Što je nafta za Bliski Istok, to može biti vruća voda za Zagreb: Glavni grad i županija leže na 15 bušotina, evo koji su planovi

Dok se u javnosti energija budućnosti najčešće veže uz sunce i vjetar, ispod Zagreba već desetljećima miruje toplinski div čiji se potencijal tek nazire. Pod gradom se prostire jedan od najperspektivnijih geotermalnih sustava u Hrvatskoj, no njegova se snaga koristi samo djelomično. Što grad koči, koje su stvarne mogućnosti i kako bi geotermalna energija mogla postati ključni izvor topline za metropolu, otkrili su nam stručnjaci Agencije za ugljikovodike.

Iako se u javnosti najčešće govori o suncu i vjetru, Hrvatska zapravo leži na jednoj od najbogatijih geotermalnih zona u regiji. Od Međimurja i Podravine, preko Slavonije pa sve do jadranskog zaleđa, ispod naših nogu nalaze se goleme količine termalne vode koje brojne europske zemlje već desetljećima koriste za grijanje gradova, staklenika, bolnica i industrijskih pogona. Varaždin, Čakovec i Prelog godinama planiraju geotermalne sustave daljinskog grijanja, Bjelovar je napravio veliki iskorak dubinskom bušotinom Veliko Korenovo GT-1, dok su Osijek, Vinkovci i Velika Gorica posljednjih godina potvrdili svoj geotermalni potencijal kroz projekte koje vodi Agencija za ugljikovodike (AZU). U tom se kontekstu sve češće postavlja pitanje – što je s glavnim gradom?

Zagreb, iako naizgled geološki miran i ravničarski, krije izuzetno bogat termalni sustav. Godinama je ostajao neprepoznat, no pod njim se nalazi jedna od najperspektivnijih urbanih geotermalnih cjelina u Hrvatskoj. Koliko je zapravo bušotina, zašto se koriste tek djelomično i kakvi planovi stoje pred gradom, otkrili su nam iz Agencije za ugljikovodike.

Geotermalna infrastruktura Zagreba

Prvi značajan korak u otkrivanju zagrebačkog geotermalnog sustava dogodio se već 1964. godine, kada je bušotina Stupnik-1, izvorno namijenjena naftnom istraživanju, neočekivano otkrila termalnu vodu. Potencijal je potvrđen 1977. hidrodinamičkim mjerenjima, a to je bila prekretnica nakon koje su geolozi zaključili da Zagreb leži na jedinstvenom toplinskom rezervoaru miocenskih dolomita i vapnenaca, iznadprosječnog geotermalnog gradijenta. Na tom je području, koje danas obuhvaća eksploatacijsko polje Geotermalno polje Zagreb površine 54 kilometara kvadratnih, izbušeno čak 15 geotermalnih bušotina.

Raspoređene su na lokacijama Mladost (3 bušotine), Klinička bolnica Novi Zagreb – Blato (7 bušotina), Jarun (1 bušotina), Sava (1 bušotina), Lučko/Lučanka (1 bušotina) i Stupnik (2 bušotine). Uz ove bušotine, u okviru dugogodišnjeg istraživanja zagrebačkog podzemlja, na području grada nalaze se i dodatne istražne bušotine – Savica-1, Šalata-1, Resnik-1, Resnik-2 i Dubravka-1, smještene na središnjem i istočnom dijelu grada.

– Stanje bušotina je različito. Neke su aktivne i uključene u postojeće toplinske sustave, dio je konzerviran, dok pojedine još nisu stavljene u funkciju. Trenutna eksploatacija odvija se kroz tri sustava: tehnološke sustave Mladost i Blato (KBNZ) te podsustav Lučko. Iz njih se godišnje crpi 6 do 10 l/s geotermalne vode, koja se koristi za grijanje sportskih i obrazovnih objekata, među kojima su ŠRC Mladost i Kineziološki fakultet, kao i pojedini poslovni prostori. Do kraja godine očekuje se potpuno spajanje studentskog doma Stjepan Radić na sustav Mladost; trenutačno je priključena samo jedna zgrada. Sve navedeno potvrđuje da Zagreb raspolaže značajnim, dugoročno održivim geotermalnim potencijalom, koji se može dodatno razvijati aktivacijom neiskorištenih bušotina i modernizacijom postojećih sustava, rekli su nam iz Agencije za ugljikovodike.

Zašto se potencijal ne koristi i koji su planovi?

Unatoč impresivnom resursu, Zagreb svoju geotermalnu energiju i dalje koristi tek djelomično. Problemi nisu u potencijalu, nego u zahtjevnosti samog procesa. Geotermalne bušotine zahtijevaju skupe remonte, tehnički složenu opremu i dugoročno planiranje. Pritom su mnoge bušotine smještene relativno daleko od postojećih toplinskih mreža, pa bi njihovo priključivanje zahtijevalo novu infrastrukturu. U stručnim se krugovima često naglašava upravo financijski aspekt, geotermalna energija nije projekt koji se isplati za dvije godine, ona je ulaganje na desetljeća i zato traži stabilan i predvidiv investicijski okvir.

Urbanistička ograničenja dodatno usporavaju razvoj. U gusto izgrađenim zonama svaki zahvat ima niz procedura, a istovremeno je potrebno paralelno modernizirati toplinski sustav grada kako bi mogao prihvatiti novi izvor energije. Unatoč svemu, interes investitora vidljivo raste, a i javne institucije sve aktivnije otvaraju prostor da geotermalna energija postane jedan od nosivih izvora topline u Zagrebu.

Kako su rekli iz AZU-a, postojeći sustavi iskorištavaju tek dio ukupnog geotermalnog potencijala, ali to se namjerava promijeniti. Konkretno, u sklopu izgradnje nove Nacionalne dječje bolnice u Blatu planirano je da se sustav grijanja i hlađenja objekta spoji na geotermalne bušotine Geotermalnog polja Zagreb.

Ovaj projekt ne bi trebao ostati izoliran. Dugoročno se razmatra povezivanje drugih javnih objekata i potrošača u jugozapadnom dijelu grada, čime bi se postupno povećao stupanj iskorištenja zagrebačkog geotermalnog rezervoara. Ako se planovi nastave razvijati sadašnjim tempom, Zagreb bi po prvi put mogao ozbiljno ući u energetsku tranziciju koja se ne oslanja samo na obnovljive izvore s površine, nego i na one duboko ispod tla.

Najperspektivnije geotermalne lokacije u okolici Zagreba

Na širem zagrebačkom području trenutačno se na pet istražnih prostora provode aktivnosti istraživanja geotermalnog potencijala, s ciljem utvrđivanja mogućnosti korištenja geotermalne energije u toplinarstvu – za grijanje privatnih i poslovnih prostora, sportskih objekata te staklenika. Na jednom od tih prostora Agencija za ugljikovodike je u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), kroz mjeru C1.2. R1-I2 Poticanje energetske učinkovitosti, toplinarstva i obnovljivih izvora energije za dekarbonizaciju energetskog sektora, tijekom 2025. izradila istražnu geotermalnu bušotinu Velika Gorica GT-1, kojom je potvrđen geotermalni potencijal za potrebe geotermalnog grijanja.

– U sklopu projekta do sada su izrađene tri istražne geotermalne bušotine, koje su sve potvrdile geotermalni potencijal na područjima gradova Velika Gorica, Osijek i Vinkovci. Također, početkom prosinca počinje izrada četvrte istražne geotermalne bušotine u Zaprešiću. Na ovaj način osigurali smo održivi model poticanja geotermalne energije kroz deriskiranje prostora na područjima gradova. Geotermalni projekti izuzetno su kapitalno intenzivni i tehnički zahtjevni, a Agencija je omogućila model kroz koji se financiraju projekti te svojim stručnim iskustvom pružamo podršku njihovoj realizaciji, rekli su iz Agencije.

Dodali su i da se, osim zagrebačkih sustava Mladost, Blato i Lučko, gdje se već koristi voda temperature oko 80 °C, u Svetoj Nedelji nalazi jedan od najuspješnijih primjera komercijalne upotrebe geotermalne energije u Hrvatskoj. Ondje voda temperature oko 65 °C služi za grijanje staklenika u kojima se hidroponski uzgaja rajčica. Rezultati su vrlo dobri i predstavljaju dokaz da se geotermalna energija može koristiti ne samo za grijanje prostora, nego i za poljoprivrednu proizvodnju, što otvara sasvim nove mogućnosti razvoja za cijelu regiju.

Integracija u zagrebački toplinarski sustav

Postavlja se i još jedno bitno pitanje – što bi bilo potrebno da geotermalna energija postane konkurentna opcija za zagrebački toplinarski sustav?

– Da bi geotermalna energija postala konkurentna opcija za zagrebački toplinarski sustav, potrebno je pristupiti ovom pitanju sinergijski i strateški. To znači da se remonti i aktivacija neiskorištenih bušotina usklade s proširenjem toplinske infrastrukture koja će ih povezati s većim potrošačima i gradskom toplinskom mrežom. Za privatne investitore ključno je osigurati stabilan financijski okvir, pri čemu značajnu ulogu mogu igrati EU fondovi za modernizaciju i poticanje primjene obnovljivih izvora energije u toplinarstvu, koji omogućuju pokrivanje dijela ulaganja i olakšavaju dugoročno održiv povrat investicija, rekli su.

Uz sve to, država može igrati ključnu ulogu kroz strateško planiranje, regulativu i koordinaciju projekata kako bi se geotermalna energija učinkovito integrirala u nacionalni energetski sustav. Sinergija između tehnologije, planiranja i financiranja, u kombinaciji s projektima poput spajanja Nacionalne dječje bolnice u Blatu na geotermalne izvore, pokazuje da Zagreb može postupno osigurati stabilnu, obnovljivu i konkurentnu energiju za svoj toplinski sustav.