O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 9 d 13.04.2026

Derinkuyu – hodnik koji vodi na podzemne etaže | foto: screenshot Youtube
Teško je zamisliti šok i iznenađenje koje je doživio jedan stanovnik grada Derinkuyu koji je 1963. godine, renovirajući svoju kuću, probio stijenu i tako otkrio tajni labirint hodnika i prostorija. Čovjek je počeo istraživati, ali ispostavilo se da splet hodnika i špilja seže duboko i daleko – dotični gospodin isprva sigurno nije bio svjestan da je otkrio drevni grad, osnovan prije više tisuća godina.
Ovaj podzemni grad imao je sve što je potrebno kako bi njegovi stanovnici mogli u njemu živjeti neovisni o vanjskom svijetu. Hranu su čuvali u mnogobrojnim spremištima, a na određenim razinama su se nalazile i staje u kojima su bile smještene životinje. Da bi grad optimalno funkcionirao, imao je i različite sadržaje koji su uključivali školu, trgovine, crkvu, skladišta za oružje pa čak i grobnice. Upravo u tim grobnicama su se privremeno čuvali mrtvi, sve dok ne bi postalo dovoljno sigurno da stanovnici ponovno izađu na površinu. Osim toga, u gradu su bile izgrađene i prostorije za potrebe svakodnevnog života: spavaće sobe, kuhinje te podrumi u kojima su ljudi proizvodili vino i ulje.

Podzemni grad Derinkuyu | foto:baustela.hr

Derinkuyu – grad koji je mogao primiti 20.000 ljudi | foto. screenshot Youtube
A koliko je cijeli grad bio dobro građevinski osmišljen i projektiran govori i činjenica da je imao razvijen i složen ventilacijski sustav koji je građanima omogućavao stalno strujanje svežeg zraka te izgrađene bunare koji su služili kao izvor vode iz podzemne rijeke koja je tekla ispod grada. Tako se tu moglo obitavati i na dulje vremenske periode. Obzirom na sve navedeno, grad je činio pravu zajednicu koja je mogla primiti oko 20.000 ljudi. Međutim, Derinkuyu iako najveći, svakako nije bio jedini takav grad. Naime, on je tunelima i prolazima dugačkim i po nekoliko kilometara povezan s desecima drugih podzemnih naselja.
Ali zašto je uopće i postojala potreba za izgradnjom jednog ovakvog grada? Pa, prvenstveno zbog zaštite. Isprva su tu ljudi tražili utočište od ratnih sukoba, a kasnije zbog vjerskih progona. Da je primarna funkcija ovakvog naselja zaštita njezinih stanovnika, svjedoči sam način i stil gradnje. Tako se na samom ulazu u grad nalaze se velika kamena vrata koja su sprječavala ulazak neprijatelja. Tuneli su izrazito uski, pa su nekada uljezi bili prisiljeni provlačiti se jedan po jedan, a kad bi izbili na prošireno područje, stanovnici su ih mogli ubiti jednog po jednog. Nadalje, iako se naselje proteže na nekoliko razina, svaki se kat mogao zatvoriti neovisno jedan od drugoga kako bi se u slučaju potrebe spriječio daljni prodor uljeza.

Derinkuyu – podzemni grad | screenshot Youtube
Smatra se da su grad osnovali Hetiti u 7.-8. stoljeću prije Krista kao utočište od bizantskih ratova. Kasnije je Derinkuyu služio kao skrovište kršćanima koji su bježali od progona. Iako je grad imao glavni ulaz, postojalo je i mnoštvo drugih tajnih ulaza skrivenih iza zidova, u dimnjacima, dvorištima te izdubljenih u vulkanskim stijenama.

Podzemni grad Derinkuyu | foto:baustela.hr
Zasada je iskopano šest podzemnih gradova, međutim pretpostavlja se da ih postoji na stotine, a Derinkuyu je trenutno najdublji koji je otvoren za javnost. Iskapanja i dalje traju, a arheolozi smatraju da bi moglo postojati do 18 razina. Tek je oko 10 posto grada otvoreno za javnost. Za sve one koji vole neobično i nesvakidašnje, a pri tome nisu klaustrofobični, ovaj grad svakako predstavlja zanimljivu i fascinantnu potencijalnu turističku destinaciju.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 9 d 13.04.2026
Skoro 20 godina gradio se autocestovni spoj između Zagreba i Siska. Novi čvor na tom potezu u mrežu autocesta uključit će još jedan hrvatski grad.
16:54 1 h 22.04.2026
Puno mjesta na dalmatinskoj obali nema izlaz na autocestu, iako su za to ispunjeni određeni uvjeti. Sada kreće planiranje spoja A1 do čvora Danilo.
16:03 1 d 21.04.2026
Koncept obloge s vizualnim prodorima osmišljen je s prepoznatljivim simbolima u obliku grba i crvenih i bijelih kvadratića.
15:44 1 d 21.04.2026
Veliki posao na vidiku: Jedna od najljepših dalmatinskih luka širi svoja 'krila' za 30 milijuna eura
Posebno je zanimljiv plan izgradnje suhe marine, koja će uključivati pralište brodova i dizalicu za manipulaciju plovilima.
10:32 1 d 21.04.2026
Jedan dio ceste između Solina i Klisa još u 2006. otvorio je Sanader. Posljednji kilometri završeni su za 250 milijuna eura u 2014., a sad se sanira.
15:07 2 d 20.04.2026
Ogroman posao na zagrebačkom Glavnom kolodvoru: Uz obnovu zgrade i perona, mijenjat će se tračnice
Uz totalnu obnovu zgrade Glavnog kolodvora Zagreb, pripremaju se i radovi na kolosijeku. Treba promisliti kako da što manje utječu na promet.
11:24 2 d 20.04.2026
Ovako izgledaju japanska gradilišta: Kultura gradnje u odnosu na Hrvatsku je nebo i zemlja
Japanska gradilišta su pozitivan 'bauštelski' šok. Imaju informacijske ploče s ilustracijama, mjerače buke i tjedni raspored radova.
10:59 3 d 19.04.2026