Na granici s Hrvatskom niče novi aerodrom i brza cesta duga 18 kilometra
U susjednom Bihaću gradi se novi aerodrom, čime će Bosna i Hercegovina dobiti peti aerodrom u zemlji. Riječ je o vrlo važnom projektu koji će omogućiti brži i masovniji dolazak turista u Unsko-sanski kanton, prvenstveno u Nacionalni park Una. Javno poduzeće Aerodrom Bihać otkupilo je 800.000 četvornih metara zemljišta za oko 9 milijuna eura. Kako kaže direktor kompanije, sve bi trebalo biti završeno do 2027. godine. S druge strane, uskoro će početi gradnja dionice brze ceste koja će povezati Bihać, Cazin, Veliku Kladušu i granicu s Republikom Hrvatskom. Trenutno je izrađen elaborat o eksproprijaciji zemljišta, a očekuje se da će u veljači biti podnesen zahtjev za promjenu statusa poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, nakon čega slijedi proces izvlaštenja.
Aerodrom Bihać | Foto: YT screenshot
Susjedna Bosna i Hercegovina trenutno ima četiri zračne luke – po jednu u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci i Tuzli. Uskoro će dobiti i petu koja će se nalaziti vrlo blizu hrvatske granice – u Bihaću, navodi BHRT u svojoj video reportaži.
Izgradnja bihaćkog aerodroma mogla bi omogućiti brži i masovniji dolazak turista u Unsko-sanski kanton. Ova godina je rekordna po broju turista, a samo je Nacionalni park Una posjetilo više od 170.000 ljudi. Većina turista prvo dolazi na sarajevski aerodrom, a zatim putuje prema Krajini, koja je udaljena više od 300 kilometara.
Konkretni koraci
O aerodromu u Bihaću se godinama govori, a sada su učinjeni konkretni koraci. Javno poduzeće ‘Aerodrom Bihać’ otkupilo je 800.000 kvadratnih metara zemljišta za oko 9 milijuna eura. Prema izjavama direktora Anela Hadžića, očekuje se da ćemo prve komercijalne letove vidjeti za dvije godine, no ključnu ulogu u ovom projektu igraju vlasti na višim razinama.
– Planirali smo da bi 2027. godine infrastruktura trebala biti gotova. I dalje vjerujem da je to moguće, ali moramo koordinirati aktivnosti na državnoj razini, uključujući Ministarstvo prometa i komunikacija BiH, kako bismo to ostvarili do 2027. godine, izjavio je Hadžić. Također, dodao je da je u posljednjim godinama urađen značajan administrativni posao, koji je bio potreban za početak realizacije prve faze.
Aerodrom Bihać | Foto: YT screenshot
Pista od 1.800 metara
Prema njegovim riječima, u veljači ove godine podnesen je prijedlog za izgradnju manjeg komercijalnog aerodroma s pistom od 1.800 metara, modularnim terminalom i kapacitetom za tri aviona, uz prihvaćen referentni avion Airbus nove generacije, koji može prevoziti 125 putnika i imati doseg do 1.500 kilometara.
Gradonačelnik Bihaća, Elvedin Sedić, napominje da je Federacija BiH platila oko 750 tisuća eura za pretvorbu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, čime su otvorene mogućnosti za izdavanje urbanističke suglasnosti. Ističe i dobru suradnju s federalnim nivoom vlasti i Ministarstvom prometa i komunikacija BiH, koje priprema teren za uvrštavanje aerodroma Bihać među pet strateških aerodroma u zemlji.
Ministar prometa i komunikacija BiH, Edin Forto, naglašava da je potrebno izmijeniti Zakon o kontroli zračnog prostora BiH, jer trenutni zakon omogućava kontrolu samo četiri postojeća aerodroma. Za izgradnju novih aerodroma, poput Bihaća, potrebno je prilagoditi zakon kako bi se omogućila kontrola novih objekata. Iako izgradnja aerodroma zahtijeva puno vremena i resursa, ako se trenutni tempo nastavi, Bihać bi mogao biti povezan zračnim putem s okolnim zemljama već 2027. godine.
Aerodrom Bihać | Foto: YT screenshot
Brza cesta s Hrvatskom
Javno poduzeće Autoceste FBiH iz Mostara predstavilo je Studiju utjecaja na okoliš za projekt izgradnje brze ceste koja će povezati Bihać, Cazin, Veliku Kladušu i granicu s Republikom Hrvatskom. Studija obuhvaća dionicu od Bihaća do Ćoralića, koja je dugačka 17,95 kilometara, a izradio ju je ovlašteni konzultant IG Banjaluka, piše akta.ba.
Javna rasprava o studiji održana je sredinom studenog 2024. godine, kada su građani imali priliku iznijeti svoje komentare u Gradskoj vijećnici u Bihaću i Staroj gradskoj vijećnici u Cazinu. U skladu s čl. 78. Zakona o zaštiti okoliša, investitor je primio sugestije koje će biti uzete u obzir prilikom dopune studije.
Grad Bihać obavijestio je javnost da je dopunjena verzija Studije utjecaja na okoliš zaprimljena u zakonski predviđenom roku. Dokument je objavljen 18. veljače 2025. godine na web stranici Federalnog ministarstva, uz period od 15 dana za dostavljanje daljnjih mišljenja od strane zainteresirane javnosti.
Što se tiče eksproprijacije, za prvu fazu izgradnje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša, koja obuhvaća dionicu Bihać–Cazin, izdvojeno je 9 milijuna eura. Prema najnovijim informacijama, izrađen je elaborat o eksproprijaciji zemljišta, te se očekuje da će u veljači biti podnesen zahtjev za promjenu statusa poljoprivrednog zemljišta u građevinsko. Nakon toga slijedi proces eksproprijacije, a planira se i pokretanje postupka za izdavanje urbanističke suglasnosti. Krajem siječnja objavljeno je da je u tijeku postupak javne nabave za idejni i glavni projekt.
