Iz Ministarstva uputili poziv za stambeno zbrinjavanje i sanaciju štete nastale na klizištima

Za vrijeme potresa 2020. godine, brojne zgrade na klizištima su bile oštećene ili uništene. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine uputilo je poziv građanima čiji su domovi stradali, da podnesu zahtjev za stambeno zbrinjavanje. Prihvatit će se prijave vlasnika nekretnina oštećenih u potresu, koje se nalaze na klizištima, onih koji su do pojave oštećenja u takvim nekretninama stanovali, kao i najmoprimaca na područjima županija koje razvrstanima u skupine od I. do III. U okvirima stambenog zbrinjavanja na saniranim područjima nudit će se novčana pomoć i obnova, a za nesanirana klizišta, pomoć će uključivati darovanje nekretnine, pomoć u obnovi, izgradnju zamjenske nekretnine ili praćenje nastanka i razvoja oštećenja.

2. travnja 2024. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine uputilo je poziv da zainteresirani podnesu zahtjev za stambeno zbrinjavanje stanovnika obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada koje su uništene ili oštećene zbog klizanja tla u Republici Hrvatskoj. U pozivu stoji da se pozivu odazovu i dostave potrebne podatke oni koji ispunjavaju parametre zahtjeva, kako bi se utvrdile stvarne potrebe za stambenim zbrinjavanjem, izvijestilo je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Kao prihvatljivi podnositelji prihvatit će se vlasnici obiteljskih kuća ili zgrada koje se nalaze na klizištima, a stradale su za vrijeme potresa. Točnije, zahtjev mogu podnijeti oni koji su na dan pojave oštećenja u oštećenim zgradama i kućama imali prijavljeno boravište, ili su u njima do pojave oštećenja stanovali. Prihvatit će se i prijave najmoprimaca sa ugovorima o najmu nekretnina koje se nalaze na područjima županija koje su Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (‘Narodne novine’, broj 3/2024) razvrstane u skupine od I. do III.

Različiti uvjeti za sanirana i nesanirana klizišta

Prihvatljivi zahtjevi za zbrinjavanje uključivat će unaprijed određene uvjete, od kojih se mogu izdvojiti zgrade na kojima je utvrđeno oštećenje uslijed klizanja tla od strane nadležnog i u tu svrhu formiranog Stručnog povjerenstva te zgrade koje se prema odredbama Zakona o gradnji (‘Narodne novine’ br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) smatraju postojećima, kao i zgrade za koje je u propisanom roku prema posebnom zakonu podnesen zahtjev za ozakonjenje. Pritom, prihvatit će se i prijave za zgrade u kojima su stanovnici na dan pojave oštećenja imali prijavljeno prebivalište, prijavljeno boravište ili su u tim zgradama do trenutka nastanka oštećenja stanovali.

Pomoć će se dijeliti za dva slučaja – za od strane jedinice lokalne samouprave stabilizirana klizišta ili za klizišta koja nisu stabilizirana, odnosno sanirana. U dva slučaja, drugačije će se postupati. Na stabiliziranom zemljištu, saniranom i osiguranom provedbom JLS, stambeno zbrinjavanje bit će provedeno isplatom novčane pomoći korisniku programa, te organiziranom obnovom ili izgradnjom zamjenske zgrade.

U slučaju da klizište nije stabilizirano, stambeno zbrinjavanje provodit će se darovanjem druge useljive zgrade vlasniku, odnosno darovanjem stana u vlasništvu Republike Hrvatske, JLS ili JP(R)S, na području JLS na kojoj se nalazi klizištem uništena zgrada, ili na području JLS koja graniči s JLS na kojoj se nalazi uništena zgrada. Opcija je i izgradnja i darovanje postojeće kuće ili stana odgovarajuće veličine, ali i izgradnja i darovanje zamjenske stambene zgrade na lokaciji uništene zgrade na zemljištu u vlasništvu Programa, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ili Republike Hrvatske.

Još jedna mogućnost bit će isplata novčane pomoći za izgradnju ili za kupnju zamjenske zgrade korisniku Programa, u visini procijenjene vrijednosti nekretnine na koju bi korisnik imao pravo prilikom nabave na tržištu na području JLS. Kao posljednja mogućnost, navedeno je praćenje nastanka i razvoja oštećenja ugroženih zgrada uslijed pomaka klizišta uspostavom monitoringa klizišta.

Slijede rušenje i obnova, a klizišta će se kontinuirano pratiti

Prihvatljivim aktivnostima vezano za problem stambenog zbrinjavanja i zbrinjavanja štete smatra se uklanjanje ostataka uništenih ili porušenih zgrada, izrada projektne ili druge tehničke dokumentacije obnove, ili rušenja zgrade, kao i  pribavljanje potrebnih dozvola, izvođenje radova obnove, ili rušenje zgrade te nabava opreme i opremanje zgrade. Od aktivnosti bit će prihvatljivo i nabavljanje opreme ili kupnja postojeće obiteljske kuće ili stambene zgrade ili stana, kontinuirano praćenje, to jest monitoring klizišta, a i izrada projekta monitoringa, nabava opreme i uspostava monitoringa te isplata novčanih sredstava za nadoknadu troškova.

Očekuje se da će se projekt smatrati izvedenim po završetku postupka uklanjanja posljedica šteta na zgradama nastalih klizanjem terena. Na zahtjev za stambeno zbrinjavanje bit će moguće prijaviti se putem pripadajućeg Obrasca i s priloženim odgovarajućim dokumentima. Provjerene kompletne prijave s pripadajućom dokumentacijom bit će proslijeđene u Ministarstvo, a rok za podnošenje zahtjeva je 90 dana od objave na web stranicama Ministarstva.

U slučaju pojave novih oštećenja na zgradama nastalih nakon objavljenog poziva iz 2018. godine, koja nisu evidentirana pregledom Stručnog povjerenstva, ili ako korisnik Programa želi koristiti mogućnosti korištenja novčane pomoći prema ovom Programu, bit će nužno podnijeti novi zahtjev. Ministarstvo će moć zatražiti provjeru podataka o broju ugroženih stanovnika utvrđenih očevidima na ugroženim područjima nakon zaprimljenih prijava.

Ovdje pročitajte više o obnovi prometne infrastrukture od 91 milijun eura – uključuje obnovu mostova, klizišta i ostale vrste obnova na 129 gradilišta.