Propao natječaj za milijunsku branu u dolini Neretve o kojoj ovisi egzistencija 7.400 poljoprivrednika

Hrvatske vode neuspješno su zaključile natječaj za izvođača radova na projektu građenja pregrade na rijeci Neretvi kao Etape I provedbe Projekta zaštite od zaslanjivanja tala i voda područja Donje Neretve. U okviru javne nabave vrijedne nešto više od 20 milijuna eura, od 16. prosinca 2024. do 25. veljače 2025. godine nije zaprimljena niti jedna valjana ponuda. Sada se ide na ponavljanje natječaja, ali ako se budežt projekta ne podigne ostaje upitno hoće li to pomoći da ovaj projekt koji znači budućnost poljoprivrede u dolini Neretve krene u realizaciju. Naime, dvije ponude koje su pristigne na natečaj premašuju procijenjenu vrijednost za više za približno 30% zbog čega nisu mogle biti predmet odabira.

Na širem području Donje Neretve, od Metkovića prema moru, od ukupno 4.193 hektara poljoprivrednih površina, na 976 tlo je većim dijelom zaslanjeno, što čini 23% od ukupnog poljoprivrednog zemljišta Donje Neretve. Dodatno, na 3.217 hektara tlo je djelomično zaslanjeno. Stoga je osnovni cilj ovog projekta je smanjivanje zaslanjivanja tala i voda na području Donje Neretve.

Ambiciozni Projekt zaštite od zaslanjivanja tala i voda na području donje Neretve trebao bi kapitalno i trajno rješenje za ovaj problem. No, u okviru javne nabave vrijedne nešto više od 20 milijuna eura, od 16. prosinca 2024. do 25. veljače 2025. godine nije zaprimljena niti jedna valjana ponuda.

Treba reći da je su u okviru natječaja prijavljene dvije ponude, od tvrtki Pomgrad Inženjering i Texo Molior, ali su odbijene su kao nevaljane. Pomgradova ponuda u iznosu od 37,2 milijuna eura bitno je nadmašila je procijenjenu vrijednost projekta, a za svoju ponudu u iznosu od 31,7 milijuna eura Texo Molior nije uspio dokazati tehničku i stručnu sposobnost, uz dodatak da je i ova tvrtka za izvođenje posla tražila više novca nego li to projekt predviđa.

Investitor projekta, Hrvatske vode, poručuje da će novi natječaj biti raspisan u roku od 30 dana od pravomoćnosti odluke.

Velik utjecaj na stanovništvo

Zaslanjivanje tla osim što je ekološki problem, znatno smanjuje pogodnost takvog tla za korištenje u poljoprivrednoj proizvodnji s tendencijom pretvaranja danas pogodnih tala u sutra trajno nepogodna tla za bilo kakvu ozbiljniju poljoprivredu. Održivost tradicionalne poljoprivredne proizvodnje područja u velikoj mjeri ovisi o stanju površinskih i podzemnih voda Delte Neretve kako u smislu navodnjavanja tako i u smislu osiguranja kvalitete tla.

Na području Donje Neretve, živi približno 36.000 stanovnika. Polovica od toga živi u poljoprivrednim domaćinstvima, s tim da je 40% zemljišta na kojima se ta domaćinstva bave poljoprivrednom proizvodnjom srednje zaslanjenja, što znači da je oko 7.300 stanovnika direktno povezano s problemom zaslanjenosti tla.

Ukoliko se proces zaslanjivanja tla ne zaustavi, uslijed klimatskih promjena te smanjenog dotoka svježe vode sa sliva Neretve, zemljište u dolini Neretve bi moglo postati trajno zaslanjeno i neiskoristivo za poljoprivrednu proizvodnju. U tom slučaju, prema Procjeni rizika od katastrofa za RH koji je izradila Vlada RH, minimalno 7.300 stanovnika (više od 20% ukupnog stanovništva promatranog područja) bi ostalo bez prihoda i bilo izloženo riziku od iseljavanja uslijed trajnog gubitka poljoprivrednog tla.

Projekt u dvije faze

Projekt zaštite od zaslanjivanja tala i voda na području donje Neretve predviđa realizaciju u dvije faze. Javna nabava koja je propala odnosi se na prvu fazu, odnosno na konstrukciju mobilne pregrade na rijeci Neretvi s brodskom prevodnicom i ribljom stazom.

Druga faza pak obuhvaća zahvat vode iz Male Neretve, dovodni cjevovod do crpne stanice, crpnu stanici Opuzen, cjevovode za punjenje i pražnjenje mikroakumulacije, mikroakumulaciju i tlačnu distributivnu mrežu za distribuciju svježe (nezaslanjene) vode do poljoprivrednih površina.

Projekt je definiran kroz Studiju izvodljivosti zaštite od zaslanjivanja tala i voda područja donje Neretve. Kao odgovor na procese zaslanjivanja tala i voda Studijom izvodljivosti predviđene su dvije tehničke mjere: mobilna pregrada na rijeci Neretvi u funkciji sprečavanja prodora slanog klina uzvodno od pregrade i formiranja bazena slatke nezaslanjene vode, te distribucija svježe nezaslanjene vode na zaslanjene poljoprivredne površine i ispiranje soli iz tla.

Mobilna pregrada

Prva faza projekta za koju je propala potraga za izvođačem vezana je uz konstrukciju mobilne pregrade koja ima za cilj sprječavanje prodora slanog klina uzvodno od pregrade, čime bi se u rijeci Neretvi (u režimu malih voda) trebala poboljšati kvaliteta vode u pogledu zaslanjenosti.

Naime, slana voda u donjem profilu korita Neretve uzvodno od pregrade prelazi u kategoriju ‘nezaslanjena voda’. Ona bi trebala potiskivati zaslanjenu podzemnu vodu u niže zone, a ujedno se koristiti za obogaćivanje Male Neretve svježom vodom, čime će se uzvodno od mobilne pregrade u Neretvi i Maloj Neretvi formirati bazen nezaslanjene vode.

Mobilna pregrada bi se koristila u režimu malih voda (od travanja do listopada), a u ostalom dijelu godine spuštala bi se na dno korita rijeke i ne bi utjecala na tok velikih voda kada se morski klin istiskuje do ušća Neretve.

Specifikacije

Pregrada je zapravo potopljena brana duljine 100 metara koja se podiže u sušnom (ljetnom) razdoblju radi formiranja ‘bazena’ nezaslanjene vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina, te ujedno i potiskivanje u veće dubine zaslanjene vode koja inače prodire u tlo kroz korito Neretve.

Sastoji od betonske konstrukcije i na nju zglobno vezanih mobilnih klapni poprečnog presjeka u obliku ribljeg trbuha. Klapne su sandučastog presjeka u čiju se unutrašnjost regulirano upuhuje ili ispušta zrak i na taj način postiže potreban položaj klapne, ovisno o protoku rijeke Neretve.

Osim centralne konstrukcije pregrade, u sklopu građevine predviđena je izgradnja brodske prevodnice za svakodnevni prolaz brodova duljine do 50 metara i riblje staze koja će omogućiti migracije riba u vrijeme kada je podignuta pregrada, te kompresorske stanice.

Doznajte ovdje što se gradi na devet gradilišta, na jugu Hrvatske.