Dalmacija će dobiti novu obilaznicu: Gradit će se novi kružni tok i vijadukt, stiže rasterećenje
Šibenik bi uskoro mogao dobiti novu obilaznicu koja bi značajno rasteretila promet kroz naselje Brodarica. Hrvatske ceste predstavile su idejno rješenje prometnice koja bi izmjestila tranzitni promet s Jadranske magistrale iz samog naselja. Projekt uključuje novu trasu, kružni tok i vijadukt, a sljedeći korak je izrada projektne dokumentacije i ishođenje dozvola.

Obilaznica Brodarice | Foto: Grad Šibenik, Canva ilustracija
U Hrvatskoj sve više gradova željno iščekuje nove dijelove prometne infrastrukture. Trenutačno se planira izgradnja obilaznica u velikom broju hrvatskih gradova, od manjih poput Preloga i Drniša pa sve do onih najvažnijih, poput glavnog grada Zagreba. No, i Dalmacija bi uskoro trebala dobiti još jednu obilaznicu.
Naime, predstavnici Hrvatskih cesta (HC), zajedno s projektantima, predstavili su predstavnicima Grada Šibenika idejno rješenje obilaznice naselja Brodarica. Projektom se predviđa izgradnja nove prometnice u unutrašnjem dijelu naselja, čime bi se značajno smanjilo prometno opterećenje na postojećoj trasi Jadranske magistrale (D8) kroz Brodaricu.
Ugovoreni idući koraci
Hrvatske ceste ugovorile su izradu idejnog rješenja, Studije utjecaja na okoliš i idejnog projekta s ishođenjem lokacijske dozvole za izgradnju obilaznice Brodarice. Tijekom sastanka u Gradskoj upravi, predstavnici Hrvatskih cesta istaknuli su kako je osnovni cilj projekta izmicanje tranzitnog prometa iz samog naselja, što je ujedno bilo i polazište za izradu idejnog rješenja. Nakon predstavljanja projekta definirani su i prijedlozi za unaprjeđenje trase, koji će biti predmet stručne evaluacije Hrvatskih cesta, sukladno važećim prometnim i sigurnosnim kriterijima.
Šibenski gradonačelnik Željko Burić pritom je naglasio potrebu za dugoročnim planiranjem dionice Jadranske magistrale koja prolazi kroz naselja Žaborić i Grebaštica, s obzirom na iznimno veliko prometno opterećenje, osobito tijekom ljetnih mjeseci. Sastanku je, uz predstavnike Grada Šibenika, nazočila i predsjednica Vijeća Mjesnog odbora Brodarica Klara Čače, koja je izrazila zadovoljstvo projektom brodaričke obilaznice, istaknuvši kako bi ona u budućnosti trebala znatno rasteretiti promet kroz naselje i povećati razinu prometne sigurnosti.
Na kraju je zaključeno kako će Hrvatske ceste razmotriti sve iznesene prijedloge i potrebe Grada Šibenika tijekom izrade projektne dokumentacije za ovu važnu prometnicu, vodeći računa o dugoročnim prometnim potrebama i sigurnosti svih sudionika u prometu.

obilaznica naselja Brodarica | Foto: Grad Šibenik
Kružni tok i vijadukt
Kako je vidljivo na prikazanim vizualima, na trasi buduće obilaznice planiran je kružni tok, ali i vijadukt oslonjen na nekoliko pilona. Početak trase predviđen je na raskrižju postojeće Jadranske magistrale i Ulice Luša, na dijelu gdje završava legendarni Morinjski most, s kojeg se pruža pogled na šibenski arhipelag.
Postojeća cesta kroz naselje Brodaricu ljeti je poznata po velikim prometnim gužvama, jer se radi o izrazito frekventnom prometnom koridoru kojim prolazi velik broj turista. Posebno je važno istaknuti kako tom trasom vodi promet prema najvećem trgovačkom centru u Šibeniku – Dalmare, ali i da predstavlja svojevrsni južni ulaz u grad. S druge strane, dio prometnica na tom području račva se prema Amadria Parku, naselju Podsolarsko, Zablaću i drugim okolnim lokacijama, što dodatno povećava opterećenje postojeće infrastrukture.

obilaznica naselja Brodarica | Foto: Grad Šibenik
Što je s čvorom Mandalina?
Upravo na tom širem području, kod trgovačkog centra Dalmare, odnosno na križanju Jadranske magistrale i Ulice Velimira Škorpika, već se dulje vrijeme čeka službeno otvorenje čvora Mandalina, o kojem smo u više navrata izvještavali. Ondje su izgrađena dva velika kružna toka, a iznad jednog od njih uzdiže se i betonski nadvožnjak dug oko 100 metara.
Iako su radovi praktički završeni i promet se već neko vrijeme odvija kružnim tokovima, projekt još uvijek nema uporabnu dozvolu. Razlog je, naizgled banalnih, ali ključnih nekoliko metara nogostupa. Na rubnom dijelu projekta nogostup doslovno ‘ide u ništa’, odnosno završava u zidu, a upravo taj dio Hrvatske ceste nisu uspjele imovinskopravno riješiti jer nije postignut dogovor o otkupu zemljišta s Hrvatskim autoklubom, kao vlasnikom.
Zbog tih desetak metara nogostupa cijeli projekt formalno ne može dobiti uporabnu dozvolu, a nadvožnjak je i dalje fizički zatvoren. Sve je izgrađeno u predviđenom roku, promet se odvija, ali bez završnog administrativnog pečata – bijelog dima još uvijek nema.