Krenula izvlaštenja nekretnina za gradnju brze BiH ceste do Krajine! Ako ovdje imate parcelu trk u Sarajevo

Realizacija jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Unsko-sanskoj županiji napravila je novi korak naprijed. JP Autoceste Federacije BiH objavile su javni oglas kojim pozivaju vlasnike nekretnina na području Bihaća na sporazumno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa radi izgradnje dijela brze ceste na pravcu Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica Republike Hrvatske.

Projekt se provodi na temelju odluke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine kojom je u ožujku 2025. godine utvrđen javni interes za izgradnju ove prometnice. Time su stvoreni preduvjeti za pokretanje postupaka pribavljanja zemljišta potrebnog za izgradnju buduće brze ceste.

Kako navode iz JP Autoceste FBiH, prioritet je postizanje sporazuma s vlasnicima nekretnina, uz isplatu odgovarajućih naknada u skladu sa Zakonom o izvlaštenju Federacije BiH. Javni poziv upućen je vlasnicima parcela koje se nalaze na području katastarskih općina Velika Gata, Donja Gata i Zlopoljac na području Grada Bihaća.

Prilika za dogovor

Vlasnici nekretnina pozvani su da se u narednom razdoblju jave u prostorije JP Autoceste FBiH u Sarajevu kako bi se pokušalo sporazumno riješiti stjecanje prava vlasništva nad zemljištem predviđenim za trasu buduće prometnice. To je zadnja prilika da se pitanje izvlaštenja riješi sporazumno.

Iz ovog javnog poduzeća ističu kako će, nakon isteka zakonskog roka za trajanje oglasa, biti pokrenuti formalni postupci izvlaštenja pred nadležnim upravnim tijelima za one nekretnine za koje ne bude postignut sporazum.

Tri katastraske općine

Postupak izvlaštenja zemljišta za izgradnju brze ceste Bihać – Cazin provodit će se na području katastarskih općina Velika Gata, Donja Gata i Zlopoljac na području Grada Bihaća. Iz objavljenog popisa parcela vidljivo je da će najveći dio aktivnosti biti koncentriran upravo u Donjoj Gati, gdje je obuhvaćen znatno veći broj katastarskih čestica nego u preostale dvije katastarske općine.

U Velikoj Gati na popisu se nalazi 30 parcela, dok je u Zlopoljcu obuhvaćeno devet parcela. Raspored čestica sugerira da buduća trasa prolazi kroz više međusobno povezanih zemljišnih cjelina, pretežito poljoprivrednog i neizgrađenog zemljišta. Donja Gata pritom predstavlja najzahtjevniji dio zahvata zbog velikog broja manjih i tijekom godina parceliranih čestica.

Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa jedan je od ključnih preduvjeta za nastavak projekta, koji bi u budućnosti trebao značajno unaprijediti prometnu povezanost Bihaća s Cazinom, Velikom Kladušom i granicom Republike Hrvatske.

Računanje | Foto: Pexels

Četiri trake

Brza cesta Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Republika Hrvatska jedan je od ključnih razvojnih projekata za sjeverozapad Bosne i Hercegovine. Očekuje se da će njezinom izgradnjom biti znatno unaprijeđena prometna povezanost Unsko-sanske županije s europskom cestovnom mrežom, skraćeno vrijeme putovanja te stvoreni bolji uvjeti za gospodarski razvoj i prekograničnu suradnju.

Prema ranije predstavljenom idejnom rješenju, imat će četiri trake i posebnu traku za teretna vozila. Ukoliko svi planirani koraci budu realizirani u predviđenim rokovima, izgradnja bi mogla započeti na proljeće 2027. godine.

Veza sa Hrvatskom

Cesta je do granice s Hrvatskom ukupno duga oko 46 kilometara, a njena je izvedba planirana kroz tri funkcionalne cjeline. Prva dionica vodi od Bihaća (Kamenica) do Ćoralića i duga je 17,95 kilometara, druga se proteže od Ćoralića do Šumatca u dužini od 14,3 kilometra, dok treća dionica od Šumatca do graničnog prijelaza Maljevac iznosi 13,4 kilometra.

Prema idejnom projektu, prometnica neće završavati u Velikoj Kladuši, već će se nastaviti do Maljevca, koji je najvažniji cestovni granični prijelaz tog dijela Krajine prema Hrvatskoj. Završna točka trase planirana je neposredno prije samog graničnog prijelaza, gdje je predviđeno prometno čvorište s priključkom na obilaznicu Velike Kladuše.

Dio većeg projekta

Treba reći i da se Bosna i Hercegovina ovim planovima priprema za jednu od najambicioznijih faza razvoja svoje cestovne infrastrukture u posljednjim desetljećima. Riječ je o planu izgradnje gotovo 300 kilometara brzih cesta kroz Federaciju BiH.

To je strateški projekt koji za cilj ima rasterećenje postojećih magistralnih cesta, povećanje sigurnosti u prometu te poticanje gospodarskog razvoja diljem entiteta. Planovima vlasti žele povezati urbane centre koji nisu uključeni u paneuropske prometne koridore, ali imaju značajan gospodarski potencijal.

Planirana mreža brzih cesta obuhvaća više prometnih pravaca raspoređenih na području četiri do pet kantona. Među najvažnijim projektima je upravo dionica Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica s Republikom Hrvatskom. U ovom društvu su i dionice Mostar – Široki Brijeg – granica s RH, kao i pravci Lašva – Travnik – Jajce i Prača – Goražde.

U nastavku pogledajte popis svih čestica: