Od mosta do novih pruga: Ovo su najveći zagrebački prometni projekti
Do 2030. godine Zagreb bi se trebao u potpunosti prometno preobraziti. Od mostova do novih tramvajskih pruga, ovo su najveći gradski projekti.
16:12 6 h 03.03.2026

Iva Dasović | foto: Bauštela.hr (Anđela Bučić)
Prošlo je pet godina otkako je Zagrepčane zateklo najneugodnije buđenje – potres. Kod jačih potresa i snažne trešnje, može doći do procesa likvefakcije, odnosno do ‘potonuća’ kuće ili zgrade. Kako i zašto se to događa, istražio je kolega Ivor Kruljac u razgovoru sa seizmologinjom Ivom Dasović.
Sezimologinja Dasović je izvela dva pokusa. Oba su pokazivala kako može doći do propadanje kuće u pijesak uslijed snažnijeg potresa, prvenstveno ako se objekt nalazi u blizini vode.
– Ovo je proces, odnosno pojava likvefakcije. To doslovno znači da je čvrsto tlo postalo tekuće. Odnosno, može se dogoditi tamo gdje imamo pjeskovito tlo i puno vode – primjerice, blizu obale rijeke. To je sekundarni efekt potresa. I dogodit će se samo ako je potres dovoljno jak – ne može biti mala trešnja, već snažna, i mora biti dovoljno blizu. Imamo pjeskovito tlo, zrnca pijeska koja su u dodiru jedno s drugim, između njih postoji trenje i tlo je čvrsto. Postoje i male pukotine između kojih se nalazi voda. Kad dođe do nagle i jake trešnje, poveća se tlak u vodi, i ta voda razmakne zrnca pijeska. Ona više nisu u čvrstom kontaktu, pa počnu ‘plivati’ u vodi, objasnila je Dasović.
Ako se na tom tlu nalazi neka zgrada ili kuća, ona izgubi stabilnost, jer više nema oslonac koji ju drži, i počne tonuti. To se dogodilo i s kućicom u pokusu – ona je zapravo koso utonula. Ne mora potonuti ravnomjerno, niti mora biti posebno oštećena. Jednom kad trešnja prestane, stvari se uglavnom vrate u normalu – čestice pijeska ponovno se spoje i učvrste – no kuća je onda nepovratno oštećena. Kako kaže seizmologinja, u tom slučaju je najbolje srušiti kuću.
Drugi efekt koji smo vidjeli bio je vezan uz lopticu zakopanu u tlo. Ona simbolizira spremnik plina ili vodovodne cijevi, koji se također mogu pomaknuti tijekom ove pojave. To može dovesti do oštećenja infrastrukture koja je zakopana ispod površine tla.
Neke životinje imaju izraženija osjetila od ljudi. Primjerice, psi čuju više frekvencije od nas. Kada je riječ o potresima, kako objašnjava Dasović, postoji mogućnost da životinje predosjete podrhtavanje tla, osobito u slučaju P-valova, o čemu smo pisali ovdje.
– Ono što životinje često mogu osjetiti jest P-val, prvi brzi val koji nema veliku amplitudu. Mi ga možda nećemo ni primijetiti, ali životinje, poput pasa i mačaka, koje imaju vrlo osjetljive šapice, mogu registrirati te sitne vibracije. S druge strane, mi ćemo osjetiti tek sporije S-valove, koji imaju veću amplitudu. Što smo dalje od žarišta potresa, to će S-val više kasniti za P-valom. Dakle, životinje su osjetile P-val prije nas i to ih je moglo prestrašiti – pojasnila je Dasović.
Cijeli razgovor sa seizmologinjom pogledajte ovdje
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Branimirova tržnica na jednoj je od najboljih lokacija u Zagrebu, ali već predugo je simbol zapuštenosti. Planira se preuređenje mračnog prostora.
12:20 9 h 03.03.2026
Preko 5 milijuna eura za obnovu psihijatrijske bolnice: Nekada je bila logor, a voda se sanjala
U Elektroničkom sustavu javne nabave osvanuo je zanimljiv predmet. Radi se o milijunskoj obnovi psihijatrijske bolnice iz 1955. godine.
12:00 10 h 03.03.2026
Život na sjeveru: Hladni europski otok dobit će novi tunel i 24 kilometara prometnica
Na samom sjeveru Europe sprema se još jedan veliki infrastrukturni projekt. 'Niknut' će nove više od 20 kilometara ceste i tunel.
16:30 1 d 02.03.2026
Istra konačno u mreži hrvatskih autocesta: Radovi bi trebali završiti do kraja godine
U Istri se strpljivo čeka završetak dogradnje Istarskog ipsilona i spoj na autocestu bez stajanja. To je najveći infrastrukturni projekt u županiji.
14:08 1 d 02.03.2026