EU kaže dosta! Zgrade u Hrvatskoj su gutači energije, ali vrijeme za europski novac ističe
Više od 37 posto stambenog fonda u Hrvatskoj čine energetski najlošije zgrade. No, to bi se uskoro trebalo promijeniti sa stupanjem na snagu Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu prema kojem bi, sukladno novoj EU direktivi o energetskim svojstvima zgrada, do 2050. sve zgrade trebale biti s nultim emisijama. Kako? Nacionalni plan obnove zgrada daje neke odgovore, ali ne sve, među njima i najvažniji – tko će to platiti?
pročelje zgrade | Unsplash
Zgrade u EU odgovorne su za 40 posto potrošnje energije i 36 posto emisija stakleničkih plinova. Paralelno, grijanje i hlađenje zgrada i topla voda u kućanstvima čine 80 posto potrošnje energije kućanstava. U ožujku 2024. Europski parlament usvojio je izmjene pravila o energetskoj učinkovitosti zgrada pomoću kojih se do 2050. godine želi postići klimatska neutralnost u sektoru zgrada u Europskoj uniji.
Ambicioznim planom sve bi nove zgrade od 2030. godine trebale biti s nultim emisijama, a nove zgrade koje koriste javna tijela ili su u njihovom vlasništvu trebaju biti bez emisija dvije godine ranije – od 2028. godine. Države članice morat će obnoviti 16 posto nestambenih zgrada s najlošijim svojstvima do 2030., a onda i 26 posto nestambenih zgrada s najlošijim svojstvima do 2033. godine. Energetski certifikat zgrada trebao bi vrijediti najviše 10 godina.
Kako s primjenom Direktive stoji Hrvatska? Uzimajući u obzir sve veće obveze EU direktive, a posebno Direktivu 2024/1275 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o energetskim svojstvima zgrada, odlučeno je da se sve odredbe vezane za energetsku učinkovitost u zgradarstvu izdvoje u novi zakon, odvojeno od zakona o gradnji. Novi Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu koji stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine upravo je izglasan u Hrvatskom Saboru.
Neodržavanje zgrada
Kako je pojasnila Ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije, Irena Križ Šelendić, prvi propisi o toplinskoj zaštiti u Hrvatskoj doneseni su 1970. godine tako da veliki broj zgrada u RH ima nisku ili nedostatnu toplinsku zaštitu. Veliki problem je neodržavanje zgrada i nedovoljno ulaganje u unaprjeđenje njenih temeljnih svojstava.
Dodatno, potresima iz 2020. godine stanje zgrada se pogoršalo, pa RH, osim energetske obnove, ima obvezu i obnoviti zgrade nakon potresa te kroz sveobuhvatnu obnovu poticati i povećanje potresne otpornosti ostalih zgrada s obzirom da se RH nalazi na području visokog potresnog rizika.
Novim Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada te kontinuiranim poticanjem obnove zgrada nacionalnim i sredstvima iz EU fondova trebalo bi ubrzati i potaknuti vlasnike na bolje održavanje zgrada i obnovu, poručuju iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Loša svojstva
Prema Popisu stanovništva iz 2021. godine, u 2023. godini u RH je evidentirano ukupno 1.014.060 zgrada s ukupnom korisnom površinom grijanog dijela zgrade od gotovo 176 milijuna četvornih metara. U samo tri godine grijana površina povećala se za 4,2 posto jer je 2020. bilo ukupno 995.366 zgrada s ukupnom korisnom površinom grijanog dijela zgrade od gotovo 169 milijuna četvornih metara, izvještava Ministarstvo.
U 2023. godini evidentirano je pak ukupno 966.487 stambenih zgrada. S obzirom na stanje, čak 37,32 posto fonda stambenih zgrada čine one s najlošijim svojstvima.
Najviše zgrada u energetskom razredu C
Prema energetskom razredu, najviše zgrada pripada u energetski razred C (34 %) i D (17%), dok je u najvišim energetskim razredima ukupno 39 % zgrada (16 % A+, 12 % A, 11 % B razred). Potrebno je napomenuti kako za većinu postojećih zgrada nije propisana obveza izrade energetskog certifikata, stoga svega 9 % zgrada ima izrađen certifikat, dok 91 % zgrada nije energetski certificirano.
– S obzirom da samo nove zgrade imaju obavezu izrade energetskog certifikata, a to su zgrade s boljim energetskim svojstvima, sama statistika raspodjele energetskih razreda može biti zavaravajuća, odnosno može se činiti da nam je fond zgrada „ bolji „ nego što je. To je zato što certificiramo SVE nove zgrade i samo manji dio postojećih , koje su lošijih energetskih svojstava i lošijih energetskih razreda od novih, kaže Križ Šelendić i dodaje da do sada imamo 8.875 zgrada gotovo nulte energije.
Za obnovu zgrada više od 2 milijarde eura
Ministarstvo izvještava kako je u tijeku provedba projekata ugovorenih u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. vrijednih više od 10 milijardi eura. Od tog iznosa na obnovu zgrada otpada više od 2 milijarde eura.
Za energetsku obnovu zgrada neoštećenih u potresima, iz NPOO-a je pak rezervirano više od 525 milijuna eura, a još dodatnih više od 1,52 milijardi eura rezervirano je za energetsku obnovu zgrada oštećenih u potresima. Osim toga, iz Europskog fonda za regionalni razvoj Hrvatskoj je na raspolaganju 274 milijuna eura. Dodatni izvor financiranja je i financijski instrument ESIF Krediti za energetsku obnovu višestambenih zgrada.
Obnova obiteljskih kuća
Obiteljske kuće obnavljaju se nacionalnim sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iz prihoda dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi (nacionalna sredstava). Za energetsku obnovu obiteljskih kuća oštećenih i neoštećenih u potresu osigurano je 120 milijuna eura, a na javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pristiglo je oko 12 000 prijava i sredstva su gotovo iskorištena.
Za energetsku obnovu obiteljskih kuća građana u riziku od energetskog siromaštva osigurano je 25 milijuna eura. Iz sredstava Socijalnog fonda za klimatsku politiku (SFKP) za razdoblje od 2026. do 2032. godine planirana je sveukupna alokacija u iznosu 553,5 milijuna eura kako bi se pomoglo energetski siromašnim građanima u obnovi zgrada.
Nacionalnim planom stambene politike RH do 2030. godine predviđeno je 400 milijuna eura za energetsku obnovu zgrada u svrhu priuštivog stanovanja.
Ne može sve od EU novca
Dosad su za energetsku obnovu zgrada u Hrvatskoj koristila bespovratna sredstva, no situacija će se ubuduće mijenjati. Naime, kako je istaknula Križ Šelendić, sve je veći pritisak za prelazak s grantova na financijske instrumente, uz zadržavanje grantova isključivo za kućanstva u riziku od energetskog siromaštva.
Zato će se u Programu Konkurentnost i kohezija 2021-2027 energetska obnova višestambenih zgrada sufinancirati putem financijskog instrumenta, uz mogućnost otpisa dijela glavnice u ovisnosti o projektiranim uštedama energije.
Europarlamentarac iz redova Možemo! Gordan Bosanac misli da se Hrvatska treba oduprijeti pritisku da odustane od bespovratnih sredstava za energetsku obnovu, barem u ovom Višegodišnjem financijskom okviru.
– Do kraja godine imamo priliku prenamjeniti neiskorištene kohezijske fondove i usmjeriti ih u energetsku obnovu i priuštivo stanovanje po postojecim kriterijima – a to je kroz bespovratna sredstva. Ne možemo cijenu zelene tranzicije staviti na leđa građana RH koji još uvijek imaju manja primanja od onih u drugim članicama, poručuje Bosanac.
Nacionalni plan obnove zgrada
Nacionalni plan obnove zgrada (NPZO) do 2050. godine će zamijeniti Dugoročnu strategiju. Namjera EU je da NPOZ bude instrument za osiguravanje obnove nacionalnog fonda stambenih i nestambenih zgrada, i javnih i privatnih, u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050., s ciljem da se postojeće zgrade pretvore u zgrade s nultim emisijama.
Države članice Europskoj Komisiji dostavljaju prvi nacrt NPOZ-a do 31. prosinca 2025. godine te konačni prvi NPOZ do 31. prosinca 2026. godine. NPOZ će pokazati koje su prave potrebe za energetskom obnovom zgrada u RH.
