Sindikat graditeljstva: ‘Strani radnici ne znaju kod koga dolaze raditi’
Jeste li znali da nesreće na gradilištu, pa tako i one fatalnije, u velikom broju doživljavaju radnici s dugogodišnjim iskustvom? Tako kaže statistika, priča nam u najnovijoj epizodi Bauštela podcasta Domagoj Ferdebar iz Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH). Dok su radnici od oko 55 godina i s 20-ak godina radnog staža na leđima u riziku od stradanja, strane pak radnike muče drugi problemi, dodaje.
Gradilište, ilustracija | foto: Grad Ogulin
Kakvi su uvjeti na gradilištu? Koliko se da iščitati iz vijesti, nisu idealni. No, suprotno ideji koja vlada u javnosti, kad dolazi do nesreća, prvi ugroženi nisu uvijek strani radnici. Oni su u velikom minusu jer ne znaju za koga dolaze raditi, ali tijekom rada zapravo vrlo često stradaju iskusni radnici s i do 20 godina iskustva rada u Hrvatskoj, rekao nam je u zadnjoj epizodi Bauštela.hr podcasta glavni tajnik SGH, Domagoj Ferdebar.
‘Nisu navikli na edukaciju i prevenciju’
Iako se čini da je vrlo rašireno mišljenje kako će strani radnici najčešće biti žrtvama nepažljivih poslodavaca koji ne uvode potrebnu zaštitu na radu, to nije pravilo. Glavni tajnik Sindikata graditeljstva Hrvatske tvrdi da su često ugroženi ‘domaći’ radnici s dugogodišnjim iskustvom.
– I dalje su najfatalnije ozljede domaćih radnika i to s dugim iskustvom. Mislim da se ljudi opuste baš zato što nisu kontinuirano bili u tom procesu ponovljene edukacije i prevencije. Zapravo, nerijetko stradaju radnici od između 45 i 55 godina, koji su po 20 godina zaposleni u građevini, kaže Ferdebar.
Ipak teža pozicija stranih radnika
S druge strane, iako su naravno ugroženi kad na gradilištu manjka zaštitna oprema ili se nepropisno radi bez nje, strane radnike u građevini muče drugi problemi. Vrlo istaknut je što, koliko je Sindikat graditeljstva uspio utvrditi, ni ne znaju gdje dolaze raditi.
– Njihov položaj je sigurno nešto teži nego domaćih radnika. Prvenstveno zbog jezika, zbog različitog načina rada, zbog dolaska iz zemalja gdje se sigurno nisu bavili građevinom, barem ne na ovaj način kako se tu rade. Što se tiče njihove prilagodbe, to opet ovisi kod kojeg poslodavca rade. Može biti radnik iz Indije, iz Nepala, iz Albanije, iz Turske. On će se prilagoditi kako se najbolje može prilagoditi. Većina njih zapravo ni ne zna kod koga dolazi raditi preko agencija. Koliko mi znamo, moraju u agencijama u svojim zemljama isplatiti neke naknade da bi ih ‘uveli’ u Hrvatsku. Zapravo si osiguraju radnu dozvolu i radno mjesto, ali gdje? Oni to ne znaju, ističe glavni tajnik SGH.
Ovdje pogledajte cijelu epizodu u kojoj smo o brojnim izazovima rada na gradilištu razgovarali s glavnim tajnikom Sindikata graditeljstva (SGH). Zapratite nas na Facebooku, Instagramu, YouTubeu i Tik Toku te uskoro očekujte još ovakvih edukativnih podcasta i zanimljivog sadržaja s vašeg digitalnog glasa gradilišta.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
