Na sjeveru se gradi brza cesta od 300 milijuna eura: Prva faza već je počela, druga će biti 'papren' posao
Brza cesta Varaždin - Krapina | Foto: Varaždinska županija
Dok se gradi prva dionica, projektiranje ostatka trase prema Ivancu i Lepoglavi je u završnoj fazi, što znači da se uskoro otvaraju i nova gradilišta.
Diljem Hrvatske trenutačno se provodi niz velikih infrastrukturnih projekata, a među njima sve važnije mjesto zauzimaju brze ceste koje bi trebale rasteretiti promet i povezati regije. Jedan od takvih projekata gradi se i na sjeveru zemlje, a riječ je o brzoj cesti Varaždin - Ivanec - Lepoglava - Krapina, čija se ukupna vrijednost procjenjuje na čak 315 milijuna eura.
Projekt je podijeljen u dvije faze, a prva, od Varaždina do Lepoglave, već je u fazi realizacije. Dio trase je u izgradnji, dok se za ostatak priprema projektna dokumentacija. Druga faza, koja vodi prema Krapini, trenutačno je u fazi izrade idejnih rješenja.
Radove su obišli i potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u pratnji župana Varaždinske županije Anđelka Stričaka, državnog tajnika Žarka Tušeka, zamjenice župana Silvije Zagorec, načelnika Općine Vidovec Brune Hranića te ostalih gradonačelnika i načelnika s područja Varaždinske županije, kao i saborskih zastupnika, županijskih i općinskih vijećnika te pročelnika.
Radovi napreduju planiranom dinamikom
Radovi su započeli na dionici Varaždin - Cerje Tužno, dugoj oko 7,5 kilometara. Vrijednost ove etape iznosi 25,5 milijuna eura bez PDV-a, a rok za završetak je tri godine od početka gradnje u travnju 2025.
Prema informacijama s terena, radovi napreduju stabilnim tempom. Već je izveden velik dio nasipa, na oko 5,5 kilometara trase, što omogućuje osnovnu komunikaciju kroz gradilište, dok se paralelno grade i prometni objekti.
Dok se gradi prva dionica, projektiranje ostatka trase prema Ivancu i Lepoglavi je u završnoj fazi, što znači da bi uskoro mogla započeti i nova gradilišta.
Nastavak prema Krapini, zahtjevnija dionica
Druga faza projekta, koja obuhvaća dionicu od Lepoglave preko Bednje do Đurmanca (Krapine), duga je oko 17 kilometara. Za taj dio već je ugovorena izrada idejne projektne dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola, a posao je povjeren Institutu IGH. Iako je riječ o kraćoj trasi u odnosu na prve dionice, očekuje se da će biti tehnički zahtjevnija, prvenstveno zbog potrebe izgradnje složenijih prometnih čvorova i prilagodbe terenu.
Izgradnja ove brze ceste ima i vrlo konkretne učinke na svakodnevni život lokalnog stanovništva. Na području općine Vidovec, kroz koju prolazi opterećena državna cesta D35, očekuje se značajno rasterećenje prometa, smanjenje gužvi i povećanje sigurnosti.
Osim prometnih koristi, projekt bi trebao donijeti i smanjenje onečišćenja zraka, što je posebno važno za poljoprivredne krajeve u kojima velik broj stanovnika živi od obiteljskih gospodarstava. Time se otvara prostor i za razvoj kvalitetnije, pa i ekološke proizvodnje.
Dio šire prometne strategije
Riječ je o projektu o kojem se govori više od dva desetljeća, a sada napokon ulazi u konkretnu fazu realizacije. Plan je da se već do kraja godine raspiše natječaj za sljedeću dionicu prema Ivancu, čija se vrijednost procjenjuje na oko 60 milijuna eura, dok se nastavak prema Lepoglavi procjenjuje na dodatnih 40 milijuna eura.
U Varaždinskoj županiji, gdje na oko 160 tisuća stanovnika dolazi čak 120 tisuća vozila, potreba za ovakvim infrastrukturnim rješenjima posebno je izražena. Upravo zato projekt brze ceste smatra se jednim od ključnih za sigurnost i protočnost prometa u tom dijelu Hrvatske.
Novi projekti i modernizacija prometne mreže
Uz ovu brzu cestu, u planu su i dodatni zahvati na državnim prometnicama, uključujući rekonstrukcije opterećenih pravaca poput D2 i D24. Posebno se ističe i plan izgradnje novog mosta prema Čakovcu, s dodatnim prometnim trakama i obilaznicom, što bi trebalo znatno poboljšati povezanost između Varaždina i Međimurja.
Sve to dio je šire strategije ulaganja u prometnu infrastrukturu, koja se usporedno provodi diljem Hrvatske, s ciljem ravnomjernog razvoja i bolje povezanosti svih regija.