Zlatna obljetnica prvog zagrebačkog pothodnika, u gradnju se 'utuklo' 7.500 tona betona

Iako su pothodnici na neki način zaštitni znak Zagreba, grad ih nije imao do 1974. Prije točno 50 godina, prvi prolaznici prošetali su najstarijim zagrebačkim pothodnikom, koji i danas povezuje Glavni kolodvor i dio južno od željezničke pruge. Prije tog datuma, građani su s južne strane u centar prelazili starim željezničkim mostom, kojeg se neki i dalje sjećaju s nostalgijom. Ipak, novi pothodnik svojevremeno je bio najmodernije zdanje u zemlji, u koje je ‘ulupano’ 7.500 tona betona. Osim šetnje, bio je poseban po tome što je prolaznicima nudio i trgovine i ugostiteljske objekte.

Zagreb je grad koji se polako širio kroz svoje brojne etape, a najveće promjene u gradu su se dogodile za vrijeme 20. stoljeća. Otvaranje novih gradskih tvornica bila je direktna ‘pozivnica’ brojnim doseljenicima, koji su krenuli naseljavati tada periferne dijelove grada. Na neki način danas središte grada, Trnje i Trešnjevka nekada su bile strogo odijeljene od Donjeg grada, koji je bio uređen i izgrađen blokovskim načinom gradnje.

Međutim, dva dijela grada, ipak su bila povezana, no ne pothodnikom, kao što je danas slučaj, već mostom, a jedan se nastavljao na Trnjansku ulicu, koja se u prvim desetljećima 20. stoljeća protezala do željezničke pruge. Sve se to u 1970-ima promijenilo izgradnjom najstarijeg zagrebačkog pothodnika. Gradnju su popratile kontroverze, a u konstrukciji je korišteno 4.600 tona betonskog željeza.

Stari željeznički most

U tridesetim godinama polako kreće gradnja uz današnju Vukovarsku ulicu, koja postaje novo središte grada. U narednim desetljećima grade se neke od zgrada važnih institucija koje ondje i danas djeluju, poput zgrade Gradskog poglavarstva. No, donose i promjenu povezanosti između dva dijela grada. U 1960-ima gradi se tako Palača pravde, za koju se jedan stanovnik zagrebačkog Trnja prisjeća kako je Trnju ‘presjekla’ put prema centru.

– Trnjanska ti ide skroz pored Lisinskog. A građevinari, ti pokvarenjaci, oni su namjerno tu Palaču pravde metnuli, da presijeku, komentirao je Krešimir (74) pa se prisjetio mosta koji je, prije gradnje Palače bio na kraju duge Trnjanske ceste i vodio u Donji grad.

– Ideš tako ravno i dolaziš do nekadašnje tvornice ‘Janko Gredelj’. E, prije Gredelja, bilo je to kulturno-umjetničko društvo i tamo je bio jedan željezni most, koji je iz Trnjanske vodio u Petrinjsku. Od nasipa, bila je ravna putanja skroz do nadvožnjaka, prisjetio se ovaj rođeni Trnjanin željezničkog mosta koji je nekada spajao dijelove grada odvojene prugom.

Sve krenulo ‘divljom gradnjom’

Kako je Trnju jasno dato do znanja da ne treba imati ‘otvoren’ put u Donji grad, današnja Vukovarska dobiva na važnosti s novim zgradama institucija i novim uređenim naseljima, koja jasno odskaču od većinom bespravno građenih trnjanskih kuća. No, Donji grad nije imao ‘podzemnu’ vezu s Vukovarskom još neko vrijeme. Tek 1974., Zagreb dobiva kultni pothodnik – ujedno i prvi u Zagrebu, kojemu je 24. svibnja 2024. jubilarni 50. rođendan, piše večernji.hr.

U to vrijeme prvi, ali i jedini podzemni prolaz u Zagrebu, dužine 160 i širine 21 metar, bio je najmodernije zdanje u zemlji. Prvi građevinski pothodnik zamijenio je stari željeznički most kojim su Zagrepčani ranije dolazili u Donji grad, a isprva je bio rezultat – bespravne gradnje.

Prvi shopping centar

Natječaj za izvođenje radova raspisan je 1969. godine, a čitav okolni prostor vrlo brzo je postao ogromno gradilište. Autor projekta bio je K. Tonković, a projekt je izvodila jedna od svojevremeno najjačih građevinskih poduzeća, Industrogradnja.

U gradnju novog pothodnika, neviđeno čudo arhitekture i građevinarstva, ‘utučeno’ je 7.500 tona betona te 4.600 tona betonskog željeza. Nakon niza skandala, od početka gradnje 1969. pa čak i zaustavljanja gradnje, prije točno 50 godina, 24. svibnja 1974., novih pothodnikom prošetali su prvi prolaznici. Otvorenje je bilo dugo očekivano te je pothodnik, osim što je nudio olakšan prolaz do Centra, bio multifunkcionalan sa trgovinama i ugostiteljskim objektima.

Pothodnik je postao i prvi zagrebački shopping centar, te je vrlo brzo nakon otvorenja bio omiljeno mjesto boravka Zagrepčana. Kako je pokazala anketa koju je među građanima 1997. proveo Zoran Stiperski, 5% ispitanika Importanne centar je odabralo kao mjesto sinonim za ugodu. Razlog, zaključio je Stiperski, je taj što je pothodnik spoj šetališne i kupovne namjene. Upravo zbog toga, prvi zagrebački pothodnik, a ujedno najstariji ‘shopping centar’, bio je pionir u sjedinjavanju shoppinga i ‘šetnje’.

Pothodnik je Zagreb povezao s Centrom, a kako se grad istovremeno širio ‘na jug’, ispričao nam je idejni tvorac Novog Zagreba, Vinko Uhlik. Razgovor pročitajte ovdje.