Otok Prvić uskoro će dobiti modernu šetnicu koja će spojiti naselja Prvić Luka i Prvić Šepurine, u sklopu projekta ‘Putevima zajedništva’ vrijednog preko 2,3 milijuna eura. Grad Vodice je, uz podršku EU fondova i državnih institucija, raspisao natječaj za izvođača radova vrijedan gotovo 1,85 milijuna eura. Šetnica je dosad djelomično izgrađena, no sada će prvi put biti sustavno dovršena. Riječ je o jednoj od najvećih investicija na otoku u posljednjih nekoliko desetljeća.
otok Prvić | Foto: TZ Šibensko – kninska, Canva
Jedan od najljepših otoka šibenskog arhipelaga – Prvić, dobit će šetnicu vrijednu više od 2,3 milijuna eura, a sada je taj projekt dobio i epilog. Naime, kako piše u sustavu javne nabave, raspisan je natječaj za izvođača radova u vrijednosti 1.844.336,15 eura. Projekt izgradnje šetnice između Prvić Luke i Prvić Šepurine nosi simboličan naziv ‘Putevima zajedništva’, a njime će se napokon povezati ova kultna otočna naselja.
Otok Prvić, koji administrativno pripada Gradu Vodicama, time dobiva jednu od najvećih pojedinačnih investicija u posljednjih nekoliko desetljeća. Projekt je financiran sredstvima iz Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027., koji proizlazi iz Teritorijalne strategije razvoja otoka Šibensko-kninske županije, a dodatno je podržan od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU te SAFU-a.
Šetnica koja bi povezivala Prvić Luku i Prvić Šepurine već je djelomično oblikovana, ali nikada nije sustavno dovršena. Dosadašnji radovi uključuju trasiranje i djelomičnu izgradnju s obje strane otoka – sa strane Luke i sa strane Šepurine, ali bez potpune povezanosti.
S lukinske strane šetnica prolazi kroz područje uz postojeće kuće, gdje je podignuta na visokim stijenama, dovoljno udaljena od mora da ju ne ugrožavaju visoke plime i valovi. Hodna površina je betonirana, a na morskoj strani izvedeni su potporni zidovi od priklesanog kamena. U tom dijelu postavljena je i javna rasvjeta, dok je betonski porub izveden samo s kopnene strane, bez zaštitne ograde prema moru.
Dalje prema sredini trase, staza prelazi u zemljani put sa slojem šljunka i instalacijama za vodovod i rasvjetu. Taj dio je tehnički i estetski neuređen, s ispucalim betonom i neujednačenim potpornim zidovima. Zbog blizine mora i niskog terena, prijeti opasnost zapljuskivanja same staze tijekom olujnih valova.
S druge strane, uz stazu su improvizirano betonirane površine za sunčanje i privezišta brodica, koje se vizualno već dobro stapaju s okolišem. Nastavak šetnice prema Šepurini donosi nove izazove – niski teren, nestabilne potporne zidove i neadekvatnu zaštitu od mora.
otok Prvić | Foto: TZ Šibensko – kninska, Canva
Hodna površina i potporni zidovi
Nova hodna površina predviđena je kao kombinacija šljunka, stabilizacijskih rešetki i geotekstila, čime će se osigurati čvrstoća i dugotrajnost staze. Rešetke su projektirane s nosivošću do 450 t/m², kako bi izdržale i prolaz vatrogasnih i komunalnih vozila. Cijeli sustav je postavljen na sloj pijeska i nabijene podloge od kamena granulacije 0 – 32 milimetra.
Potporni zidovi prema moru gradit će se bez dubokih temelja jer se oslanjaju na prirodne kamene stijene. Kombinacija kamena i betona (C25/30) izvodit će se s nagibom od 5 stupnjeva radi dodatne stabilnosti. Na morskoj strani zidova ostavljaju se otvorene fuge, dok će se s kopnene strane nasuti beton u debljini 20 centimetara koji služi kao dodatna ojačanja.
Na unutarnjoj strani šetnice gradit će se kameni porub koji zatvara hodnu plohu. U dijelovima gdje šetnica prolazi uz kuće, hodna površina će biti klasično betonirana, uz zadržavanje vidljivih kamenih rubova, s protukliznom obradom metlom.
Šetnica na otoku Prviću | Foto: EOJN
Rekonstrukcija zidova prema poljima
Velik dio trase šetnice prati stare suhozide koji su nekad odvajali obradiva polja i vrtove od obale. Danas su ti zidovi uglavnom urušeni, djelomično uklonjeni ili ozbiljno oslabljeni. Projektom je predviđena njihova rekonstrukcija u izvornom stilu, koristeći kamen pronađen na lokaciji.
Radove će izvoditi stručni majstori suhozida, a predviđena je i suradnja s lokalnim udrugama koje njeguju tradicionalno zidarstvo. Svaki zid koji prijeti urušavanjem bit će demontiran i ponovno izgrađen. Prije početka radova izrađuje se uzorni komad zida, koji projektant mora odobriti. Zbog različite građe suhozida – od nepravilnog kamenja do pravilnih redova, rekonstrukcija će se izvoditi po uzoru na zatečeno stanje, a gdje bude potrebno, nabavljat će se dodatni kamen iz lokalnih izvora u dogovoru s vlasnicima parcela.
Šetnica na otoku Prviću | Foto: EOJN
Postojeća ‘mula’ i pristup obali
Uzduž planirane trase nalaze se brojna improvizirana pristaništa (mula) koja su danas u lošem i derutnom stanju. Zbog njihove tehničke zapuštenosti i činjenice da su izgrađena bez plana, njihov popravak nije dio ovog projekta, već će se riješiti kroz poseban projektni elaborat u budućnosti.
Kako bi se omogućio siguran silazak prema moru, osobito u dijelovima gdje šetnica nije uz prirodne stijene, planirana je izgradnja stepeništa koje vode do plićaka. U pojedinim zonama nasipat će se krupni kamen (50 – 80 milimetara), koji će s vremenom prirodno oblikovati valovi. Na područjima s prirodnim hridima, osobito uz Prvić Luku, šetnica omogućuje direktan pristup s hodne plohe prema postojećim sunčalištima i stijenama, čime se dodatno potiče rekreativna i turistička upotreba.
Šetnica na otoku Prviću | Foto: EOJN
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Poštovani, da biste pročitali 3 besplatna teksta potrebno je da se registrujete, a da biste nastavili
sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.
Bazeni crvenog mulja u sklopu Kombinata aluminija Podgorica (KAP) u Crnoj Gori rizik su za okoliš. Prostiru se na gotovo 45 hektara, na samo 80 metara od prvih stambenih objekata.
Na vukovarskom području nestaje još jedan djelić slavne industrijske povijest grada. Ruše se 22 Batine vile u kojima su desetljećima živjeli radnici Borova.
U uvali kod Cavtata planira se realizacija velikog projekta Marina Resort Cavtat. Riječ je o turističkom kompleksu koji se pozicionira kao jedna od top investicija u luksuzni turizam u RH.
Zadar bi mogao dobiti novu obilaznicu izmještanjem postojećeg državnog pravca DC 306. Prometnica je preopterećena pa treba dogovoriti trasu koja će ju zamijeniti.
Na području najstarijeg Nacionalnog parka u Hrvatskoj uskoro kreće izgradnja, dogradnja i sanacija sustava odvodnje unutar aglomeracija Plitvička Jezera. Vrijedan je čak 45 milijuna eura.
Bazeni crvenog mulja u sklopu Kombinata aluminija Podgorica (KAP) u Crnoj Gori rizik su za okoliš. Prostiru se na gotovo 45 hektara, na samo 80 metara od prvih stambenih objekata.
Zadar bi mogao dobiti novu obilaznicu izmještanjem postojećeg državnog pravca DC 306. Prometnica je preopterećena pa treba dogovoriti trasu koja će ju zamijeniti.
Na vukovarskom području nestaje još jedan djelić slavne industrijske povijest grada. Ruše se 22 Batine vile u kojima su desetljećima živjeli radnici Borova.
U uvali kod Cavtata planira se realizacija velikog projekta Marina Resort Cavtat. Riječ je o turističkom kompleksu koji se pozicionira kao jedna od top investicija u luksuzni turizam u RH.