Oporba se protivi novom Zakonu o pomorskom dobru: 'U pitanju je zakon opasnih namjera'

Prijedlog novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama uskoro ide u prvo čitanje u Sabor, a oporba tvrdi da je u pitanju zakon opasnih namjera. Vladajući pak upozoravaju da svi koji traže povlačenje prijedloga zakona su za nastavak nereda na našoj obali.

Josip Bilaver, državni tajnik za more i EU fondove, saborska zastupnica Ivana Kekin, šibenski gradonačelnik Željko Burić i supetarska gradonačelnica Ivana Marković, su raspravljali o prijedlogu novog Zakona u emisiji Otvoreno. Vladajući tvrde da se istim uvodi red u pomorsko dobro, dok je Ivana Kekin, saborska zastupnica (Možemo!), Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka, rekla kako je prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nepopravljiv u smislu da je on zakon opasnih namjera.

– Kad čitate zakon i kad idete kroz članke onda vidite da on ostavlja izrazito puno prostora za iznimke, za raznorazne formulacije i za interpretacije koje će doslovce po prvi puta, presedanski, omogućiti da pomorsko dobro u Hrvatskoj koje je opće dobro i koje je od svih građana ove zemlje, postane nečije, a ne svačije kao što je to dosad bilo. To se vidi iz niza članaka, objasnila je Kekin.

Dodala je kako tajnik Bilaver i drugi predstavnici uvjeravaju da su oni sve krivo shvatili i daju im usmena pojašnjenja zakona. Upitala ga je i zašto ta usmena pojašnjenja nisu stavili u zakon. Rekla je kako se ljude uvjerava da ovaj zakon niti na koji način neće ograničiti građanima pristup plažama niti omogućiti ograđivanje, a istodobno postoje članci točno kategorizirani koliki je stupanj zaštite dostupnosti plaže.

Kako je pojasnila, za morske plaže ispred hotela i turističkih kampova piše da se ne smiju ograđivati, dok opća upotreba nije zabranjena izrijekom. U slučaju plaža opće namjene, za njih ne pište ništa – samo da će ih koristiti specifične grupe građana.

Lažne teze oporbe

Bilaver je rekao kako je iznenađen današnjim lažnim tezama oporbe. Rekao je da oporba pokušava stvoriti lažnu temu uzimanjem iz konteksta pojedinih članaka – plaže uopće nisu tema. Rekao je kako se može govoriti o plažama o velikom unaprjeđenju u odnosu na postojeći zakon. Dodao je kako ovaj zakon osim plaža rješava pitanje devastacije pomorskog dobra, upotrebu pomorskog dobra i funkcioniranja luka.

Rekao je kako su imali inkluzivan pristup, formirali široku radnu skupinu i imali javnu raspravu od 30 dana. Napomenuo je i kako su zastupnicima objašnjavali članak po članak zakona i naglasio da su sve plaže javno dostupne svima. Za kraj je rekao da zakon ide u prvo čitanje u Sabor i kako će se čuti prijedlozi i primjedbe na članke – i od vladajućih, i iz oporbe.

– U samom uvodu zakona stoji da je osnovna posljedica koja će biti nakon donošenja ovog zakona o pomorskom dobru gospodarski razvoj i omogućavanje izgradnje na pomorskom dobru. Ono što je nama najspornije i zašto SDP neće podržati prijedlog zakona je podjela plaža na javne i na one za koje se smatraju da nisu. Meni je posebno sporno što se ne spominje funkcionalno povezivanje cjeline, rekla je Marković.

Kako je pojasnila, funkcionalno povezivanje takvih plaža koje se jadnom definiraju kao nejavne, odnosno kao plaže hotela, turističkih resorta i kampova u funkcionalnu cjelinu s privatnim vlasništvom. Funkcionalno povezivanje takvih plaža koje se jadnom definiraju kao nejavne, odnosno kao plaže hotela, turističkih resorta i kampova u funkcionalnu cjelinu s privatnim vlasništvom.

Potpuni nered na pomorskom dobru

Željko Burić, šibenski gradonačelnik (HDZ) istaknuo je kako se hrvatska obala neće pripisati na inozemne investitore i banke niti razvlastiti domaće ljude. Rekao je kako ona politička opcija, koja bi napravila upravo to što se pokušava nametnuti da je to cilj, bi potpisala praktički vlastito samoubojstvo. Istaknuo je kako je činjenica da sadašnje upravljanje pomorskim dobrom nije dobro, da imamo potpuni nered na pomorskom dobro i da će to svatko iskren priznati.

– Činjenica je da mi u Šibeniku ili na administrativnom području grada Šibenika koje je jedno od najvećih u Hrvatskoj, skoro 525 km2, nismo mogli niti plutačama zaštititi određena uvjetno rečeno plažna područja jer nisu ucrtana u pomorsko dobro. Obalnu crtu je velikim dijelom devastiralo domicilno stanovništvo. Potpuno je jasno svakome da se viškom materijala kod gradnje apartmana, obiteljskih kuća rade divlja mula koja se kasnije pretvaraju u pristaništa. Ona se kasnije iznajmljuju kroz ponudu apartmana kao apartman s privezištem, istaknuo je Burić.

Dodao je kako veliki gradovi nisu upravljali pomorskim dobrom nego su to radile županije. Kekin je rekla kako su svi svjesni da je duž naše obale hrpa nereda. Dodala je kako se niti zakon o pomorskom dobru iz 2003. godine ne provodi jer nema mehanizama kontrole niti sankcioniranja. Reagirao je Bilaver koji je rekao kako poziva građane neka pročitaju što piše u zakonu. Rekao je i kako su oni koji traže povlačenje prijedloga zakona za nastavak nereda.

Marković je rekla kako je njezin dojam da je prijedlog zakona koji je poslan u saborsku proceduru samo malo dotjerana verzija prijedloga koji je predstavljen na ljeto i koji je izazvao neviđenu buru zbog riječi ograđivanje i naplata koje su sada izbačene. Gradonačelnik Burić naveo je kako sada ima 18 ograđenih plaža.

– Hajdemo vidjeti tko je ogradio te plaže pa da vidimo je li to baš taj mrski HDZ jedini koji ne poštuje zakon i štiti privatni interes. Bit će interesantno vidjeti u kojim je županijama većina ograđenih plaža, poručio je Burić.