Obnova Velika šteta od vjetra: Stradalo više od 100 zgrada, letjele skele i krovovi, ne voze tramvaji i vlakovi

Velika šteta od vjetra: Stradalo više od 100 zgrada, letjele skele i krovovi, ne voze tramvaji i vlakovi

Promo
Ivana Solar baustela.hr

27. ožujak 2026.

Velika šteta od vjetra: Stradalo više od 100 zgrada, letjele skele i krovovi, ne voze tramvaji i vlakovi

posljedice oluje u Zgarebu | foto: Marko Matijević

Jaki udari vjetra uzrokovali su oštećenja na zgradama, a već u prvim satima nevremena bilo je jasno kako će materijalna šteta biti velika.

Zbraja se šteta od olujnog nevremena koje je jučer zahvatilo Hrvatsku kada je snažan ciklonalni sustav donio naglo pogoršanje vremena u većem dijelu zemlje. Najprije su pogođeni zapadni i središnji dijelovi, osobito područje Zagreb i šire okolice, gdje su zabilježeni olujni udari vjetra i obilna kiša.

Tijekom večeri i noći nevrijeme se proširilo prema sjeveru i istoku, zahvativši i kontinentalne regije. Istodobno su planinska područja poput Gorski kotar i Lika pogodili snijeg i mećava, što je dodatno otežalo uvjete na terenu. Na obali su jaki udari juga i bure stvarali probleme u prometu i infrastrukturi.

Državni hidrometeorološki zavod izdao je crvena upozorenja za više regija zbog opasnosti od vjetra. Tijekom noći na petak zabilježeni su brojni pozivi hitnim službama i intervencije vatrogasaca. Oluja se nastavila i danas, uz postupno premještanje prema istoku zemlje. Iako se intenzitet lokalno mijenja iz sata u sat, posljedice su na zgradama i prometnicama vidljive u većini regija.

Padali krovovi i skele

Tijekom prvog dana nevremena najveći broj oštećenja zabilježen je na krovovima stambenih i javnih zgrada, osobito u Zagreb. Snažan vjetar podizao je i odnosio crijepove, a na više lokacija prijavljeno je i potpuno oštećenje dijelova krovišta. Poseban problem predstavljale su građevine u obnovi, gdje su skele padale s objekata i oštećivale fasade te parkirana vozila.

U pojedinim slučajevima konstrukcije su se rušile na javne površine, što je zahtijevalo hitne intervencije službi. Među rijetkim konkretno imenovanim objektima ističe se Dom zdravlja Krapina, gdje su olujni udari otkinuli metalna vrata i uzrokovali dodatnu štetu na objektu i okolini.

U glavnom gradu zabilježena su i oštećenja na zdravstvenim i sportskim objektima, što pokazuje da ni veće javne građevine nisu bile pošteđene. Osim toga, zabilježene su štete u okolici pojedinih državnih institucija.

Prema prvim procjenama, riječ je o stotinama oštećenih građevina različite namjene. Šteta je najčešće uključivala krovove, fasade i vanjske instalacije. Već tijekom večeri postalo je jasno da će sanacija potrajati.

Zbog olujnog nevremena koje je zahvatilo Hrvatsku dolazi do poremećaja i u željezničkom prometu. Zbog pada stabala i nestanka napona u kontaktnoj mreži trenutačno je u prekidu promet na pružnim dionicama Rijeka – Moravice, Hrvatska Dubica – Novska, Horvati – Zdenčina i Bjelovar – Sveti Ivan Žabno. Gradsko-prigradski prijevoz na relaciji Dugo Selo – Zagreb Glavni kolodvor – Savski Marof teče otežano i uz kašnjenja. 

posljedice oluje u Zgarebu | foto: Korana Povijač

Javni objekti u Zagrebu

Među rijetkim konkretnim javnim objektima koji su izdvojeni u izvještajima hitnih službi nalaze se privremena zgrada Hrvatskog sabora, KC Dražen Petrović i KBC Zagreb, na kojima je zabilježena materijalna šteta uslijed snažnog vjetra.

Kod privremene zgrade Sabora oštećenja su se odnosila prvenstveno na vanjski prostor, gdje su vjetar i krhotine oštetili urbanu opremu poput žardinjera i instalacija ispred objekta. Iako sama konstrukcija zgrade nije teže stradala, prizori s terena ukazuju na snagu udara koji su zahvatili središte grada.

U slučaju sportske dvorane KC Dražen Petrović prijavljena je šteta na krovištu, što je zahtijevalo pregled objekta od strane nadležnih službi kako bi se procijenila sigurnost korištenja. Riječ je o konstrukcijskom oštećenju koje može imati šire posljedice ako se ne sanira pravodobno.

U KBC Zagreb oštećen je dio nadstrešnice iznad hitnog prijema, što je posebno osjetljivo s obzirom na funkciju objekta. Nadstrešnica je djelomično deformirana pod utjecajem vjetra, ali je brzo sanirana kako bi se omogućio nesmetan rad bolnice.

Ovdje treba reći da su uslijed pada stabala na tramvajsku prugu noćas iza ponoći oštećeni tramvajski vodovi s obje strane Maksimirske ceste. Ova je šteta uzrokova prekid tramvajskog i ostalog prometa na dionici između Maksimira i Dubrave.

Dvoje ozlijeđenih, stabla padala na prometnice

Županijski centar 112 Zagreb zaprimio je oko 1.000 poziva građana koji su se odnosili na preko 650 događaja vezanih za  posljedice nevremena. Zaprimljeno je 246 dojava koje su se odnosile na pad stabala na prometnice i u parkove, dok su se 122 dojave odnosile na oštećenje stambenih i gospodarskih objekata te 43 dojave o oštećenju vozila. Ostale dojave su se odnosile na oštećenja električnih i telefonskih žica i stupova te srušene ograde na gradilištima.

Poteškoća u opskrbi električnom energijom bilo je na području Čičke Poljane, Veleševca, Jagodnog, Ribnice i Novog Čiča. Zbog kvara na dalekovodu, bez opskrbe električnom energijom ostalo je 1.311 korisnika na području Ivanić Grada.

U nevremenu su ozlijeđene dvije osobe, jedna u naselju Šestak Brdo (općina Pokupsko) gdje je  teško ozlijeđeno dijete, a druga osoba je teško ozlijeđena u Zagrebu.

Otežana procjena ukupnih posljedica

Nevrijeme još traje, pri čemu novi udari vjetra dodatno pogoršavaju stanje na već oštećenim objektima. U Zagreb su zabilježena nova oštećenja na stambenim zgradama, uključujući razbijene prozore i dodatna oštećenja krovišta. U naseljima poput Srednjaka evidentirani su konkretni slučajevi štete na višestambenim objektima.

U planinskim područjima, osobito u Lika i Gorski kotar, snijeg i vjetar stvaraju dodatni pritisak na krovove, iako konkretni objekti nisu imenovani. Na obali su jaki udari vjetra i dalje uzrokuju štetu na obalnim građevinama i infrastrukturi.

Zbog kontinuiranog trajanja oluje otežano je precizno utvrđivanje ukupne štete. Nadležne službe i dalje zaprimaju dojave građana o novim oštećenjima. Procjenjuje se da će konačne brojke biti znatno veće od prvotnih. Velik broj objekata i dalje zahtijeva pregled statike i hitne sanacije. Stručnjaci upozoravaju da bi se stvarni razmjeri štete mogli znati tek nakon potpunog smirivanja vremenskih prilika.