Pretplata za cijeli tim: Do 30% popusta za više korisnika
Pretplatite kolege u uredu ili svoje zaposlenike i uštedite. Što je više korisnika, popust je veći i doseže do 30% popusta.
15:09 5 d 01.10.2026

ArhiBau konferencija | Foto: bauštela.hr
Na Zagrebačkom velesajmu otvoren je četvrti po redu ArhiBau, sajam arhitekture i graditeljstva te 51. po redu Ambienta. Glavna tema je bila goruće pitanje priuštivog stanovanja koje ne muči samo hrvatske građane, već i one u ostatku Europske unije. Nakon otvorenja sajma i uvodnih govora, raspravu za ‘okruglim stolom’ održali su gradonačelnici Splita i Velike Gorice, Ivica Puljak i Krešimir Ačkar te državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir. Na zanimljiv način je gradonačelnik Puljak istaknuo probleme stanovanja u Splitu, ali i rješenja koja bi se trebala što prije implementirati. Postoji niz zakonskih i prostornih problema bez kojih se ne može krenuti dalje.
Splitski gradonačelnik bio je dosta slikovit po pitanju problema koji muče grad Split i okolicu. Riječ je o gradu gdje se kvadrat stana poprilično masno plaća, a turističko opterećenje i prostorno ograničenje dodatno otežavaju stambenu situaciju. Također, velike probleme stvara struktura i sustav zakona te loša infrastruktura.
– Nemamo šansu riješiti problem priuštivog stanovanja, ako ne napravimo neke vrlo važne strukturne promjene. Mi se kao Hrvatska ne možemo razvijati dok ne promijenimo ustroj naše zemlje, imamo 556 gradova i općina, rekao je gradonačelnik Splita.
Problem priuštivog stanovanja nemaju okolni gradovi, već samo Split.
– Mi bi trebali graditi stanove u Kaštelima. Ali to nije problem Kaštela nego Splita, ali ljudi koji žive u Kaštelima plaćaju doprinose i koriste našu infrastrukturu. Mi smo jedan grad koji je podijeljen u deset različitih gradova i općina. Dok to ne pobijedimo, nećemo riješiti problem stanovanja.
Zakonske procedure su toliko komplicirane, trebaju preustroj da bi se krenulo naprijed. Prvo treba izgraditi infrastrukturu pa onda stanove.
– Mi jednu cestu ne možemo napraviti jer se ljudi mogu tri puta žaliti na istu stvar u procesu izvršenja. Jednu cestu gradimo 51 godinu jer su zakoni takvi da se možemo žaliti kad god nas je volja, rekao je Puljak, istaknuvši da ne možemo prvo graditi stanove pa onda infrastrukturu.
Država se ne treba previše miješati u gradnju stanova, a u Splitu i Dalmaciji je veći problem stabilnost najma nego cijena.
– Država ne treba graditi stanove, nego mi koji smo bliži građanima. Država treba pomoći financijski. Stabilnost najma je u Splitu važnija od cijene. Postoje ljudi koji mogu priuštiti stanove, ali stanova nema, kazao je gradonačelnik Splita.
Bitan korak u poboljšanju stambene situacije je kreiranje fonda za dugoročni najam koji bi se punio iz različitih izvora, najviše iz lokalne zajednice, dok bi država imala manju ulogu kao pomoć ‘sa strane’.
– Treba stvoriti fond stanova za dugoročni najam koji se puni iz različitih izvora. Jedan je gradnja tih stanova iz lokalne zajednice, uz kreditnu pomoć države. Kredit se mora dignuti na 40 godina, 20 godina od države i 20 godina od razvojnih banaka. Važna je promjena zakona, ne treba se država miješati u stanove. Treba izgraditi na tisuće takvih stanove, istaknuo je Puljak.
Split ima i problem praznih stanova, a kao glavni uzor u rješavanju tog problema je španjolska Barcelona.
– Drugi dio fonda odnosi se na to kako prazne stanove staviti u fond za dugoročni najam. Barcelona ima dobru ideju koju ćemo mi sad implementirati u Splitu. Jedan broj naših građana ne iznajmljuje stanove, drži ih praznima jer se boji interakcije s onima koji će stan unajmiti, da se oni nikad neće iz tih stanova iseliti. Pokušat ćemo da mi iznajmimo stanove od građana, da ih platimo i onda ih iznajmimo svojim sugrađanima za cijenu koja je praktički tržišna – pojasnio je Puljak. Istaknuo je kako u Splitu postoje industrijske zone koje to nikad nisu postale i kako će se u sklopu urbanističkih planova jednom prenamijeniti u stambene zone. Odnosno, 20 posto tih stanova stavit će se priuštivo stanovanje.
Pročitajte ovdje o prošlogodišnjem ArhiBau sajmu i konferenciji.
Pretplata za cijeli tim: Do 30% popusta za više korisnika
Pretplatite kolege u uredu ili svoje zaposlenike i uštedite. Što je više korisnika, popust je veći i doseže do 30% popusta.
15:09 5 d 01.10.2026
Arhitekti i investitori ne biraju iz kataloga: Evo gdje se dogovaraju poslovi za 2027.
Izlagači, arhitekti te investitori i ove se godine susreću na Design Districtu. Sajam se održava od 27. do 29. studenog u Tvornici duhana Rovinj.
15:26 7 d 29.09.2026
Projekt Hrvatskih cesta dobio je rješenje o izmjeni i dopuni lokacijske dozvole koje se odnosi na faznu gradnju.
16:58 5 h 06.10.2026
Pripremljene građevinske lokacije te pristup električnoj energiji, vodi i ostaloj infrastrukturi bile su ključne za izbor lokacije.
16:57 5 h 06.10.2026
Skoro sve je spremno za veliki događaj: Uskoro otvaranje gradilišta mega-bolnice u Zagrebu
Zagreb će dobiti novu bolnicu i to na mjestu o kojemu se priča desetljećima. Uz novi kompleks ostat će stari skelet za koji se tek kuju planovi.
16:56 5 h 06.10.2026
Najvažnija posljedica žalbe njezin je suspenzivni učinak, a doznali smo i da li za žalitelja protiv nepovoljne odluke postoji još opcija.
14:58 7 h 06.10.2026
Dotrajali paneli, korozija armature, djelovanje soli, požar i snažan vjetar ostavili su trag na važnoj infrastrukturi pod upravom HAC-a.
12:44 9 h 06.10.2026
Novi kompleks zračne plovidbe prostirat će se na više od 5.500 kvadrata, a njegov zaštitni znak bit će zanimljiv kontrolni toranj.
10:59 11 h 06.10.2026
Golema tuga u školi, preminuo omiljeni nastavnik: Tek je otišao u mirovinu
Od Krakera Pište oprostili su se i iz Hrvatskog gimnastičkog saveza. Kako su napisali, gimnastici je posvetio više od pola stoljeća.
16:35 5 h 06.10.2026
Mijenja se državna matura: Doznali smo još jedan važan detalj o novom eseju iz Hrvatskog
Na esejski dio ispita mature iz Hrvatskog stiže velika promjena u 2028. Maturanti će moći birati vrstu eseja: interpretacijski ili raspravljački.
15:38 6 h 06.10.2026
Starosne mirovine od 79 pa do 1.900 eura: Više od 60 posto ih je ispod prosjeka
Prosječna starosna mirovina po općim propisima iznosi 754 eura. Ipak, precizni podaci otkrivaju da se iznosi kreću od svega 79 pa do 1.900 eura.
16:31 5 h 06.10.2026
Inkluzivni dodatak za 230.000 građana: Evo kada stiže isplata u listopadu
Inkluzivni dodatak prima više od 230.000 građana, a više od 60 posto stariji su od 60 godina. Za isplatu će u 2026. trebati više od milijardu eura.
16:27 5 h 06.10.2026