Gradilište Autoklavirani porobeton: Sto godina od izuma koji je revolucionarizirao gradnju

Autoklavirani porobeton: Sto godina od izuma koji je revolucionarizirao gradnju

Ana Šoda
Ana Šoda

15. ožujak 2023.

Google Dodajte Bauštela.hr kao željeni izvor na Googleu

Prije točno 100 godina je izumljen revolucionarni građevinski materijal – autoklavirani porobeton (AAC). Materijal je izumio Dr. Johan Axel Eriksson, a Carl August Carlén je bio trgovac koji je uspio materijal plasirati na tržište. Autoklavirani porobeton se proizvodio i u Hrvatskoj, u tvornici u Puli.

Autoklavirani porobeton

Autoklavirani porobeton | foto: Visual Hunt; funadium

Dr. Johan Axel Eriksson je dvadesetih godina prošlog stoljeća predavao kao docent građevinarstva na Kraljevskom institutu za tehnologiju u Stockholmu. Nakon Prvog svjetskog rata, u Švedskoj je vladala velika nestašica energije, zbog čega je Vlada najavila oštre mjere štednje. Tada su se i iznimno puno gradili stanovi, a prvi put je bio naglasak na izolaciji, odnosno na zadržavanju topline u kući, piše Hrvatski savjet za zelenu gradnju.

Eriksson je provodio istraživanja na velikom broju različitih uzoraka porobetona. Ubrzo je uspio ubrzati proces stvrdnjavanja porozne mase spaljenog vapnenca, vode i aluminijskog praha – stavio je uzorak u laboratorijski autoklav. Porozna masa preživjela je autoklaviranje tijekom noći, a dobiveni blok imao je bolju čvrstoću i novi, jači kristalni sastav.

Izdvojeni članak

Druga cijev tunela Učka se gradi s ECOPact betonom: Ima osjetno manji ugljični otisak

Izum patentiran 1924. godine

Zbog topline i pritiska pare, komponente silicijevog dioksida i vapna stopile su se u oblik kristala hidrata kalcijevog silikata. To je kristal sličan vulkanskoj stijeni, poznatoj u prirodi kao tobermorit. Novi izum je patentirao 1924. godine, kada je došlo i do suradnje s Carlom Augustom Carlénom. On je upravo 1924. godine preuzeo financijsku kontrolu nad tvrtkom koja je danas poznata pod imenom Ytong.

Carlén je prepoznao potencijal ovog materijala i osigurao licencu za proizvodnju. Godinu dana kasnije, lansiran je prvi autoklavirani porobeton sušen na pari. Novi materijal je imao sve karakteristike kao i drvo, ali je bio lakši i brži za obradu. Zanimljivo je i to da je 1993. godine grupacija preuzela nekoliko tvornica porobetona (tada Siporex) na području bivše Jugoslavije – uključujući i prvu tvornicu autoklaviranog porobetona u Puli.

Autoklavirani porobeton je 1923. godine revolucionarizirao građevinsku industriju. Zbog svojih odličnih svojstava, postao je jedna od osnovnih građevinskih materijala za stambenu i poslovnu gradnju. Ističe se odličnim termoizolacijskim svojstvima, zvučnom izolacijom, visokom tlačnom čvrstoćom, dugim vijekom trajanja i drugim održivim svojstvima.