Započela velika akcija porezne uprave u građevini! Češljaju se obračuni plaća, ‘ekstra na ruke’ više se ne može sakriti
Porezna uprava od kolovoza do listopada provodi veliku akciju nadzora poslovnih knjiga i obračuna plaća u tvrtkama koje su zavedene za djelatnosti u građenju stambenih i nestambenih zgrada. Cilj je detektirati one koji sustavno krše porezne propise i time rade štetu proračunu i radnicima. Oglasio se i Sindikat graditeljstva iz kojega kažu kako njihove analize pokazuju što će se po okončanju nadzora pokazati ako najveći problem, a to je nesrazmjer između složenosti radnog mjesta i plaće. Što u prijevodu znači da se jedno radi, a drugo plaća, a to je polazišna točka za rak ranu hrvatske bauštele – rad na crno.
ilustracija | Pexels, Canva
U sklopu redovnih nadzornih aktivnosti ovlašteni službenici Ministarstva financija, Porezne uprave provode na području Republike Hrvatske u razdoblju od 1. kolovoza do 31. listopada pojačane nadzore obračunavanja i prijavljivanja poreza i drugih javnih davanja, vođenja poslovnih knjiga i evidencija. Sve s naglaskom na obračun plaće radnicima kod poreznih obveznika koji obavljaju djelatnost područja ‘Građenje stambenih i nestambenih zgrada’ (F- 41.00).
Iz Ministarstva financija navode kako je cilj navedenih nadzornih aktivnosti otkrivanje poreznih obveznika koji evidentno i sustavno krše porezne propise te zaštita i omogućavanje nesmetanog poslovanja urednim poreznim obveznicima. Još poručuju kako će se nadzorne aktivnosti provoditi ciljano, na temelju prethodno provedene analize rizika.
Konačan nadzor provedbe KUG-a
Iz Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH) ovu akciju prepoznaju kao, između ostalog, konačnu realizaciju najavljenog nadzora primjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (KUG) za socijalne partnere potpisnike Kolektivnog ugovora u građevini (SGH i HUP-UPG). Što je pak, kako kažu, aktualna tema još od 2002. godine, kada je prvi put odlukom ministra rada proširena primjena KUG-a na sve poslodavce u građevinarstvu.
– Prvom odlukom o proširenju KUG-a i svim sljedećim Odlukama do danas, KUG je prepoznat kao instrument socijalnih partnera koji su pomogli urediti uvjete i cijene rada u građevinarstvu. Gotovo 20 godina SGH je pratio primjenu KUG-a samo kod poslodavaca u kojima je sindikalno organiziran. Iako proširena primjena KUG-a ima snagu zakona nije bilo sustavnog nadzora primjene, sve do prije četiri godine.
Dodaju i kako se izmjenama Zakona o minimalnoj plaći iz 2021. godine minimalnim plaćama smatraju i sve osnovne plaće po grupama složenosti poslova ugovorene u proširenim kolektivnim ugovorima.
– Uz to nadzor primjene plaća tada je Zakonom o min plaći određen inspekciji rada i poreznoj inspekciji. Slijedom prethodno navedenog i Porezna uprava najavila je nadzor građevinskih tvrtki za narednih nekoliko mjeseci, kažu iz SGH.
Ilustracija, foto: HKOIG
Poslovi nisu u skladu sa složenosti
Na upit što bi službenici Porezne upravo mogli detektirati u svojim izvodima, odnosno što su problemi s kojima se građevinci susreću vezno uz svoja primanja iz SGH odgovaraju kako je to u prvom redu činjenica da poslodavci radnike prijavljuju za poslove koji nisu u skladu sa složenosti.
Naime, HUP-UPG i SGH je po ovom pitanju u posljednjih 12 mjeseci proveo kontrolu isplate plaća iz Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (sukladno čl. 89.b KUG-a).
– Na temelju podataka pristiglih iz kontroliranih tvrtki uočili smo da je kod značajnog broja poslodavaca većina radnika prijavljena na nižu grupu poslova od one složenosti koju zaista radnik obavlja. Najčešće su radnici prijavljeni na 2. ili 3. od 11 grupa složenosti poslova. Druga grupa odnosi se na pomoćne radnike, a treća grupa na radnike početnike raznih zanimanja, kaže iz SGH.
Rad na crno
Iz Sindikata dalje objašnjavaju kako se neke tvrtke reklamiraju da zapošljavaju po 30, 100 ili 150 stručnih radnika. Dok je paralelno kontrola pokazala kako ih je tek nekoliko raspoređeno u neke više grupe složenosti poslova.
– Pa se pitamo, kako je to moguće? Za mnoge, prvenstveno domaće radnike, to ne znači da oni rade samo za tu plaću, već im uz nisku prijavljenu plaću poslodavci razliku nadoknađuju u obliku neoporezivih isplata i/ili neprijavljenih isplata na ruke, objašnjavaju iz SGH-a.
Napominju i da, dok dio poslodavaca uredno prijavljuje i plaća radnike, ovo za mnoge i dalje predstavlja prilično raširenu praksu. A ona šteti radnicima, sustavu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i stvara nelojalnu konkurenciju između poslodavaca.
Doznajte ovdje sve o mogućnostima ostvarivanja prava na naknadu zbog ozljede na radu.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
