hrvatskoj treba sanaciju: Posao na oba kolnika trajat će 3 mjeseca
Most sanacijom treba vratiti u projektirano stanje koje konstrukciji predviđa sto godina. Obnovom će se smanjiti i troškovi održavanja.
15:50 2 d 23.04.2026
Skoro 20 godina gradio se autocestovni spoj između Zagreba i Siska. Novi čvor na tom potezu u mrežu autocesta uključit će još jedan hrvatski grad.
16:54 3 d 22.04.2026
Puno mjesta na dalmatinskoj obali nema izlaz na autocestu, iako su za to ispunjeni određeni uvjeti. Sada kreće planiranje spoja A1 do čvora Danilo.
16:03 4 d 21.04.2026