Raspodjela građevinskog kolača: Gotovo 7 milijardi € radova, a u ovih 5 županija više od pola gradilišta

Podvučena je crta za građevinsku operativu u 2025. godini kada je riječ o broju radnika na gradilištima i izvršenim radovima kod tvrtki koje imaju pet i više zaposlenih. Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je 'svježe' podatke koji ukazuju kako je lani graditeljstvo u Hrvatskoj bilo u puno cvatu.

U 2025. su pravne osobe s pet i više zaposlenih u građevinskoj djelatnosti na gradilištima imale prosječno 8,6% više radnika i 8,6% više odrađenih sati rada nego u 2024. Paralelno, vrijednost radova koje su izvršili radnici na gradilištima u 2025. veća je za 10,5% u odnosu na 2024.

Prema vrstama građevina, 62% vrijednosti izvršenih radova ostvareno je na zgradama, a 38% na ostalim građevinama. Prema vrstama radova, udio vrijednosti izvršenih radova na novogradnji je 58,2%, a na rekonstrukcijama, adaptacijama, popravcima i održavanju 41,8%, izvještava DZS.

Zgrade glavni pokretač rasta

Detaljniji pogled na statistiku pokazuje da je rast vrijednosti građevinskih radova u 2025. godini ponajprije rezultat snažnije aktivnosti u visokogradnji. Vrijednost radova izvedenih na zgradama dosegnula je 4,21 milijardu eura, što je čak 678,7 milijuna eura više nego godinu prije. Istodobno je vrijednost radova na ostalim građevinama, među kojima prevladava prometna i komunalna infrastruktura, smanjena za 1,2 posto, na 2,58 milijardi eura.

To znači da je cjelokupan godišnji rast vrijednosti građevinskih radova ostvaren zahvaljujući radovima na zgradama, dok su ostale građevine na ukupni rezultat djelovale negativno. Štoviše, povećanje vrijednosti radova na zgradama bilo je veće od ukupnog povećanja vrijednosti građevinskih radova, koje je iznosilo 646,3 milijuna eura.

Posebno se ističe gradnja stambenih zgrada, na kojima je vrijednost izvedenih radova dosegnula 1,83 milijarde eura, uz godišnji rast od čak 25,2 posto. Riječ je o najdinamičnijem segmentu prema stopi rasta među glavnim vrstama građevina. Snažan rast bilježe i radovi na nestambenim zgradama, čija je vrijednost dosegnula 2,37 milijardi eura, odnosno 15 posto više nego 2024. godine. Pritom nestambene zgrade i dalje čine najveću pojedinačnu kategoriju građevina, s udjelom od 35 posto u ukupnoj vrijednosti izvedenih radova.

statistika DZS | foto: screen shot DZS

Prometna infrastruktura usporila

S druge strane, podaci za niskogradnju otkrivaju različita kretanja. Na prometnoj infrastrukturi izvedeni su radovi vrijedni 1,45 milijardi eura, što je 5,8 posto manje nego prethodne godine. Unatoč padu, prometna infrastruktura i dalje predstavlja više od petine ukupne vrijednosti građevinskih radova u Hrvatskoj.

Blagi pad zabilježen je i kod složenih građevina na industrijskim prostorima, gdje je vrijednost radova smanjena za 0,2 posto, dok je na ostalim nespomenutim građevinama zabilježeno smanjenje od 5,7 posto.

Nasuprot tome, vrijednost radova na cjevovodima, komunikacijskim i električnim vodovima porasla je za 7,9 posto, dosegnuvši 859,4 milijuna eura. Upravo je taj segment bio jedina kategorija među ostalim građevinama koja je ostvarila rast vrijednosti radova, ali nedovoljan da nadoknadi smanjenje u preostalim kategorijama, ponajprije na prometnoj infrastrukturi.

Gotovo četiri milijarde eura u novogradnji

Podaci o vrstama radova dodatno potvrđuju da je novogradnja bila glavni pokretač rasta vrijednosti građevinskih radova. Vrijednost radova na novogradnji iznosila je 3,95 milijardi eura, uz rast od 13,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Rekonstrukcije, adaptacije i veliki popravci dosegnuli su 2,37 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 5,8 posto, dok je vrijednost radova na održavanju i manjim popravcima iznosila 468,6 milijuna eura, odnosno 9,4 posto više nego godinu prije.

Zanimljive su i razlike između stambene i nestambene gradnje. Kod stambenih zgrada izrazito prevladava novogradnja, na koju otpada oko 76 posto ukupne vrijednosti radova u tom segmentu. Kod nestambenih zgrada situacija je znatno uravnoteženija: na novogradnju se odnosi 1,19 milijardi eura, a na rekonstrukcije, adaptacije i velike popravke 1,10 milijardi eura. To pokazuje da su kod nestambenih objekata radovi na obnovi i prilagodbi postojećih građevina po vrijednosti gotovo izjednačeni s novogradnjom.

Drugačija je struktura kod prometne infrastrukture, gdje je na novogradnju otpalo 608,9 milijuna eura, dok su rekonstrukcije, veliki popravci i održavanje zajedno dosegnuli oko 838,4 milijuna eura. Drugim riječima, vrijednost radova na postojećoj prometnoj infrastrukturi bila je veća od vrijednosti novogradnje, što dodatno ilustrira razlike u strukturi građevinske aktivnosti između visokogradnje i niskogradnje.

statistika DZS | foto: screen shot DZS

Zagreb i Jadran na vrhu

Teritorijalna raspodjela građevinskih radova pokazuje da je najveća vrijednost ostvarena na području Grada Zagreba, čak 1,33 milijarde eura, odnosno 19,5 posto ukupne vrijednosti radova u Hrvatskoj. Slijedi Zagrebačka županija sa 692,7 milijuna eura, dok je na trećem mjestu Splitsko-dalmatinska županija sa 683,5 milijuna eura. U samom vrhu nalaze se još Istarska županija s 545,5 milijuna eura te Primorsko-goranska s 521,6 milijuna eura.

Podaci pritom pokazuju i izrazitu teritorijalnu koncentraciju građevinske aktivnosti. Na Grad Zagreb i Zagrebačku županiju zajedno otpada gotovo 30 posto ukupne vrijednosti radova u državi. Ako im se pridodaju Splitsko-dalmatinska, Istarska i Primorsko-goranska županija, tih pet područja zajedno čini čak 55,5 posto vrijednosti svih izvedenih građevinskih radova u 2025. godini.

Razlike su vidljive i u strukturi gradnje. U Gradu Zagrebu vrijednost radova na stambenim i nestambenim zgradama premašila je 1,1 milijardu eura, što čini oko 83 posto ukupne građevinske aktivnosti na području glavnog grada. S druge strane, u Koprivničko-križevačkoj županiji najveći pojedinačni udio otpada na prometnu infrastrukturu, s radovima vrijednima 111,4 milijuna eura, odnosno gotovo 52 posto ukupne vrijednosti radova u toj županiji.

Na začelju ljestvice prema ukupnoj vrijednosti radova nalaze se Požeško-slavonska županija sa 60,1 milijun eura i Virovitičko-podravska s 98,7 milijuna eura. Ipak, ove podatke treba promatrati uz veličinu pojedinih županija i opseg njihove gospodarske aktivnosti jer apsolutna vrijednost radova sama po sebi ne pokazuje intenzitet gradnje u odnosu na broj stanovnika ili veličinu lokalnog gospodarstva.

statistika DZS | foto: screen shot DZS

Građevinski instalacijski radovi

Promatraju li se rezultati prema djelatnosti poduzeća, najveći dio vrijednosti radova ostvarile su tvrtke čija je djelatnost građenje stambenih i nestambenih zgrada. Njihovi su radnici izveli radove vrijedne 2,63 milijarde eura, odnosno 38,8 posto ukupne vrijednosti. Slijede specijalizirane građevinske djelatnosti s 2,11 milijardi eura i udjelom od 31 posto te poduzeća iz područja niskogradnje s 2,05 milijardi eura, odnosno 30,2 posto.

Unutar specijaliziranih djelatnosti posebno se izdvajaju građevinski instalacijski radovi, čija je vrijednost dosegnula gotovo 1,16 milijardi eura. To je više od polovice ukupne vrijednosti radova koje su ostvarile tvrtke iz skupine specijaliziranih građevinskih djelatnosti. Značajan udio imaju i završni građevinski radovi, vrijedni 454,3 milijuna eura, što pokazuje koliko je velik financijski značaj instalacijskih i završnih zahvata u ukupnoj građevinskoj operativi.