Samozapošljavanje u građevini: otvoriti j.d.o.o. ili obrt?
Pokretanje vlastitog posla u građevini posljednjih godina doživljava uzlet, mahom na krilima državnih poticaja za samozapošljavanje, ali i zbog povećanog obima posla u svim građevinskim strukama. Kada bauštelac donese odluku da će raditi za sebe prvi je korak odabrati oblik poslovanja, i tu je najčešća dvojba odabrati obrt, uglavnom paušalni, ili famozni j.d.o.o. za jedan euro. Koje su prednosti i mane oba modela doznajemo od stručnjaka iz Hrvatske obrtničke komore.
samozapošljavanje | foto: Freepik
Odabir na koji će se način započeti poslovanje stvar je osobne odluke donesene temeljem potreba i mogućnosti te ocjene prednosti i nedostataka jednog i drugog oblika poslovanja, poručuju iz Hrvatske obrtničke komore (HOK) uz čiju smo pomoć istražili koje su prednosti i mane pokretanja vlastitog posla u formi obrta i j.d.o.o.-a za jednog soboslikara.
I jednoj i drugoj formi poslovanja, između ostalog, zajedničko je ne plaćanje PDV-a do 40.000 eura primitaka, odnosno isporuke dobara i usluga godišnje. Kao i činjenica da se posao može pokrenuti preko aplikacije. No što ih razlikuje?
Zašto obrt, a zašto ne?
Prednost obrta je u manjim troškovima i jednostavnijem postupku registracije. Obrtnik taj postupak može obaviti i online u kontaktu s nadležnim uredom za gospodarstvo prema sjedištu. Također, usluga e-Obrt dodatno pridonosi jednostavnosti cijelog postupka jer omogućuje njegovu provedbu korištenjem digitalnog servisa.
Neki obrti, koji se bave radom na terenu, kao što su soboslikarski radovi, mogu se registrirati na adresi obrtnika. Za prostor u kojem će biti sjedište obrta potrebno je dokazati pravo korištenja – vlasništvo ili zakup ili dozvolu vlasnika izjavom ovjerenom kod javnog bilježnika. Sam postupak registracije obrta ne uzrokuje nikakve troškove jer su pristojbe i plaćanje obrtnice već dulje vrijeme ukinuti.
Odluka o plaćanju poreza paušalno također je povoljna za početak poslovanja jer je administracija poslovanja jednostavnija tj. računovodstveno se evidentiraju samo ostvareni primici (i gotovinski i bezgotovinski) te nije obavezno iskazivati izdatke. Za paušalno oporezivanje obrtnike propisane su niže osnovice pa su time i davanja za obvezne doprinose manja.
Kada se pak govori o manama obrta to je svakako pitanje odgovornosti. Naime obrtnik za poslovanje odgovara cijelom svojom imovinom.
Ovdje treba znati i da je, ovisno o djelatnosti, za vezane obrte potreban položen odgovarajući ispit (o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit), odnosno odgovarajuća razina obrazovanja. Tako prema Pravilniku o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica naš soboslikar kao uvjet za vezani obrt ima trogodišnju srednju stručnu spremu za zanimanje soboslikar-ličilac i/ili položen majstorski ispit za zanimanje soboslikar i/ili ličilac. Što znači da bez škole nema ni obrta.
soboslikar | foto: Freepik
Prednosti i mane j.d.o.o.-a
Dok za otvaranje obrta nije potrebno imati temeljni kapital, kod j.d.o.o.-a to nije slučaj. No, isto tako treba reći da on iznosi tek 1 euro. Što je važno za naglasiti kao prednost s obzirom na to da je upravo tim iznosom pokretač poslovanja odgovoran za financijsku sudbinu tvrtke ako nešto pođe po zlu.
Kao prednost j.d.o.o.-a kao oblika poslovanja navodi se i da ne postoji uvjet o nužnoj stručnoj osposobljenosti, odnosno da j.d.o.o. soboslikar iz ove priče može otvoriti čak i ako nije završio odgovarajuću srednju školu, odnosno položio majstorski ispit. Ovo je najčešće razlog zašto se u građevinskim strukama otvara j.d.o.o. s obzirom na to da pruža priliku za osamostaljivanje dobrim majstorima iza kojih ne stoji formalno obrazovanje.
Mana j.d.o.o. poslovanja odnose se pak najprije na trošak osnivanja tvrtke od približno 105 eura dok je otvaranje obrta besplatno. No, svakako je najzahtjevnija stavka vođenje dvojnog knjigovodstva u skladu s Zakonom o računovodstvu, te naplaćivanje zatvaranja poslovanja i dodavanja djelatnosti. Također poslovanje u formi j.d.o.o. znači obavezno evidentiranje svih troškova.
Tu je i odredba o minimalnoj plaći direktora koja kaže da mjesečna osnovica za obračun doprinosa za rad u punom radnom vremenu ne može biti niža od umnoška svote prosječne bruto plaće i koeficijenta 0,65. Odnosno, od 1. siječnja 2024. godine, ona ne može biti niža od 1.014,00 eura. Za usporedbu, paušalni obrtnik dužan je plaćati tek porez na dohodak i/ili porez na dohodak i/ili porez na dobit, te obvezne doprinose za I. i II. stup mirovinskog osiguranja, te zdravstveno osiguranje.
Doznajte ovdje se o poticajima za samozapošljavanje u građevini.
