Milijuni mijenjaju Dubrovnik: Stručnjak otkriva koji su projekti važniji od velikih arhitektonskih zahvata

Dubrovnik je posljednjih godina jedno veliko gradilište. U gradu se paralelno radi na komunalnoj infrastrukturi, prometnicama, javnim prostorima, obali i novim sadržajima, a velik dio tih zahvata financira se europskim sredstvima, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti te kohezijske fondove.

No kada se govori o razvoju Dubrovnika u sljedećih nekoliko desetljeća, Mario Obuljen u našem bauštela.hr podcastu naglašava da najveću vrijednost ne treba tražiti samo u projektima koji mijenjaju vizuru grada. Puno važnijima smatra one koji stanovnicima rješavaju konkretne, svakodnevne probleme, od vodoopskrbe i odvodnje do domova za starije i kvalitetnih javnih prostora.

Dubrovnik je danas veliko gradilište

- Moram spomenuti da je Dubrovnik veliko gradilište, zahvaljujući pogotovo europskim projektima, Nacionalnom planu oporavka i otpornosti te kohezijskim fondovima. Posljednjih nekoliko godina traje izgradnja vodoopskrbe, odvodnje i pročistača, što je iznimno važno, istaknuo je Obuljen.

Riječ je upravo o zahvatima koji možda nisu najatraktivniji kada ih se promatra samo kroz fotografije gradilišta, ali bez njih nema ni ozbiljnog dugoročnog razvoja grada. Uz velike infrastrukturne radove, Obuljen je izdvojio i nekoliko projekata koji su posljednjih godina već promijenili ili tek mijenjaju pojedine dijelove Dubrovnika.

- Od projekata bih istaknuo uređenje doma za starije, koji je u fazi završetka, zatim uređenje Lapadske obale, koje je završeno. Mogu spomenuti i ovaj park Pile, koji je nedavno uređen i danas zaista predivno izgleda, rekao je.

Mario Obuljen, Grad Dubrovnik | Foto: baustela.hr, Grad Dubrovnik

‘Najvažniji nisu nužno projekti za naslovnice’

Upravo tu, kaže, dolazi i do razlike između projekata koji na prvi pogled izgledaju spektakularno i onih koji dugoročno najviše znače građanima.

- Za mene možda najvažniji projekti nisu oni koji su svojim izgledom za naslovnicu nekog portala ili strukovnog časopisa, nego oni koji će poboljšati kvalitetu života ljudi na ovom prostoru i budućih generacija koje dolaze, rekao je Obuljen.

Kao ključne potrebe grada ponovno izdvaja osnovnu infrastrukturu i sadržaje koje stanovnici koriste svakodnevno.

- Najveća potreba upravo su vodoopskrba, odvodnja, prometnice i domovi za starije, kao i parkovi u kojima našim stanovnicima moramo omogućiti prostor za okupljanje i druženje,dodaje.

Kako bi Dubrovnik trebao izgledati za 30 godina?

Takvo razmišljanje nadovezuje se i na šire pitanje budućnosti Dubrovnika. U razgovorima o tome kako bi grad trebao izgledati za 20 ili 30 godina jedna od glavnih poruka jest da se razvoj ne može svesti samo na novu gradnju.

Grad se, prije svega, mora razvijati kao prostor prilagođen ljudima koji u njemu žive. To znači kvalitetnije javne površine, više prostora za pješake, dostupnije sadržaje i promet koji neće diktirati način na koji se koristi svaki slobodni kvadrat grada.

U tom kontekstu važna je i ideja da gradovi pripadaju ljudima, a ne automobilima. Dubrovnik je zbog svoje povijesne strukture, ograničenog prostora i 'mass' turizma posebno osjetljiv na takve izazove.