Od garaže na škrapi do plovila izrađenog bez nacrta, ovo su najimpresivniji projekti koji su pobijedili na natječaju portala bauštela.hr i Boscha.
14:00 1 d 19.06.2026

vodeni svijet | foto: Freepik
Crvi od pješčanog dvorca morska su stvorenja dugačka oko dva inča koja grade ogromne kolonije saćastih struktura nalik na grebene cementirajući zrnca pijeska. Nadahnut ovim strukturama, istraživački tim predvođen profesorom Wang Shutaoom s Tehničkog instituta za fiziku i kemiju (TIPC) Kineske akademije znanosti (CAS) razvio je prirodne građevne materijale koji imaju nizak udio ugljika.
Građevinski materijali s niskim udjelom ugljika hitno su potrebni zbog ogromne potrošnje energije i emisija ugljika povezanih s tradicionalnim građevinskim materijalima na bazi cementa.
Obično se razna ljepila kao što su geopolimeri, smole i ljepila izazvana visokim tlakom koriste kao zamjena za cement za proizvodnju građevinskih materijala s niskim udjelom ugljika. U usporedbi s ovim vezivima, ljepila na prirodnoj bazi obećavaju zbog obnovljivosti i ekološke prihvatljivosti bioloških izvora.

istraživanje Tehničkog instituta za fiziku i kemiju CAS
Značajni istraživački napori su uloženi u vezivanje žitarica korištenjem biopolimera kao ljepila ili pristupa biomineralizaciji. Međutim, zbog slabih mehaničkih svojstava ovih zrnastih agregata još uvijek postoje praktična konstrukcijska ograničenja.
Promatrajući prirodu, istraživači su otkrili da crvi pješčane zamkove grade snažne kolonijalne zamkove od pijeska kao svoja gnijezda duž obale vežući različita zrnca poput pijeska i komadića školjaka, piše eurekalert.org o znanstvenom radu objavljenom u Matteru.
Istraživači su shvatili da je kompozitno ljepilo koje luče crvi od pješčanog dvorca ključno za ovu strukturu. Ljepilo sadrži i kationske proteine i anionske proteine, što mu omogućuje da čvrsto poveže zrnca zajedno.
Oponašajući ovaj proces, istraživači su izradili građevinske materijale s niskim udjelom ugljika, nadahnuti kolonijalnim dvorcima od pijeska, s dobrim mehaničkim svojstvima. Korištenjem biopolimernih ljepila suprotnog naboja, ovi građevinski materijali s niskim udjelom ugljika na prirodnoj bazi mogu se izraditi od različitih zrnaca (npr. pustinjski pijesak, morski pijesak, betonska troska itd.) pod niskom temperaturom i atmosferskim tlakom.
Otrovni prah iz kamena još se naziva ‘novi azbest’, a velika je opasnost za građevinske radnike, doznajte ovdje detalje.
Od garaže na škrapi do plovila izrađenog bez nacrta, ovo su najimpresivniji projekti koji su pobijedili na natječaju portala bauštela.hr i Boscha.
14:00 1 d 19.06.2026
Čitajte portal bauštela.hr cijele godine u pola cijene: Velika akcija traje još kratko
Kupite godišnju pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz 50 % popusta. Velika akcija traje još samo tjedan dana, do 23. lipnja u ponoć.
12:00 19 d 01.06.2026
Od napuštenog supermarketa napravili knjižnicu! Stvarno ima smisla jednom kada vidite unutrašnjost
Prenamjenom stare trgovine nastao je lokalni knjižnični operativni centar koji ima veliki fokus na održivosti.
16:12 1 d 19.06.2026
Iznad autoceste stvorili zelenu oazu dugu kilometar, a ispod i dalje dnevno prolazi 120.000 vozila
Autocesta je desetljećima dijelila četvrt i opterećivala svakodnevni život stanovnika, pa je pokrenuta njezina natkrivena rekonstrukcija.
16:21 5 d 15.06.2026
U Martinskoj Vesi planira se golema solarna elektrana s baterijama i dalekovodom, a javnost sada može dati primjedbe.
09:43 13 d 07.06.2026
Karlovačka knjižnica dobiva prvi biosolarni krov na javnoj ustanovi u Hrvatskoj, spoj zelenila, solarne energije i održive infrastrukture.
09:40 13 d 07.06.2026
Hrvatski vodovodni sustavi puni mikroplastike: Ovako nevidljive čestice stižu do vaših slavina
Uzorci su prikupljani na različitim točkama vodoopskrbnog sustava kako bi se obuhvatio cijeli put vode kroz infrastrukturu.
10:35 14 d 06.06.2026
Gospić bez izvođača za sanaciju otpada: Projekt od 2,1 milijun eura kreće ispočetka
Za prvu fazu sanacije ilegalno odloženog otpada u Gospiću nije stigla nijedna ponuda, unatoč interesu tržišta i projektu vrijednom 2,1 milijun eura.
12:12 20 d 31.05.2026