Stanogradnja u Hrvatskoj opasno usporava: U osam mjeseci 10 posto manje planiranih novih stanova
Kako se godina bliži kraju pad broja izdanih građevinskih dozvola na godišnjoj razini sve više zabrinjava.
16:19 30 d 20.10.2026
građevina u Hrvatskoj, 2025. | foto: ilustracija, foto: Magnific / AI Chat GPT
Dok građevinska operativa strepi od 2027., slave se lanjski rezultati. Znamo gdje najviše i zbog čega.
Podvučena je crta za građevinsku operativu u 2025. godini kada je riječ o broju radnika na gradilištima i izvršenim radovima kod tvrtki koje imaju pet i više zaposlenih. Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je 'svježe' podatke koji ukazuju kako je lani graditeljstvo u Hrvatskoj bilo u puno cvatu.
U 2025. su pravne osobe s pet i više zaposlenih u građevinskoj djelatnosti na gradilištima imale prosječno 8,6% više radnika i 8,6% više odrađenih sati rada nego u 2024. Paralelno, vrijednost radova koje su izvršili radnici na gradilištima u 2025. veća je za 10,5% u odnosu na 2024.
Prema vrstama građevina, 62% vrijednosti izvršenih radova ostvareno je na zgradama, a 38% na ostalim građevinama. Prema vrstama radova, udio vrijednosti izvršenih radova na novogradnji je 58,2%, a na rekonstrukcijama, adaptacijama, popravcima i održavanju 41,8%, izvještava DZS.
Detaljniji pogled na statistiku pokazuje da je rast vrijednosti građevinskih radova u 2025. godini ponajprije rezultat snažnije aktivnosti u visokogradnji. Vrijednost radova izvedenih na zgradama dosegnula je 4,21 milijardu eura, što je čak 678,7 milijuna eura više nego godinu prije. Istodobno je vrijednost radova na ostalim građevinama, među kojima prevladava prometna i komunalna infrastruktura, smanjena za 1,2 posto, na 2,58 milijardi eura.
To znači da je cjelokupan godišnji rast vrijednosti građevinskih radova ostvaren zahvaljujući radovima na zgradama, dok su ostale građevine na ukupni rezultat djelovale negativno. Štoviše, povećanje vrijednosti radova na zgradama bilo je veće od ukupnog povećanja vrijednosti građevinskih radova, koje je iznosilo 646,3 milijuna eura.
Posebno se ističe gradnja stambenih zgrada, na kojima je vrijednost izvedenih radova dosegnula 1,83 milijarde eura, uz godišnji rast od čak 25,2 posto. Riječ je o najdinamičnijem segmentu prema stopi rasta među glavnim vrstama građevina. Snažan rast bilježe i radovi na nestambenim zgradama, čija je vrijednost dosegnula 2,37 milijardi eura, odnosno 15 posto više nego 2024. godine. Pritom nestambene zgrade i dalje čine najveću pojedinačnu kategoriju građevina, s udjelom od 35 posto u ukupnoj vrijednosti izvedenih radova.
S druge strane, podaci za niskogradnju otkrivaju različita kretanja. Na prometnoj infrastrukturi izvedeni su radovi vrijedni 1,45 milijardi eura, što je 5,8 posto manje nego prethodne godine. Unatoč padu, prometna infrastruktura i dalje predstavlja više od petine ukupne vrijednosti građevinskih radova u Hrvatskoj.
Blagi pad zabilježen je i kod složenih građevina na industrijskim prostorima, gdje je vrijednost radova smanjena za 0,2 posto, dok je na ostalim nespomenutim građevinama zabilježeno smanjenje od 5,7 posto.
Nasuprot tome, vrijednost radova na cjevovodima, komunikacijskim i električnim vodovima porasla je za 7,9 posto, dosegnuvši 859,4 milijuna eura. Upravo je taj segment bio jedina kategorija među ostalim građevinama koja je ostvarila rast vrijednosti radova, ali nedovoljan da nadoknadi smanjenje u preostalim kategorijama, ponajprije na prometnoj infrastrukturi.
Stanogradnja u Hrvatskoj opasno usporava: U osam mjeseci 10 posto manje planiranih novih stanova
Kako se godina bliži kraju pad broja izdanih građevinskih dozvola na godišnjoj razini sve više zabrinjava.
16:19 30 d 20.10.2026
Tržište nekretnina ne ide na bolje. Stanovi i kuće sve su skuplji, a kupoprodaja je znatno manja nego lani.
10:25 42 d 08.10.2026
Podaci o vrstama radova dodatno potvrđuju da je novogradnja bila glavni pokretač rasta vrijednosti građevinskih radova. Vrijednost radova na novogradnji iznosila je 3,95 milijardi eura, uz rast od 13,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Rekonstrukcije, adaptacije i veliki popravci dosegnuli su 2,37 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 5,8 posto, dok je vrijednost radova na održavanju i manjim popravcima iznosila 468,6 milijuna eura, odnosno 9,4 posto više nego godinu prije.
Zanimljive su i razlike između stambene i nestambene gradnje. Kod stambenih zgrada izrazito prevladava novogradnja, na koju otpada oko 76 posto ukupne vrijednosti radova u tom segmentu. Kod nestambenih zgrada situacija je znatno uravnoteženija: na novogradnju se odnosi 1,19 milijardi eura, a na rekonstrukcije, adaptacije i velike popravke 1,10 milijardi eura. To pokazuje da su kod nestambenih objekata radovi na obnovi i prilagodbi postojećih građevina po vrijednosti gotovo izjednačeni s novogradnjom.
Drugačija je struktura kod prometne infrastrukture, gdje je na novogradnju otpalo 608,9 milijuna eura, dok su rekonstrukcije, veliki popravci i održavanje zajedno dosegnuli oko 838,4 milijuna eura. Drugim riječima, vrijednost radova na postojećoj prometnoj infrastrukturi bila je veća od vrijednosti novogradnje, što dodatno ilustrira razlike u strukturi građevinske aktivnosti između visokogradnje i niskogradnje.
Teritorijalna raspodjela građevinskih radova pokazuje da je najveća vrijednost ostvarena na području Grada Zagreba, čak 1,33 milijarde eura, odnosno 19,5 posto ukupne vrijednosti radova u Hrvatskoj. Slijedi Zagrebačka županija sa 692,7 milijuna eura, dok je na trećem mjestu Splitsko-dalmatinska županija sa 683,5 milijuna eura. U samom vrhu nalaze se još Istarska županija s 545,5 milijuna eura te Primorsko-goranska s 521,6 milijuna eura.
Podaci pritom pokazuju i izrazitu teritorijalnu koncentraciju građevinske aktivnosti. Na Grad Zagreb i Zagrebačku županiju zajedno otpada gotovo 30 posto ukupne vrijednosti radova u državi. Ako im se pridodaju Splitsko-dalmatinska, Istarska i Primorsko-goranska županija, tih pet područja zajedno čini čak 55,5 posto vrijednosti svih izvedenih građevinskih radova u 2025. godini.
Srpanj je donio blagi rast broja građevinskih dozvola i planove za 1.537 stanova, no rezultat od početka godine i dalje je slabiji nego lani.
15:46 62 d 18.09.2026
Kvadrat novogradnje u RH probio 3.000 eura! U Zagrebu 28% skuplji, opasno se bliži crni scenarij
Cijene kvadrata novih stanova u Hrvatskoj u godini dana skočile su skoro 9%, a najveći udio u cijeni ima dobit izvođača i trošak građenja.
12:19 70 d 10.09.2026
Razlike su vidljive i u strukturi gradnje. U Gradu Zagrebu vrijednost radova na stambenim i nestambenim zgradama premašila je 1,1 milijardu eura, što čini oko 83 posto ukupne građevinske aktivnosti na području glavnog grada. S druge strane, u Koprivničko-križevačkoj županiji najveći pojedinačni udio otpada na prometnu infrastrukturu, s radovima vrijednima 111,4 milijuna eura, odnosno gotovo 52 posto ukupne vrijednosti radova u toj županiji.
Na začelju ljestvice prema ukupnoj vrijednosti radova nalaze se Požeško-slavonska županija sa 60,1 milijun eura i Virovitičko-podravska s 98,7 milijuna eura. Ipak, ove podatke treba promatrati uz veličinu pojedinih županija i opseg njihove gospodarske aktivnosti jer apsolutna vrijednost radova sama po sebi ne pokazuje intenzitet gradnje u odnosu na broj stanovnika ili veličinu lokalnog gospodarstva.
Promatraju li se rezultati prema djelatnosti poduzeća, najveći dio vrijednosti radova ostvarile su tvrtke čija je djelatnost građenje stambenih i nestambenih zgrada. Njihovi su radnici izveli radove vrijedne 2,63 milijarde eura, odnosno 38,8 posto ukupne vrijednosti. Slijede specijalizirane građevinske djelatnosti s 2,11 milijardi eura i udjelom od 31 posto te poduzeća iz područja niskogradnje s 2,05 milijardi eura, odnosno 30,2 posto.
Unutar specijaliziranih djelatnosti posebno se izdvajaju građevinski instalacijski radovi, čija je vrijednost dosegnula gotovo 1,16 milijardi eura. To je više od polovice ukupne vrijednosti radova koje su ostvarile tvrtke iz skupine specijaliziranih građevinskih djelatnosti. Značajan udio imaju i završni građevinski radovi, vrijedni 454,3 milijuna eura, što pokazuje koliko je velik financijski značaj instalacijskih i završnih zahvata u ukupnoj građevinskoj operativi.
Hrvatska bauštela debelo ispod prosjeka: Plaće manje za 261 euro, a neoporezivi dodaci tek simbolika
Prosječna neto plaća u građevinarstvu iznosi oko 1.300 eura, više od 250 eura manje od državnog prosjeka.
12:11 85 d 26.08.2026
Cijene građevnog materijala ne popuštaju: U 5 godina 'skočile' za čak 33,1%, kraj se ne nazire
Novi podaci DZS-a potvrđuju nastavak pritiska na građevinare. Materijal je u srpnju poskupio 4,3% na godišnjoj razini, a rast ponovno ubrzava.
16:19 87 d 24.08.2026
Provjerite prije zime: Ovo je pet grešaka zbog kojih vaša dizalica topline troši više nego što treba
Pet jednostavnih savjeta za stabilniji rad, nižu potrošnju i dulji vijek sustava. Pogledajte što vrijedi provjeriti već sada.
15:07 3 d 16.11.2026
Razmišljate o gradnji kuće na kredit? Evo što sve trebate znati
Donosimo sve informacije o podizanju kredita za gradnju kuće i kako vam kreditni posrednici mogu pomoći da lakše, brže i jeftinije dođete do kredita.
10:40 17 d 02.11.2026
Pretplata za cijeli tim: Do 30% popusta za više korisnika
Pretplatite kolege u uredu ili svoje zaposlenike i uštedite. Što je više korisnika, popust je veći i doseže do 30% popusta.
15:09 49 d 01.10.2026
Posebno je zanimljivo rješenje kojim će se vozačima iz dva smjera omogućiti prolazak kroz zonu raskrižja bez ulaska u kružni tok.
16:39 3.5333333333333 min 19.11.2026
Gradilišta u RH još su užurbana, ali pogled unaprijed zabrinjava: Pad izgradnje novih stanova za 10%
Izdane dozvole otkrivaju što bi se na hrvatskim gradilištima moglo događati idućih mjeseci, a brojke iz prve polovice godine daju razloga za oprez.
15:50 91 d 20.08.2026
Dom najstarijeg nogometnog kluba: Čekaju rekonstrukciju sradiona, bit će 3. kategorija UEFA-e
Najstariji hrvatski nogometni klub Segesta čeka na rekonstrukciju stadiona. Inače, prostor ŠRC Segesta koriste i drugi sportski klubovi.
16:20 22.533333333333 min 19.11.2026
Analiza najnovije statistike koja prati izdavanje građevinskih dozvola donose ozbiljnije razloge za zabrinutost građevinske operative.
16:19 23.533333333333 min 19.11.2026
Ograđuje se nestabilan trg na moru: Spriječit će se prolazak, ali o rekonstrukciji garaže ni riječi
Nakon privremene, na Klobučarićev trg u Rijeci stiže i trajna ograda. Trebala bi spriječiti kretanje trgom iznad garaže koja treba sanaciju.
16:18 24.533333333333 min 19.11.2026
Za sanaciju dotrajale infrastrukture pod Biokovom bilo je ugovoreno 90 radnih dana, a završilo se ranije.
14:14 2 h 19.11.2026
Mentalno zdravlje studenata: Stres je stvaran, ali ne mora biti dio studentske svakodnevice
Predavanja, ispiti i rokovi često ostavljaju malo prostora za odmor i druženje. Gdje je u svemu tome mentalno zdravlje studenata?
16:28 14.35 min 19.11.2026
Svaki četvrti student treba pomoć psihologa: Fakulteti moraju povući ovaj potez
Svaki fakultet trebao težiti osnivanju psihološkog savjetovališta za studente. Pomoć bi dobili jednostavno i bez uputnice.
16:27 15.35 min 19.11.2026
Svjetsko priznanje za europsku mirovinu: Hrvati među najbrojnijim štedišama
Finaxova europska mirovina osvojila je prestižnu nagradu na Svjetskom mirovinskom summitu u Haagu. Hrvati su drugi najbrojniji korisnici te štednje.
16:34 8.35 min 19.11.2026
Hanfa testirala pucanje 'AI balona': Drugi stup bi izgubio čak 823 milijuna eura
Hanfa je simulirala pad AI dionica za 40 i ostatka tržišta SAD-a za 10 posto. Obvezni mirovinski fondovi u tom bi slučaju izgubili 823 milijuna eura.
16:33 9.35 min 19.11.2026