Pretplata za cijeli tim: Do 30% popusta za više korisnika
Pretplatite kolege u uredu ili svoje zaposlenike i uštedite. Što je više korisnika, popust je veći i doseže do 30% popusta.
15:09 2 d 01.10.2026

Vjetropark Senj | Foto: Koordinacija
U rubrici Notes direktor tvrtke Urbane ideje Roko Dropuljić definira pojam zelene gradnje i obnovljivih izvora energije te otkriva sve izazove s kojima se susreću investitori.
– Danas gotovo da ne postoji projekt u kojem se ne stavlja naglasak na primjenu obnovljivih izvora energije s ciljem poboljšavanja kvalitete života, ističe Dropuljić koji smatra da je dugačak i kompleksan put od idejne studije do same primjene obnovljivih izvora energije.
– Hrvatska trenutačno ima 20 elektrana sa 360 stupova, a kako ističe Bojan Horvat, glavni nadzorni inženjer iz tvrtke Urbane ideje, „najveće gradilište vjetroelektrana nalazi se u Senju s 50 km pristupnih makadamskih cesta. Vjetropark čini 39 stupova čije su betonaže nerijetko trajale i do 15 sati dnevno, govori Horvat.
Svaka vjetroelektrana je zapravo armirano betonski stup u koji je ugrađeno 74 tone armature, odnosno 720 kubika betona na 100 metara visine, što je 7 puta više u odnosu na temelje prosječne jednokatnice. Jedan stup, odnosno agregat montira ekipa od dvadesetak radnika kroz tri dana, a njegov vijek može trajati i do 50 godina.
Na hrvatskom otoku Visu izgrađena je najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj i prva elektrana izgrađena na jednom hrvatskom otoku. Sve radove na izgradnji elektrane izvela je domaća tvrtka KONČAR.
– Kameniti tvrdi teren otežao je bušenje više od 5 000 bušotina za izgradnju sunčane elektrane. K tome, na otoku Visu nema proizvodnje betona, a na samoj lokaciji nije bilo vode i električne energije. No na sve te rizike i teškoće računali smo prilikom izgradnje, otkriva direktor Ivo Čović te pohvaljuje Višane koji su olakšali gradnju svojom toplom dobrodošlicom.
Elektranom se u potpunosti upravlja iz sjedišta u Zagrebu, a u samu elektranu instalirano je 11 200 panela koji omogućuju opskrbu više od polovice ukupnog stanovništva otoka Visa.
Postavlja se pitanje je li Hrvatska iskoristila puni potencijal iskorištavanja obnovljivih izvora energije. Prof. dr. sc. Ljubomir Majdandžić s Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku govori da smo na samom začelju po udjelu pokrivanja električnom energijom. Dok razlozi možda leže u složenoj zakonskoj regulativi ili neredu na tržištu zbog čega investitori nerijetko odustaju od izgradnje, Majdandžić ističe da je korištenje obnovljivih izvora energije političko pitanje i da će primjena ovisiti o svijesti i razini donošenja takvih odluka.
– Ne smijemo dopustiti velike emisije stakleničkih plinova i povišenja temperature. U protivnom će naš planet Zemlja nestati, zaključio je Majandžić.
Hrvatska se obvezala da će povećati svoj udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije. Stoga je Vlada Republike Hrvatske subvencionirala izgradnju elektrana, čiji je broj u posljednjih pet godina porastao s 10 na 39. Ekipa Koordinacije posjetila je elektranu na biomasu u Grubišnom Polju koja proizvodi električnu energiju tijekom cijele godine, neovisno o vremenskim prilikama. Elektrana je vrijedna 34 milijuna eura, a svojom je izgradnjom zaposlila 30 radnika. Zanimljivo je da elektrana proizvodi dovoljno električne toplinske energije da samostalno osvijetli i zagrije cijelu Bjelovarsko-bilogorsku županiju.

Laurent Sessa | Foto: Koordinacija
– Seeing the big through the small, zaključuje direktor Laurent Sessa, koji otkriva da njegov način promjene svijeta leži u sinergiji obnovljivih izvora energije i ekološke proizvodnje hrane.
Koordinaciju možete pratiti na mrežnoj stranici koordinacija.hr, YouTube kanalu te na Facebooku, Instagramu i LinkedInu. U nastavku vam donosimo video u kojem detaljno možete pogledati o čemu je sve riječi bilo u šestoj epizodi Koordinacije.
Pretplata za cijeli tim: Do 30% popusta za više korisnika
Pretplatite kolege u uredu ili svoje zaposlenike i uštedite. Što je više korisnika, popust je veći i doseže do 30% popusta.
15:09 2 d 01.10.2026
Arhitekti i investitori ne biraju iz kataloga: Evo gdje se dogovaraju poslovi za 2027.
Izlagači, arhitekti te investitori i ove se godine susreću na Design Districtu. Sajam se održava od 27. do 29. studenog u Tvornici duhana Rovinj.
15:26 4 d 29.09.2026
Ukupni investicijski i financijski troškovi procjenjuju se na 11,819 milijardi eura u stalnim cijenama, odnosno 14,838 milijardi eura u tekućim.
10:55 8 d 25.09.2026
Pod palicom arhitektonskog studija Lotus Architecti / LAD 1 Studio paljeno drvo postalo je suvremena fasada u top domaćem projektu.
16:19 12 d 21.09.2026
Zatvorene trgovačke površine pretvorene u prostore za rad, učenje i druženje koji se otvaraju prema unutarnjim vrtovima i terasama.
15:47 15 d 18.09.2026
Spektakularan aerodrom kao plača! Golemi krov nose čelična 'stabla' od 36 metara
Novi aerodrom u Phnom Penhu spaja monumentalnu arhitekturu i prirodu. Ima golema konstrukcijska 'stabla', tropsko zelenilo i vlastitu elektranu.
16:54 19 d 14.09.2026
Gradilište na Medvednici: Velika obnova omiljene zgrade povrh Zagreba, radovi će trajati 8 mjeseci
Jedna od najvećih promjena bit će potpuna modernizacija energetskog sustava zgrade. 'Loža' odlazi u prošlost.
11:55 20 d 13.09.2026
Skulpturalna ovojnica inspirirana poljoprivrednim terasama obavija novi flagship Café Amazona, spajajući šest etaža, zelenilo i javni prostor.
10:14 21 d 12.09.2026
Zašto se glas mijenja u pubertetu? Normalno je da 'puca' ili 'preskakuje'
Dječaci u pubertetu prolaze mutaciju glasa. Često im se događa 'pucanje' glasa ili njegovo 'preskakanje', što je normalno.
08:33 17 h 03.10.2026
Dio studenata može dobiti popust na stanarinu: Pogledajte razliku u cijenama
'Osjetljivim' skupinama studenata neki studentski centri umanjuju iznos mjesečne stanarine u domu. Zagreb kao najveći nije među njima.
08:32 17 h 03.10.2026
Matica umirovljenika dobila novi prostor: Mjesto susreta i programa za starije
Imotska Matica umirovljenika od Grada je dobila novouređeni prostor. Nalazi se na novoj tržnici, gdje će se provoditi mnoštvo programa za starije.
08:15 17 h 03.10.2026
Dvije trećine umirovljenika ispod prosjeka: Radničke mirovine od 89 do 1.864 eura
Prosječna mirovina po općim propisima prešla je 700 eura, ali oko 70 posto umirovljenika nalazi se ispod prosjeka ili na samoj granici.
08:15 17 h 03.10.2026