Jedan projekt radili su bez skele iznad provalije, a drugi usred bolnice koja nije smjela stati ni na jednu noć. Vlasnik tvrtke ispričao nam je više.
16:10 2 d 01.06.2026

Detalj tramvaja s razrušenim pročeljem na početku Ilice; David Mandić | baustela.hr
Za kretanje Zagrebom iz dana u dan građani odabiru javni gradski prijevoz. Velik pak dio te vrste prijevoza putovanje je tramvajem.
Značajan dio grada ‘premrežen’ je tračnicama, no nisu sve jednako stare, jednako opterećene, a nisu ni svi dijelovi kolosijeka jednako daleko od građevina. Upravo u centru, isprepliće se nekoliko faktora tako da baš taj dio grada postaje najviše izložen zbog tramvajskog prijevoza, a o čemu se nedovoljno govori. Kada smo se u listopadu bavili temom zagrebačke tramvajske mreže, štošta o ovoj temi nam je napisala profesorica s Građevinskog fakulteta Maja Ahac.
U našoj Bauštelskoj reportaži naveli smo zanimljiv podatak koji nam je odala Ahac – da je zagrebačka tramvajska pruga najopterećenija u Europi, a nije baš ni ‘od jučer’. Iz ZET-a su nam tom prilikom napisali kako su najstarije ni manje ni više one dionice koje prolaze kroz središte Donjeg grada ili dionice na neki način povezane s Centrom.
To su trase Ribnjak, Ksaverska i Zvonimirova, dok je ‘najmlađa’ od Dubrave do Dupca. U stvari, ta dionica bila je i posljednji produžetak tramvajske pruge u gradu Zagrebu.
Već smo ustvrdili i da nisu sve dionice jednako opterećene. Tako je ponajviše jer ne podliježu sve jednako gustom ili pak rijetkom voznom redu. Osim što je najstarija, pruga u centru je, čini se, i najviše opterećena. Poglavito je to slučaj s trasom preko Trga bana Jelačića koja je svojevrsno čvorište stvarno velikog broja tramvajskih linija.

Eletrična mreža pruga; foto: David Mandić | baustela.hr
– Različita opterećenja pojedinih dionica kolosijeka posljedica su organizacije voznog reda. Razlika u broju linija to jest frekvenciji prolazaka tramvaja određenog tipa (određenog kapaciteta putnika i vlastite težine) uzrokuje i razlike u distribuciji opterećenja kolosijeka izraženog u bruto tonama. Tako je, primjerice, opterećenje dionice pruge na Trgu bana Josipa Jelačića više od 5 puta veće nego na dionici između okretnica Žitnjak i Savišće, usporedila je stanje na tramvajskoj mreži u Zagrebu Ahac.
Uzimajući u obzir starost i izloženost zgrada u centru, a ne zaboravimo ni njihovu blizinu tramvajskoj pruzi, kako se ne zapitati: Koliko tramvaj šteti zgradama u Centru? Iako je ovo pitanje nakon potresa bilo vrlo važno pa su jedno vrijeme tramvaji iz istog razloga vozili puno sporije i vrlo oprezno, čini se da je oprez odavno splasnuo. Postoji li i dalje rizik?
Naime, u razdoblju nakon zagrebačkog potresa isprva je detaljno pregledan cijeli sustav, a provjeru je proveo Građevinski fakultet u Zagrebu. Potom je utvrđeno mogu li i u kojoj mjeri prolasci tramvaja gradskim centrom ugroziti građevine pa samim time i sigurnost građana.
Ahac nam je otkrila kako je nakon sanacije i uspostave prometa u Donjem gradu ograničena brzina tramvaja kako bi se u najvećoj mogućnoj mjeri spriječilo da vibracije uslijed odvijanja tramvajskog prometa dodatno naštete u potresu već oštećenim građevinama. Iako razina vibracija koju proizvode tračnička vozila neće izazvati oštećenja na nosivim elementima građevina, u Donjem gradu zgrade su vrlo blizu kolosijeka kojima tramvaji u prosjeku prometuju svakih nekoliko minuta, što u stvari i jest najveći problem.
– Stoga je postojala bojazan da bi se pojedini elementi konstrukcije koji su uslijed potresa znatno oštećeni (dimnjaci, zabatni zidovi, ornamenti, vijenci i sl.), bez adekvatne sanacije mogli dodatno oštetiti te na taj način i ugroziti sigurnost stanara i ostalih građana, objasnila je Ahac.

Poznati češki Tetra T4 model s početka 80-ih; foto: David Mandić | baustela.hr
U svrhu ocjene stanja kolosijeka i određivanja lokacija sa značajno povišenim vibracijama, Građevinski fakultet je na cjelokupnoj mreži tramvajskih kolosijeka proveo dugotrajni monitoring razina vibracija, mjerenih na tramvajskom vozilu. Analizom su definirane lokacije na kojima je potrebna intervencija na kolosijeku kako bi se smanjile vibracije.
– Te lokacije sanirane su ili su u postupku pripreme sanacije od strane Zagrebačkog električnog tramvaja. Monitoring vibracija od prolaska tramvajskih vozila nastavljen je na oštećenim građevinama u blizini tramvajske pruge, u cilju utvrđivanja utjecaja tipa vozila, režima vožnje i stanja kolosijeka na razine vibracija u građevinama, zaključno je komentirala Ahac.
Na koncu se još vrijedi osvrnuti na komentar predstavnika Sindikata prometnih i komunalnih službi Hrvatske Dražena Jovića, koji je podijelio svoje mišljenje o stanju i održavanju tramvajskih pruga u Zagrebu, pri čemu se dotaknuo i vibracija. Osim što, kako je rekao Jović, tračnice nisu ispravno održavane, nije ispravan ni gornji napon žice, točnije ispravljačke stanice, jedna stvar najviše je zaslužna za vibriranje – ploče koje nis dobro ‘legle’.
– Kada imamo ta tri kriterija koja se moraju ispuniti za siguran prijevoz, možemo u globalu govoriti o javnom gradskom prijevozu. Nažalost, u ZET-u i u gradu Zagrebu to baš ne funkcionira kako bi trebalo. Recimo, ne morate biti stručnjak da biste uočili kako na potezu od okretišta u Dubravi prema Dupcu betonske kocke koje kog svake vibracije – ako prođe tramvaj ili kamioni i vozila vibriraju i da nisu dobro ležeće. Upravo radi tereta koji prolazi preko izbjegavaju se ploče, već se prakticira da područje oko tračnica bude kompletno asfaltirano, rekao je Jović.
Uzimajući u obzir česta opadanja žbuke sa zgrada u Donjem gradu, čini se da i male vibracije mogu biti previše za neodržavane stare zgrade u Centru Zagreba. Što smo izbrojali: koliko ih je opasno za prolaznike, pogledajte ovdje.
Jedan projekt radili su bez skele iznad provalije, a drugi usred bolnice koja nije smjela stati ni na jednu noć. Vlasnik tvrtke ispričao nam je više.
16:10 2 d 01.06.2026
Bosch i portal bauštela.hr nagrađuju najbolje 'sam svoj majstor' projekte od nule. Prijavite svoj projekt do 13. lipnja i osvojite bogate nagrade.
11:40 21 d 13.05.2026
Veliki projekti traže preciznu organizaciju, zahtjevnu montažu i rad s golemim staklenim stijenama, otkrili su nam Ante i Marko iz Skelin Monta.
15:15 9 d 25.05.2026
Portal bauštela.hr nedavno je uveo sustav pretplate kojim zaključavamo dio članaka. Sad godišnju pretplatu možete kupiti uz čak 50 % popusta.
12:00 2 d 01.06.2026
Nova faza obnove: Država osigurala bespovratnih 79 milijuna eura, sada je prilika
Obnova javnih zgrada stradalih u razornim potresima iz 2020. godine ulazi u novu fazu.
16:19 2 d 01.06.2026
Planovi za 'područje katastrofe': Država sprema radove na 750 kuća, a broj bi se mogao povećati
Na područjima katastrofe i dalje traju postupci vezani za poslijepotresnu obnovu. Upravo je zaključen natječaj za radove na 750 kuća.
08:41 4 d 30.05.2026
U jednom od najvrjednijih i najprepoznatljivijih blokova u središtu Zagreba uskoro kreće velika obnova povijesnih palača oštećenih u potresu.
13:25 15 d 19.05.2026
Nakon propalog projekta od više desetaka milijuna eura, raskinutog u 2024., nastavlja se obnova Dječje bolnice Srebrnjak. Još traje cjelovita obnova.
15:58 27 d 07.05.2026