O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026

Dubrovnik | Unsplash
Dubrovnik je jedna od najpopularnijih hrvatskih destinacija za turiste. Turisti iz cijelog svijeta dolaze osjetiti dašak povijesti u dubrovačkoj staroj jezgri i njezinim zidinama. Zidine su građene nekoliko stoljeća, paralelno s razvijanjem grada kao trgovačke velesile. Tadašnja Dubrovačka Republika bila je primorana izgraditi ogromne zidine oko grada kako bi se lakše obranila od napada. Najraniji dokazi postojanja zidina su iz 9. stoljeća kada su grad opkolili Saraceni. Dubrovnik se odupirao opsadi 15 mjeseci i uspješno se obranio. Tada je grad imao zidine samo na istočnoj strani.
Grad se u jednom trenutku odvojio od kopna morskim kanalima, ali je u 13. stoljeću ponovno spojen. Dubrovčani su morske kanale ispunili zemljom i spojili grad s kopnom. Grad je tada bio potpuno okružen zidinama. Sto godina kasnije, Dominikanski samostan spojen je s kompleksom zidina. U 14. stoljeću izgrađeno je 15 kula kao dodatno osiguranje u slučaju opsade.
Današnji izgled zidina oblikovao se u razdoblju od pada Carigrada 1453. do razornog potresa 1667. godine. To doba poznato je kao ‘Zlatno doba Dubrovnika’. Zidine su duge 1.940 metara, a visina im dosiže čak 24 metra. Vanjski zidovi zidina debljine su od četiri do šest metara, a unutarnji od jedan i pol do tri metra.
Zidine su prvi puta dodatno pojačane u 14. stoljeću s 15 novih kula. Danas se sastoje od glavnog gradskog zida, tri tvrđave, šesnaest kula, tri predziđa s nizom toreta, šest bastiona, dva ugaona utvrđenja (kantonate, tri jarka, dvije predutvrde), tvrđave te valobrana i dva gradska podizna mosta sa strane Pila i Ploča, koji su se noću podizali i tako zatvarali ulaz u grad.

Kula Minčeta | Screenshot/Youtube
Kula Minčeta nalazi se na najvišem sjeverozapadnom uglu grada i visoka je 80 metara. Izgrađena je 1464. godine, a povod za izgradnju najveće kule bila je vijest o padu Carigrada 1453. godine. Legenda kaže kako je tijekom gradnje ponestalo kamena pa ‘svatko tko je dolazio iz smjera Gruža ili Ploča, morao sa sobom donijeti kamen u skladu sa svojom tjelesnom građom’.
Istočnu luku branila je kula Revelin. Izgrađena je 1462. godine zbog opasnosti od turskih napada. Kulu Svetog Ivana projektirao je dubrovački graditelj Paskoje Miličević, a štitila je staru gradsku luku.
Tvrđava Lovrijenac nalazi se na zapadnoj hridi izvan vanjskih zidina na 37 metara nadmorske visine. Na tvrđavi piše povijesna latinska izreka omiljena građanima, ‘Non bene pro toto libertas venditur auro’, što znači ‘Za svo blago ovog svijeta, sloboda se ne prodaje’.

Tvrđava Lovrijenac | Screenshot/Youtube
Kroz povijest, dubrovačke zidine su imale četiri vrata: Vrata od Pila (zapad), Vrata od Ploča (istok), Vrata od Ribarnice (jugoistok) i Vrata od Ponte (jugoistok). Vrata od Buže otvorena su na sjevernom dijelu zidina 1908. godine za vrijeme austrijske vladavine.
Vrata od Ploča glavni su ulaz u Stari grad, a nalaze se na istočnoj strani. Ova vrata imaju isti most kao Vrata od Pila. Glavni ulaz u grad izgrađen je u 14. stoljeću. Most je građen prema prototipu mosta na Vratima od Pila, a dizajnirao ga je Ivan Sijenski. Kasnije je srušen i izgrađen je drveni pokretni most. Prelaskom ovog mosta dolazi se do tvrđave Revelin, a u nastavku se nalazi glavna ulica grada Dubrovnika – Stradun. Vrata Ploče imaju dvoja vrata, unutarnja i vanjska.

Vrata od Ploča | Screenshot/Youtube
Unutarnja pločanska vrata izgrađena su u romaničkom stilu i stvarno su mala. Iznad vrata stoji kameni kip dubrovačkog zaštitnika sv. Vlaha, također napravljen u romaničkom stilu. Za vrijeme austrijske okupacije krajem 19. stoljeća, uz njih su otvorena nova, veća vrata. Vanjska pločanska vrata sagradio je 1450. godine Simeone della Cava.
Vrata od Ponte projektirao je Juraj Dalmatinac, a izgradio Paskoje Miličević 1476. godine. Ova Vrata vode u luku dubrovačkog Starog grada. Na izlazu s desne strane se nalazi tvrđava Svetog Ivana.
Vrata od Pila nalaze se na mjestu nekadašnje tvrđave od Pila koja je postojala već 972. godine, a srušena je 1818. godine. Danas se vide ostaci te tvrđave između vanjskih i unutarnjih vrata. Vanjska vrata izgrađena su 1573. godine, a most je 1471. izgradio Paskoje Miličević.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026
Ovo su četiri staklene zgrade koje mijenjaju Zagreb: Sve bi trebale biti završene već ove godine
Uz četiri važne prometnice već više od godinu dana rastu i četiri poslovno - stambene zgrade kojima dominira jedan materijal - staklo.
10:19 20 h 25.04.2026
Radovi obnove ulaze u intenzivnu fazu u kojoj se paralelno odvija više ključnih aktivnosti. Projekt napreduje stabilno, uz prilagodbe uvjetima.
10:17 20 h 25.04.2026
Željeznički projekt stoljeća od 900 milijuna eura, HŽ otkriva što se već radi na trasi
Uz izgradnju drugog kolosijeka i kompletnu rekonstrukciju postojećeg, planirana je modernizacija kolodvora, stajališta i prateće infrastrukture.
15:56 2 d 23.04.2026
Projekt obuhvaća i hortikulturno uređenje prostora, kako bi se prometnica uklopila u okoliš, a tijekom radova predviđen je i arheološki nadzor.
15:51 2 d 23.04.2026
Most uz najpoznatiju močvaru u Hrvatskoj treba sanaciju: Posao na oba kolnika trajat će 3 mjeseca
Most sanacijom treba vratiti u projektirano stanje koje konstrukciji predviđa sto godina. Obnovom će se smanjiti i troškovi održavanja.
15:50 2 d 23.04.2026
Skoro 20 godina gradio se autocestovni spoj između Zagreba i Siska. Novi čvor na tom potezu u mrežu autocesta uključit će još jedan hrvatski grad.
16:54 3 d 22.04.2026
Puno mjesta na dalmatinskoj obali nema izlaz na autocestu, iako su za to ispunjeni određeni uvjeti. Sada kreće planiranje spoja A1 do čvora Danilo.
16:03 4 d 21.04.2026