Nakon posljednje oluje, Croatia osiguranje je prve štete isplatilo već u satima nakon prijave, a brojne su riješene istoga dana.
13:48 2 d 13.07.2026

Foto: Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
Na 15. Danima Hrvatske komore inženjera građevinarstva ministar Darko Horvat je naglasio da sve što je kao priprema napravljeno nakon zagrebačkog potresa koristi se kao pripremljena podloga za petrinjski potres, stoji na stranicama Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
– Prve tri odluke su iz ministarstva otišle prema fondu. Kroz ugovorenu javnu nabavu realizirano je uklanjanje prva tri objekta, a sljedećih 18 odluka dostavljeno je u fond. Bit će ih tjedno ne samo dvije, nego puno više, a proces uklanjanja je krenuo. U ovom trenutku stručne službe ministarstva, fonda i središnjeg državnog ureda pripremaju ili kompletiraju program mjera kroz koji ćemo reći kako ćemo i u novogradnju, kojim modelom i na koje područje, izjavio je Horvat
Destrukcija tla koja se dogodila na Banovini bit će jedan od limitirajućih faktora pri odlučivanju gdje će se obnavljati i graditi, upozorio je.
– Nije ovo samo čista i suhoparna obnova, ovo je proces obnove, proces legalizacije, jednog novog pristupa prostornom planiranju i ponajprije proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, istaknuo je Horvat.
Istaknuo je da je bez obzira na pandemiju i nedaće u 2020. , građevinski sektor imao pozitivne brojke.
– Očekujemo taj uzlet i 2021., ali ne samo zbog obnove. Ova godina je prva u kojoj se zbog izdašnih financijskih izvora, ponajprije iz EU, vraćamo i u investicijski sektor, ne samo kroz obnovu, nego i nove investicije, kako bi se dosegao 10-postotni rast u ovoj godini. To je jedan od ključnih ciljeva, ustvrdio je.
Odgovarajući na novinarska pitanja, Horvat je rekao da predstoji intenzivni proces obnove zgrada oštećenih u potresima, ali i zgrada starijih od 100 godina, kako bi eventualni sljedeći potres napravio što je moguće manje štete.
Na pitanje o potrebama za radnom snagom u građevinskom sektoru, Horvat je rekao da s kvalitetnom radnom snagom “muku muči” cijela Europa.
– Nedostatak radne snage identificirali smo u Hrvatskoj kad smo osjetili gospodarski rast, kada su se počele događati nove investicije i projekti. Već tada smo vidjeli da nam treba liberalniji pristup oko uvoza radne snage. Ključno je da nema toliko kvalitetnih građevinskih radnika, proizvođača građevinskog materijala, ni menadžmenta u našem okruženju, kao što ga ima u Hrvatskoj. Zato budimo ponosni na hrvatsko građevinarstvo i nemojmo dozvoliti odljev u neke druge zemlje, poručio je.
Na pitanje kako zadržati radnu snagu, Horvat je odgovorio – povećanjem plaća te smanjenjem administrativnog i parafiskalnog opterećenja poslodavcima tako da dio tog novca završi i kod njihovih radnika.
Osvrnuvši se na rast cijena građevinskog materijala, Horvat je odgovorio da su cijene “inputa” u proizvodnji građevinskog materijala i građevinskih elemenata iz kojih se planira u sustavu suhe montažne gradnje obnavljati Banovinu, sada do 70 posto veće nego u isto vrijeme lani.
– Burzovna roba, kao što je bakar, aluminij, željezo – teško da možemo utjecati na cijenu takve robe. Sada nemamo domicilnu proizvodnju željeza da bismo zadovoljili bar dio potreba našeg građevinskog sektora. I građevinari i mi u politici imamo dozu straha do koje će se mjere sve to skupa događati, ali ne samo u segmentu povećanja cijena, nego i u produljivanju dobavnih rokova, jer kada takva vrsta robe kasni po šest mjeseci, kasne i rokovi završetka objekata, napomenuo je.
Upitan o oživljavanju domaće proizvodnje željeza, Horvat je rekao da nikakvih političkih odluka biti neće bez konzultacija sa strukom.
– Jedan od prijedloga je i revitalizacija jedne hrvatske željezare, a sada ne mogu reći da će se to dogoditi za mjesec ili tri, ali, bude li potrebe, i na to smo spremni, izjavio je
Dani Hrvatske komore inženjera građevinarstva, najznačajnije godišnje okupljanje u graditeljskoj industriji od 17. do 19. lipnja organizira Hrvatska komora inženjera građevinarstva. Ovogodišnja konferencija je, uz običajene stručne teme, posvećena potresu i obnovi od potresa te Nacionalnom planu oporavka.
Nakon posljednje oluje, Croatia osiguranje je prve štete isplatilo već u satima nakon prijave, a brojne su riješene istoga dana.
13:48 2 d 13.07.2026
Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari
Predstavljen je novi digitalni sustav za praćenje prijevoza opasnih tvari. Projekt eADR donosi sigurniji i učinkovitiji nadzor cestovnog prometa.
15:10 7 d 08.07.2026
Čitajte bauštela.hr cijelo ljeto uz posebnu cijenu: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:10 21 d 24.06.2026
Osim tunela, gradit će se i vijadukt dug 210 metara, cestovni podvožnjak duljine 12 metara te dva nadvožnjaka, svaki duljine 35 metara.
12:54 2 h 15.07.2026
Zagreb priprema natječaj za megaprojekt od 51 milijun eura: Na šljunku niče kompleks s 8 dvorana
Prostor bi bio namijenjen različitim događanjima, od kongresa, konferencija i poslovnih skupova do koncerata, predstava, izložbi, banketa i svadbi.
10:34 5 h 15.07.2026
Nakon desetljeća ovisnosti o skelama i dugim obilascima, novi most trebao bi povezati obale Save te znatno olakšati svakodnevni život.
17:00 22 h 14.07.2026
Novo sjedište službeno bi trebalo biti otvoreno 21. srpnja 2026. godine.
17:00 22 h 14.07.2026
Ovo će biti najveći projekt željeznice u Hrvatskoj: Pruga od 175 kilometara do mora i najduži tunel
Najveći projekt željeznice u Hrvatskoj bit će nizinska pruga Zagreb-Rijeka. Prvi korak je ugovaranje tehničke pomoći za nabavu i provedbu ugovora.
16:59 22 h 14.07.2026