O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 14 d 13.04.2026

ArhiBau konferencija | Foto: bauštela.hr
Na Zagrebačkom velesajmu otvoren je četvrti po redu ArhiBau, sajam arhitekture i graditeljstva te 51. po redu Ambienta. Glavna tema je bila goruće pitanje priuštivog stanovanja koje ne muči samo hrvatske građane, već i one u ostatku Europske unije. Nakon otvorenja sajma i uvodnih govora, raspravu za ‘okruglim stolom’ održali su gradonačelnici Splita i Velike Gorice, Ivica Puljak i Krešimir Ačkar te državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir. Na zanimljiv način je gradonačelnik Puljak istaknuo probleme stanovanja u Splitu, ali i rješenja koja bi se trebala što prije implementirati. Postoji niz zakonskih i prostornih problema bez kojih se ne može krenuti dalje.
Splitski gradonačelnik bio je dosta slikovit po pitanju problema koji muče grad Split i okolicu. Riječ je o gradu gdje se kvadrat stana poprilično masno plaća, a turističko opterećenje i prostorno ograničenje dodatno otežavaju stambenu situaciju. Također, velike probleme stvara struktura i sustav zakona te loša infrastruktura.
– Nemamo šansu riješiti problem priuštivog stanovanja, ako ne napravimo neke vrlo važne strukturne promjene. Mi se kao Hrvatska ne možemo razvijati dok ne promijenimo ustroj naše zemlje, imamo 556 gradova i općina, rekao je gradonačelnik Splita.
Problem priuštivog stanovanja nemaju okolni gradovi, već samo Split.
– Mi bi trebali graditi stanove u Kaštelima. Ali to nije problem Kaštela nego Splita, ali ljudi koji žive u Kaštelima plaćaju doprinose i koriste našu infrastrukturu. Mi smo jedan grad koji je podijeljen u deset različitih gradova i općina. Dok to ne pobijedimo, nećemo riješiti problem stanovanja.
Zakonske procedure su toliko komplicirane, trebaju preustroj da bi se krenulo naprijed. Prvo treba izgraditi infrastrukturu pa onda stanove.
– Mi jednu cestu ne možemo napraviti jer se ljudi mogu tri puta žaliti na istu stvar u procesu izvršenja. Jednu cestu gradimo 51 godinu jer su zakoni takvi da se možemo žaliti kad god nas je volja, rekao je Puljak, istaknuvši da ne možemo prvo graditi stanove pa onda infrastrukturu.
Država se ne treba previše miješati u gradnju stanova, a u Splitu i Dalmaciji je veći problem stabilnost najma nego cijena.
– Država ne treba graditi stanove, nego mi koji smo bliži građanima. Država treba pomoći financijski. Stabilnost najma je u Splitu važnija od cijene. Postoje ljudi koji mogu priuštiti stanove, ali stanova nema, kazao je gradonačelnik Splita.
Bitan korak u poboljšanju stambene situacije je kreiranje fonda za dugoročni najam koji bi se punio iz različitih izvora, najviše iz lokalne zajednice, dok bi država imala manju ulogu kao pomoć ‘sa strane’.
– Treba stvoriti fond stanova za dugoročni najam koji se puni iz različitih izvora. Jedan je gradnja tih stanova iz lokalne zajednice, uz kreditnu pomoć države. Kredit se mora dignuti na 40 godina, 20 godina od države i 20 godina od razvojnih banaka. Važna je promjena zakona, ne treba se država miješati u stanove. Treba izgraditi na tisuće takvih stanove, istaknuo je Puljak.
Split ima i problem praznih stanova, a kao glavni uzor u rješavanju tog problema je španjolska Barcelona.
– Drugi dio fonda odnosi se na to kako prazne stanove staviti u fond za dugoročni najam. Barcelona ima dobru ideju koju ćemo mi sad implementirati u Splitu. Jedan broj naših građana ne iznajmljuje stanove, drži ih praznima jer se boji interakcije s onima koji će stan unajmiti, da se oni nikad neće iz tih stanova iseliti. Pokušat ćemo da mi iznajmimo stanove od građana, da ih platimo i onda ih iznajmimo svojim sugrađanima za cijenu koja je praktički tržišna – pojasnio je Puljak. Istaknuo je kako u Splitu postoje industrijske zone koje to nikad nisu postale i kako će se u sklopu urbanističkih planova jednom prenamijeniti u stambene zone. Odnosno, 20 posto tih stanova stavit će se priuštivo stanovanje.
Pročitajte ovdje o prošlogodišnjem ArhiBau sajmu i konferenciji.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 14 d 13.04.2026
Hrvatska i BiH pred potpisom važnog sporazuma: Južna interkonekcija ispred Turskog toka
Južna interkonekcija strateški je projekt dug 236 kilometara, a mogao bi postati ključna infrastruktura za energetsku sigurnost regije.
16:05 3 h 27.04.2026
Vlakom do broda i aviona: Najveći zadarski željeznički projekt sad je u rukama HŽ-a
Izrada studije za 'povlačenje' pruge iz centra Zadra sve do luke Gaženica bila je pothvat Zadarske županije. Sada ju preuzima HŽ Infrastruktura.
16:03 3 h 27.04.2026
Rekonstrukcija kritičnog raskrižja u Dalmaciji uključuje novi most, a imamo i detalje što je od radova obavila tvrtka s kojom je ugovor raskinut.
12:34 7 h 27.04.2026
Šunka će dobiti svoju kuću: Milijunski projekt na istoku Hrvatske spaja hranu, tradiciju i turizam
I šunka dobiva svoju kuću, i to u Starim Mikanovcima u Slavoniji. Projekt je odobren za sufinanciranje preko ITU mehanizama, s ciljem razvoja turizma.
10:31 9 h 27.04.2026
Jedan dio Zagreba mogao bi dobiti nove stambene zone, u planu i stanice za vlak
Izmjene i dopune GUP-a Sesveta trebao bi riješiti dovršene, ali i nedovršene rezidencijalne, sportsko-rekreacijske, prometne i druge zone.
07:56 1 d 26.04.2026
U poznatoj uvali u Dubrovniku u veljači 2025. došlo je do odrona stijene. Sanacija nije mogla krenuti prije rebalansa blagajne i odabira tvrtke.
07:52 1 d 26.04.2026
Kreće val uređenja plaža na jugu Hrvatske: Ronioci će pod morem imati pune ruke posla
Plaže treba redovito održavati. Novi val radova kojima će se povećati kvaliteta kupališta pred novu turističku sezonu planira se i u Dubrovniku.
10:21 2 d 25.04.2026