Bez jednog nema drugog: Studija gotova, pruga prema aerodromu jasna, ali Gredelj još ne

Prostor bivše Tvornice željezničkih vozila Gredelj u samom središtu Zagreba već je godinama simbol zapuštenosti, ali i velikog potencijala koji još čeka 'prave poteze'. Riječ je o području od gotovo 40 hektara, smještenom između željezničkih kolosijeka, Strojarske ceste i Ulice grada Vukovara, koje se postupno priprema za novu namjenu. U posljednje vrijeme uklonjeni su derutni i opasni objekti, njih ukupno 52, dok su dvije zaštićene zgrade ostale kao podsjetnik na prošlost i otvoreno pitanje njihove buduće funkcije.

Grad ovaj prostor vidi kao priliku za novu gradsku zonu - kombinaciju javnih sadržaja, zelenih površina, stanovanja i prometnih rješenja. No ključni preduvjet za bilo kakav ozbiljniji razvoj Gredelja nije samo urbanizam, nego i željeznička infrastruktura, odnosno budući izgled i funkcija zagrebačkog željezničkog čvora.

Modernizacija željezničkog čvora Zagreb

Gledajući kontekst, u tome važnu ulogu ima HŽ Infrastruktura, koja je 2024. započela izradu idejnih rješenja i studijske dokumentacije za modernizaciju i razvoj željezničkog čvora Zagreb. Projekt vrijedan oko milijun eura financira se iz državnog proračuna, a završetak studije planiran je za rujan 2026. godine.

Kako su nam rekli, prva faza studije već je dovršena i odnosi se na povezivanje Zračne luke Franjo Tuđman s Glavnim kolodvorom, dok je u tijeku druga faza koja obuhvaća cijelo područje čvora.

Sam željeznički čvor Zagreb predstavlja središnje željezničko raskrižje u Hrvatskoj, mjesto gdje se susreću glavni nacionalni i međunarodni koridori, ali i sustav gradskog i prigradskog prijevoza. U njemu se odvija i značajan teretni promet, koji se dijelom preusmjerava preko Ranžirnog kolodvora kako bi se rasteretio Glavni kolodvor, ali i dalje ostaje u interakciji s putničkim prometom. Upravo zbog te složenosti, studija treba pokazati gdje su uska grla, koliki su stvarni kapaciteti i što treba modernizirati.

željeznički čvor Zagreb | Foto: Arhitektura Zagreb, HŽ Infrastrukture

Studija kao ključ za sudbinu Gredelja

Upravo zato studija razvoja željezničkog čvora Zagreb ima 'presudnu' ulogu, ne samo za promet, nego i za budućnost Gredelja. Iako su neke stvari već poznate, poput trase buduće željezničke veze prema zračnoj luci, ključne odluke tek slijede.

Jedna od najvažnijih odnosi se na mogućnost podizanja željezničke pruge sjeverno od Gredelja. Prema ranijim istupima, u tom dijelu grada postoji višak kolosijeka, spominje se i do 12, koji nisu nužni za optimalno funkcioniranje sustava. Ako bi se dio pruge izdignuo, kao što je već učinjeno u nekim dijelovima Zagreba, otvorila bi se mogućnost za bolje prometno i pješačko povezivanje Gredelja s prostorom sjeverno od pruge, uključujući Draškovićevu i Palmotićevu ulicu.

No, konačna odluka još nije donesena i čeka se završetak studije. Do tada Grad Zagreb ide s privremenim rješenjima. Planira se ozelenjivanje prostora kako bi Gredelj, osim zone parkiranja, postao i mjesto okupljanja i boravka građana. U planu je uređenje površina, otvaranje pješačkih prolaza i pristupnih cesta, a dugoročno i obnova zgrade Tesarne koja bi mogla postati prostor za kulturne i koncertne sadržaje.

Otkriveno privremeno rješenje prostora Gredelja | foto: Grad Zagreb, snimka zaslona GoogleKarte

Lepoglavska spojnica i povezivanje sjevera

Uz razvoj čvora Zagreb, važan projekt je i Lepoglavska spojnica, planirana nova željeznička veza koja bi trebala bolje povezati sjever Hrvatske sa Zagrebom. Riječ je o projektu koji uključuje kombinaciju modernizacije postojećih pruga i izgradnje nove dionice između Lepoglave i Bedekovčine.

Iz HŽ-a su nam naveli kako je za taj projekt već izrađena studijska dokumentacija koja definira optimalnu trasu kroz niz gradova, od Čakovca i Varaždina, preko Lepoglave i Zaboka, do Krapine. Cilj je stvoriti bržu i učinkovitiju vezu prema Zagrebu, ali i poboljšati međusobnu povezanost unutar sjevernih županija.

Projekt se nadovezuje na već realizirane zahvate, poput modernizacije i elektrifikacije dionice Zaprešić - Zabok, vrijedne 85 milijuna eura i dovršene 2022. godine. U širem smislu, Lepoglavska spojnica dio je europskih prometnih pravaca jer omogućuje kraću vezu srednje Europe sa Zagrebom i dalje prema luci Rijeka.