Novi prometni koridor na istoku Zagreba: Čulinečka ide sve do Radničke, stižu i biciklističke staze

Na istoku Zagreba sprema se još jedan velik prometni zahvat. Grad Zagreb dobio je lokacijsku dozvolu za produžetak Čulinečke ceste, novu prometnicu dugu oko 1,25 kilometara koja bi postojeću Čulinečku trebala spojiti s Radničkom cestom.

Riječ je o zahvatu koji bi trebao promijeniti prometnu sliku šireg područja Žitnjaka i Resnika. Osim novog kolnika, planirani su nogostupi i biciklističke staze, zeleni pojasevi, nova javna rasvjeta, kanalizacija te dva autobusna ugibališta.

Lokacijsku dozvolu izdao je Gradski ured za izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i obnovu, dok je investitor Grad Zagreb. Idejni projekt izradila je zagrebačka tvrtka Autobahn, odnosno ovlašteni inženjer građevinarstva Nenad Šipek.

Nova cesta duga gotovo kilometar i pol

Prema lokacijskoj dozvoli, gradi se produžetak Čulinečke ceste ukupne duljine približno 1.246 metara. Koridor nove prometnice bit će promjenjive širine, a sam kolnik širok između 6,5 i 12,5 metara.

S obje strane ceste predviđeni su zeleni pojasevi širine dva metra, kao i zajednički pješačko-biciklistički koridori širine 3,5 metara. Od toga će dva metra pripasti nogostupu, a 1,5 metara biciklističkoj stazi.

Na trasi se planiraju i dva autobusna ugibališta. Jedno će biti izvedeno u smjeru Ulice Žitnjak, približno na stacionaži 1+140, dok je drugo predviđeno u smjeru Radničke ceste, oko stacionaže 1+060.

Najvažnije je ipak gdje će cesta završavati. U lokacijskoj dozvoli izričito je navedeno da će nova prometnica biti spojena na postojeću Čulinečku ulicu s jedne te Radničku cestu s druge strane, čime bi se dobila nova izravna prometna veza kroz ovaj dio Žitnjaka.

Produžetak Čulinečke ceste | Foto: AI ChatGpt, Google Maps

Ne gradi se samo asfalt

Zahvat uključuje i opsežnu komunalnu infrastrukturu. Od početka trase do približno 525. metra gradit će se kanal oborinske odvodnje, s ispustom u prirodni recipijent preko separatora.

Planirana je i izgradnja kolektora sanitarne odvodnje, koji će se protezati cijelim potezom sve do priključka na Radničku cestu. Od približno 525. metra trase prema Radničkoj gradit će se i javni kanal mješovite odvodnje.

Nova javna rasvjeta postavit će se duž cijelog produžetka, a sustav će se priključiti na postojeću rasvjetu u Radničkoj cesti. Koliko je infrastrukturno složen prostor kojim će cesta prolaziti pokazuje i popis institucija koje su morale izdati posebne uvjete. U postupku su, među ostalima, sudjelovali HAKOM, HEP, Vodoopskrba i odvodnja, Zagrebački električni tramvaj, Hrvatske vode, HEP-Toplinarstvo, JANAF, Plinacro i INA.

Prema Generalnom urbanističkom planu Zagreba, trasa prolazi većinom površinama infrastrukturnih sustava, ali i dijelovima poslovne, sportsko-rekreacijske, mješovite poslovne te zaštitne zelene namjene.

Imovinsko-pravni odnosi još nisu riješeni

Zanimljiv je i razlog zbog kojeg se za projekt u ovoj fazi izdaje upravo lokacijska dozvola. U dokumentaciji se navodi da Grad Zagreb još nije riješio imovinsko-pravne odnose na zemljištu kojim prolazi planirana prometnica. Trasa zahvaća velik broj katastarskih čestica u k.o. Žitnjak, zbog čega će za realizaciju projekta biti potrebno formirati novu građevnu česticu od cijelih ili dijelova postojećih parcela.

Vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na nekretninama obuhvaćenima projektom bili su tijekom postupka pozvani na uvid u spis 31. srpnja 2026., ali se, prema obrazloženju dozvole, nitko od pozvanih nije odazvao. Lokacijska dozvola zato je važan korak, ali još uvijek ne znači da bageri mogu izaći na teren. Grad prije početka gradnje mora izraditi glavni projekt i ishoditi građevinsku dozvolu.

U samom dokumentu izričito se navodi da se na temelju ove lokacijske dozvole ne može započeti s građenjem. Ako se zahtjev za građevinsku dozvolu ne podnese u roku od četiri godine od pravomoćnosti lokacijske, ona prestaje važiti.

Produžetak Čulinečke ceste | Foto: AI ChatGpt, Google Maps

U istom dijelu grada već se uređuje prometna mreža

Ovo nije jedini cestovni zahvat koji se priprema ili izvodi na području Čulinca, Trnave i Resnika. Ranije smo pisali o projektu produženja Resničkog puta, prometnice koja danas ima prilično neobičnu trasu i nakon autobusnog okretišta praktički se gubi među manjim lokalnim ulicama.

Planirana dogradnja Resničkog puta trebala bi povezati Ulicu Čulinec I s postojećim Resničkim putem. Projekt je podijeljen u dvije etape, upravo zbog složenih imovinsko-pravnih odnosa i velikog broja parcela. Grad je zato prvo krenuo s drugom etapom, dugom 152,96 metara.

Na tom potezu planiran je dvosmjerni kolnik širine šest metara, odnosno dvije prometne trake od po tri metra, uz pješačku infrastrukturu. Time se postupno uređuje mreža lokalnih prometnica koje bi u budućnosti trebale imati znatno jasnije veze prema glavnim cestovnim pravcima istočnog Zagreba.

Šira prometna i urbana slika tog dijela grada mijenja se i zbog drugih velikih projekata. Grad je samo nekoliko dana prije izdavanja dozvole za produžetak Čulinečke dobio i lokacijsku dozvolu za novi Centar za gospodarenje otpadom u Resniku, investiciju vrijednu oko 155 milijuna eura. Prva etapa tog projekta obuhvaća upravo gradnju pristupne prometnice koja bi budući centar trebala povezati s Čulinečkom cestom.