Stanogradnja u Hrvatskoj opasno usporava: U osam mjeseci 10 posto manje planiranih novih stanova

Građevinska aktivnost u Hrvatskoj, barem kada je riječ o izdavanju novih građevinskih dozvola, pokazuje neujednačene trendove. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u kolovozu 2026. izdano je ukupno 775 građevinskih dozvola, odnosno 5,9 posto više nego u kolovozu prošle godine. No, kada se promatra razdoblje od siječnja do kolovoza, situacija je bitno drukčija. U prvih osam mjeseci ove godine izdano je 6.830 građevinskih dozvola, što je za 10,4 posto manje nego u istom razdoblju lani.

To pokazuje da pojedinačni mjesečni rast zasad nije dovoljan da nadoknadi pad zabilježen tijekom godine. Osim broja dozvola, smanjena je i planirana stambena površina, što je posebno zanimljivo u kontekstu buduće ponude stanova na tržištu.

Novogradnja dominira

Od ukupno 775 građevinskih dozvola izdanih u kolovozu, njih 669 odnosi se na zgrade, dok je 106 dozvola izdano za ostale građevine. Drugim riječima, zgrade čine 86,3 posto svih izdanih dozvola, a ostale građevine preostalih 13,7 posto. Prema vrsti radova, najveći dio dozvola odnosi se na novogradnju. Za gradnju novih objekata izdano je 615 dozvola, odnosno 79,4 posto ukupnog broja, dok se 160 dozvola ili 20,6 posto odnosi na rekonstrukcije postojećih građevina.

Zanimljiv je i financijski aspekt planiranih zahvata. Ukupna predviđena vrijednost radova prema dozvolama izdanima u kolovozu iznosi 692,9 milijuna eura. Od toga se 390,1 milijun eura odnosi na zgrade, dok je za ostale građevine predviđena vrijednost radova od 302,7 milijuna eura. Pritom je vrijednost planiranih radova na ostalim građevinama čak četiri puta veća nego u kolovozu prošle godine. Točnije, indeks iznosi 413,2, što predstavlja rast od 313,2 posto. Riječ je o izrazitom skoku koji pokazuje da se iza manjeg broja dozvola mogu nalaziti financijski vrlo značajni građevinski projekti.

statistika DZS | foto: ilustracija, screen shot DZS / Magnific

Planirana stanogradnja

Prema građevinskim dozvolama izdanima u kolovozu, predviđena je gradnja ukupno 1.402 stana, čija korisna površina iznosi 128.734 četvorna metra. Prosječna površina planiranog stana iznosi 91,8 četvornih metara. U odnosu na kolovoz prošle godine broj predviđenih stanova povećan je za 29,8 posto, dok je njihova ukupna korisna površina veća za 16 posto. Ipak, gledano od početka godine, podaci ponovno pokazuju drukčiji trend. U razdoblju od siječnja do kolovoza predviđena je izgradnja 11.841 stana, odnosno 9,4 posto manje nego u istom razdoblju 2025. godine.

Kada je riječ o strukturi planirane stanogradnje, najveći broj stanova očekuje se u višestambenim zgradama. U kolovozu je izdano 125 dozvola za nove stambene zgrade s tri i više stanova, u kojima je predviđeno ukupno 920 stanova. To čini gotovo dvije trećine svih stanova planiranih prema dozvolama izdanima tijekom mjeseca. Istodobno, izdane su 293 dozvole za gradnju stambenih zgrada s jednim stanom te 42 dozvole za zgrade s dva stana, u kojima su planirana ukupno 84 stana. Preostalih 96 stanova odnosi se na stanove u novim nestambenim zgradama te one koji će nastati dogradnjom, nadogradnjom ili prenamjenom postojećih prostora.

Kakvi stanovi prevladavaju

Podaci DZS-a otkrivaju i kakvi se stanovi planiraju graditi. Najzastupljeniji su dvosobni stanovi, kojih je predviđeno 441, a slijede trosobni s 382 te četverosobni s 303 stana. Jednosobnih stanova planirano je 149, dok je peterosobnih 89. Veći stanovi znatno su rjeđi. Prema izdanim dozvolama, predviđena su 34 šesterosobna stana, dva sedmerosobna te dva stana s osam ili više soba.

Razlike su posebno vidljive kada se usporede obiteljske kuće i višestambene zgrade. U novim zgradama s tri i više stanova dominiraju dvosobni i trosobni stanovi, dok se u obiteljskim kućama najčešće planiraju četverosobni i peterosobni prostori. Tako je u višestambenim zgradama predviđen 361 dvosobni i 288 trosobnih stanova, dok se među 293 stana u novim obiteljskim kućama ističe 128 četverosobnih i 60 peterosobnih.

statistika DZS | foto: ilustracija, screen shot DZS / Magnific

Milijarde za gradnju

Iako kolovoški podaci donose određeni oporavak na godišnjoj razini, kumulativni pokazatelji upućuju na oprez. Od siječnja do kolovoza 2026. izdano je 6.830 građevinskih dozvola, od kojih se 6.091 odnosi na zgrade, a 739 na ostale građevine. Ukupna predviđena vrijednost radova u tom razdoblju dosegnula je 4,84 milijarde eura. Najveći dio, odnosno 3,35 milijardi eura, odnosi se na zgrade, dok je za ostale građevine predviđeno gotovo 1,49 milijardi eura.

U usporedbi s prvih osam mjeseci prošle godine, ukupna predviđena vrijednost radova na zgradama smanjena je za 7,7 posto, dok je kod ostalih građevina zabilježen rast od čak 67,6 posto. Takav odnos pokazuje da se investicijska aktivnost ne kreće jednako u svim segmentima građevinarstva. Istodobno, broj dozvola za novogradnju u prvih osam mjeseci dosegnuo je 5.462, dok je za rekonstrukcije izdano 1.368 dozvola. Od ukupno 11.841 planiranog stana, njih 11.252 predviđeno je u sklopu novogradnje, a 589 trebalo bi nastati rekonstrukcijama postojećih objekata.

Sve navedeno pokazuje da kolovoški rast broja dozvola i planiranih stanova donosi pozitivan pomak, ali još uvijek ne predstavlja preokret godišnjeg trenda. Posebno je važan podatak da je od početka godine planirano gotovo deset posto manje stanova nego lani. Budući da građevinske dozvole prethode samoj realizaciji projekata, takva kretanja mogla bi se odraziti na buduću dinamiku stanogradnje i ponudu novih nekretnina na hrvatskom tržištu.