Stranih radnika manje nego lani: Građevina izgubila više od 7.000 dozvola, Azijati i dalje prednjače

Hrvatsko tržište rada i dalje se snažno oslanja na radnike iz trećih zemalja, no najnovija statistika Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) pokazuje promjenu trenda. U prvih devet mjeseci 2026. godine izdane su ukupno 124.023 dozvole za boravak i rad, što je 12.171 dozvola ili gotovo devet posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Pad je posebno izražen u građevinarstvu, gdje je broj izdanih dozvola smanjen za čak 18,5 posto. Istodobno se mijenja i struktura zapošljavanja. Produljenja postojećih dozvola sada su brojnija od dozvola za novo zapošljavanje, dok radnici iz azijskih zemalja i dalje čine velik dio strane radne snage. Donosimo pregled najnovijih podataka MUP-a, od djelatnosti i državljanstava do regionalnih razlika.

Građevina u padu

Prema najnovijim podacima MUP-a, od 1. siječnja do 30. rujna 2026. godine u Hrvatskoj su izdane 124.023 dozvole za boravak i rad državljanima trećih zemalja. Najviše ih se odnosi na turizam i ugostiteljstvo, ukupno 48.156, dok je na drugom mjestu graditeljstvo s 32.701 izdanom dozvolom. Slijede industrija s 15.121 dozvolom, promet i veze sa 7.853 te trgovina sa 7.752 dozvole. Tako na građevinski sektor otpada 26,4 posto svih izdanih dozvola, odnosno približno svaka četvrta.

Ipak, usporedba s prošlom godinom otkriva znatno drukčiju sliku. U prvih devet mjeseci 2025. u graditeljstvu su izdane 40.124 dozvole, što znači da ih je ove godine čak 7.423 manje. Riječ je o padu od 18,5 posto, koji je više nego dvostruko izraženiji od ukupnog pada broja izdanih dozvola u Hrvatskoj. Smanjen je i udio građevinarstva u ukupnom broju dozvola, s prošlogodišnjih 29,5 na ovogodišnjih 26,4 posto.

To, međutim, ne znači nužno da je za toliko smanjen broj stranih radnika koji rade na hrvatskim gradilištima. MUP-ova statistika odnosi se na izdane dozvole tijekom promatranog razdoblja, a ne na ukupan broj zaposlenih stranih državljana u određenom trenutku. Također, objavljeni podaci ne pokazuju koliko je dozvola u građevinarstvu izdano za novo zapošljavanje, a koliko za produljenje postojećih dozvola.

Građevinski radnici | Foto: Canva

Produljenja preuzela vodstvo

Jedna od najzanimljivijih promjena u najnovijoj statistici odnosi se na strukturu izdanih dozvola. Prema podacima MUP-a, u prvih devet mjeseci 2026. godine za novo zapošljavanje izdano je 48.847 dozvola, dok ih je za produljenje postojećih dozvola izdano 49.805. Za sezonsko zapošljavanje izdana je još 25.371 dozvola.

U istom razdoblju prošle godine slika je bila znatno drukčija. Tada je za novo zapošljavanje izdano 68.587 dozvola, a za produljenje 48.656. Drugim riječima, broj dozvola za novo zapošljavanje u godinu dana smanjen je za čak 19.740, odnosno 28,8 posto, dok je broj produljenja porastao za 1.149 ili 2,4 posto. Istodobno je broj sezonskih dozvola povećan s 18.951 na 25.371, što predstavlja rast od gotovo 34 posto.

Takva promjena upućuje na sve veći značaj zadržavanja radnika koji su već zaposleni u Hrvatskoj, u odnosu na dovođenje novih radnika iz inozemstva. Ipak, iz ovih podataka nije moguće utvrditi koliko radnika dugoročno ostaje kod istog poslodavca, a koliko ih tijekom boravka u Hrvatskoj mijenja posao ili tvrtku.

Azija ispred susjeda

Zanimljive promjene vidljive su i u strukturi izdanih dozvola prema državljanstvu. Prema statistici MUP-a, najviše dozvola u prvih devet mjeseci 2026. izdano je državljanima Bosne i Hercegovine, njih 22.565, a slijede državljani Srbije s 19.886 dozvola. Odmah iza njih nalaze se Filipini s 18.712 i Nepal sa 17.386 dozvola. Slijede Sjeverna Makedonija s 10.459, Indija sa 7.734, Uzbekistan s 5.562, Kosovo s 4.533, Egipat s 2.432 i Albanija s 2.118 dozvola.

Posebno se ističe usporedba četiriju azijskih država s tradicionalno najvažnijim izvorima strane radne snage iz hrvatskog susjedstva. Filipini, Nepal, Indija i Uzbekistan zajedno imaju 49.394 izdane dozvole, što čini gotovo 40 posto svih dozvola izdanih u Hrvatskoj. Za usporedbu, državljanima Bosne i Hercegovine i Srbije zajedno izdana je 42.451 dozvola. To znači da četiri navedene azijske zemlje imaju gotovo sedam tisuća izdanih dozvola više od dviju susjednih država zajedno.

No, u odnosu na prošlu godinu primjetna je i promjena među azijskim državama. Broj dozvola izdanih državljanima Nepala smanjen je s 24.948 na 17.386, odnosno za više od 30 posto. S druge strane, broj dozvola izdanih Filipincima povećan je s 12.809 na 18.712, što predstavlja rast od približno 46 posto. Time su Filipini pretekli Nepal i postali treća država prema broju izdanih dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj, odmah iza Bosne i Hercegovine i Srbije.

Radnici na gradilištu | Foto: Canva

Zagreb prednjači

Statistika MUP-a otkriva i velike regionalne razlike u izdavanju dozvola za boravak i rad. Uvjerljivo najviše dozvola izdano je na području Policijske uprave zagrebačke, ukupno 30.405, što predstavlja gotovo četvrtinu svih izdanih dozvola u Hrvatskoj. Slijedi Istarska policijska uprava s 19.363 dozvole, Splitsko-dalmatinska s 15.896, Primorsko-goranska s 12.506 te Dubrovačko-neretvanska s 10.074 dozvole. Na području Zadarske policijske uprave izdano je 9.279 dozvola, a Šibensko-kninske 4.636.

Usporedba s prošlom godinom pokazuje da je na zagrebačkom području izdano 2.632 dozvole manje nego u prvih devet mjeseci 2025. godine, kada ih je bilo 33.037. S druge strane, Splitsko-dalmatinska policijska uprava bilježi rast s 14.472 na 15.896 dozvola, odnosno za gotovo deset posto. U Istri je broj dozvola blago smanjen, s 20.122 na 19.363.

Razlike su još izraženije kada se promatra vrsta izdanih dozvola. Na području Zagreba od ukupno 30.405 dozvola čak 19.138 odnosi se na produljenja, dok je za novo zapošljavanje izdano 10.818, a za sezonski rad samo 449 dozvola. U Istri je situacija drukčija: od ukupno 19.363 dozvole čak 7.382 izdane su za sezonsko zapošljavanje, što je gotovo dvostruko više nego godinu ranije. Velik broj sezonskih dozvola bilježe i Splitsko-dalmatinska, Zadarska te Primorsko-goranska policijska uprava.

Nova slika tržišta

Najnovija statistika MUP-a tako pokazuje nekoliko važnih promjena na hrvatskom tržištu rada. Ukupan broj izdanih dozvola pada, pri čemu je smanjenje posebno izraženo u građevinarstvu, dok istodobno raste broj produljenja i sezonskih dozvola. Mijenja se i struktura država iz kojih dolaze radnici, pa Filipini bilježe snažan rast, a Nepal znatan pad broja izdanih dozvola.

Za građevinski sektor posebno je važan podatak da se više od četvrtine svih dozvola i dalje odnosi na graditeljstvo, unatoč osjetnom međugodišnjem padu. To potvrđuje da građevina ostaje jedna od ključnih djelatnosti u zapošljavanju državljana trećih zemalja. Hoće li se pad broja novih dozvola nastaviti i kako će se odraziti na raspoloživost radnika na hrvatskim gradilištima, pokazat će podaci za ostatak godine.