Dva slavonska grada uskoro očekuju veliki zahvati u cestovnoj infrastrukturi, vrijedni ukupno gotovo dva milijuna eura.
11:12 55.1 min 07.04.2026

Ilustracija, foto: Unsplash; Waldemar Brandt
Velik broj starijih zgrada ne samo da nema dizala, već nema ni pristupne rampe. To otežava život mnogima, ali svakako najviše osobama s teškoćama u kretanju. Upravo zato veći broj ljudi razmišlja o izgradnji pristupne rampe. Iako djeluje kao kompliciran birokratski trenutak, zapravo to nije jer – može se graditi bez građevinske dozvole.
– Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima propisuje da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta mogu izvoditi radovi na stubama, hodnicima i drugim prostorima na pristupima građevini i unutar građevine te na javnim površinama, a radi omogućavanja nesmetanog pristupa i kretanja osobama s teškoćama u kretanju, ako se time ne narušava funkcija i namjena građevine, ako se ne utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu mehaničke otpornosti i stabilnosti ili sigurnosti u slučaju požara ili zadovoljavanja lokacijskih uvjeta, te na denivelaciji, ugradbi zvučnih semaforskih uređaja i ugradbi taktilnih površina u građevinama i na javno – prometnim površinama, rekli su nam iz uprave Grada Zagreba.
Ono što je potrebno napraviti jest izraditi tehničku dokumentaciju. Smjernice za izradu dokumentacije možete pronaći u Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenje pokretljivosti, koji je propisalo Ministarstvo graditeljstva.
Iz Grada su nam također napomenuli da je preporučljivo da prije pokretanja bilo kakve aktivnosti, krajnji korisnik ili upravitelj zgrade prikupi potpise suvlasnika zgrade kojima isti potvrđuju da su suglasni s time da inicijator izgradnje podizne platforme o svom trošku, ili iz zajedničke pričuve zgrade, izradi tehničku dokumentaciju, ishodi potrebne suglasnosti i izgradi prilaznu rampu, ili podiznu platformu/dizalo na zajedničkom dijelu zgrade.
Obično je potrebno prikupiti potpise od 51% suvlasničkih udjela vlasnika stambenih i poslovnih prostora, ako u međusobno zaključenom ugovoru između upravitelja zgrade i vlasnika stambenih i poslovnih prostora nije drugačije ugovoreno.
Kako su nam objasnili, kada je u pitanju gradnja na području Grada Zagreba, na tehničku dokumentaciju obvezno se mora ishoditi suglasnost Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, ako se stambena zgrada nalazi području zone zaštite, odnosno unutar kulturnog dobra – povijesne urbane cjeline Grada Zagreba.
Postoje dva slučaja u kojima je u Zagrebu potrebno dobiti suglasnost jednog od dva Gradska ureda:
U oba slučaja, u Pisarnicu na lokaciji Trg Stjepana Radića 1 predaje se tehnička dokumentacija u dva primjerka i zahtjev za suglasnost, a projektant je taj koji utvrđuje koje od suglasnosti je potrebno zatražiti. Iz Grada su nam također rekli da je u Programu gradnje komunalne infrastrukture u planu izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom na javnim površinama i objektima javne namjene, ali i zašto se ne radi više po pitanju stambenih zgrada.
– Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet nije u mogućnosti realizirati rješavanje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom u stambenim zgradama, budući da stambene zgrade nisu u funkciji javne namjene te Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet istima nema nadležnosti, objasnili su iz Grada.
Dva slavonska grada uskoro očekuju veliki zahvati u cestovnoj infrastrukturi, vrijedni ukupno gotovo dva milijuna eura.
11:12 55.75 min 07.04.2026
Uz novogradnju i obnovu parovodnog ogranka, projekt obuhvaća i revitalizaciju povijesnih objekata, među kojima se ističe i zgrada stare jašionice.
06:32 1 d 06.04.2026
Galerija gradilišta u zimskim uvjetima: Ovako se u Alpama na -20 stupnjeva gradi luksuzni hotel
Zbog hladne zime su na gradilištu osigurane grijane prostorije i tzv. warm-up stanice gdje se radnici mogu ugrijati i presvući.
06:32 1 d 06.04.2026
Krenule pripreme za jedan od najvećih projekata HŽ-a: Za 700 milijuna eura 17 vijadukata i 14 tunela
Nova nizinska pruga povezala bi unutrašnjost Hrvatske, gorje s morem. Osim veze Karlovac-Rijeka, bila bi i spoj s europskom željezničkom mrežom.
06:32 1 d 06.04.2026