Novi Zakon o zaštiti zraka: Pod povećalom građevinski strojevi, baš svaki će biti u registru, a onda provjere

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije predstavilo je četiri nova propisa kojima se mijenjaju pravila u području zaštite zraka, klimatske politike i korištenja javnih sredstava. Najveću pozornost privlači nacrt novog Zakona o zaštiti zraka, kojim se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s europskim pravilima, a od 2030. godine predviđaju se stroži standardi kvalitete zraka.

Uz novi zakon predstavljeni su i prijedlog uredbe o provedbi Modernizacijskog fonda, pravilnik o ugljičnom certificiranju te pravilnik kojim se uređuje korištenje donacija i vlastitih prihoda ustanova u nadležnosti Ministarstva. Dio novosti posebno je važan za građevinski i energetski sektor, osobito kada je riječ o praćenju emisija iz strojeva, energetskoj učinkovitosti i financiranju projekata zelene tranzicije.

Predstavljeni paket propisa, kako je istaknuto, dio je prilagodbe hrvatskog zakonodavstva europskim okolišnim i klimatskim ciljevima, a za građevinski sektor posebno će biti važno pratiti daljnju razradu odredbi o registru emisija necestovnih pokretnih strojeva. Hoće li to donijeti nove obveze za građevinske tvrtke i vlasnike mehanizacije, bit će jasnije nakon dovršetka zakonodavnog postupka i utvrđivanja konkretnih provedbenih pravila.

Stroža pravila od 2030.

Novi Zakon o zaštiti zraka donosi se radi usklađivanja s Direktivom (EU) 2024/2881 o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu. Riječ je o europskom zakonodavnom okviru kojim se postrožuju standardi kvalitete zraka s ciljem smanjenja štetnog utjecaja onečišćenja na zdravlje ljudi. Među onečišćujućim tvarima za koje se predviđaju strože granične vrijednosti nalaze se lebdeće čestice PM2,5 i PM10 te dušikov dioksid, koji su posebno važni u urbanim i prometno opterećenim sredinama.

– Jedan od ključnih ciljeva jest postizanje novih standarda kvalitete zraka od 2030. godine, uz strože granične vrijednosti za onečišćujuće tvari, među kojima su lebdeće čestice PM2,5 i PM10 te dušikov dioksid, rekao je Mario Stipetić, ravnatelj Uprave za klimatsku tranziciju.

Predviđa se i unapređenje sustava mjerenja, procjene i modeliranja kvalitete zraka. To uključuje uspostavu takozvanih superlokacija za praćenje onečišćenja, jasnije određivanje odgovornosti nadležnih tijela te učinkovitije planiranje mjera na područjima na kojima dolazi do prekoračenja dopuštenih vrijednosti.

Građevinski strojevi pod povećalom

Za građevinski sektor posebno je zanimljiva najava uspostave novih registara emisija iz necestovnih pokretnih strojeva i malih kućnih ložišta. U kategoriju necestovnih pokretnih strojeva pripadaju i različite vrste građevinske mehanizacije, poput bagera, utovarivača i drugih strojeva koji se koriste na gradilištima. Njihovi motori mogu biti izvor emisija onečišćujućih tvari, zbog čega je praćenje takvih emisija važno za ukupnu sliku kvalitete zraka.

Nacrt zakona predviđa uspostavu registra emisija necestovnih pokretnih strojeva, no iz predstavljenih informacija zasad nije razvidno hoće li to značiti i dodatne administrativne obveze za građevinske tvrtke i vlasnike mehanizacije. Konkretni zahtjevi ovisit će o konačnom zakonskom tekstu i načinu njegove provedbe.

Drugi je registar emisije iz malih kućnih ložišta, koja su važan izvor onečišćenja, osobito tijekom sezone grijanja. Osim praćenja emisija, novim se zakonom predviđa kvalitetnije informiranje građana tijekom izvanrednih događaja, uključujući velike požare i druge nesreće koje mogu utjecati na kvalitetu zraka. Uređuju se i pitanja pristupa pravosuđu, naknade štete zbog narušavanja zdravlja uzrokovanog kršenjem europskih propisa o kvaliteti zraka te prekršajne odgovornosti.

Nesreća na gradilištu, ilustracija | foto: Unsplash

Novac za energetsku tranziciju

Drugi predstavljeni propis odnosi se na Modernizacijski fond, europski financijski instrument kojim se podupiru ulaganja u modernizaciju energetskih sustava, povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova. Prijedlogom nove uredbe preciznije se uređuju postupci odabira i provedbe ulaganja, programa i projekata koji se financiraju iz Fonda. Definiraju se i rokovi za dostavu prijedloga, pravila ostvarivanja prihoda, praćenje provedbe te izvješćivanje Europske komisije.

Za Hrvatsku je ovaj instrument važan u kontekstu ulaganja u energetsku infrastrukturu i projekte energetske tranzicije. Prema objašnjenju Ministarstva, nova uredba trebala bi jasnije odrediti nadležnosti institucija uključenih u upravljanje Fondom i uskladiti nacionalna pravila s izmjenama europskog zakonodavstva.

Istodobno se provedba Inovacijskog fonda izdvaja iz nacionalnog regulatornog okvira za Modernizacijski fond. Za provedbu Inovacijskog fonda nadležna je Europska izvršna agencija za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA). Važno je pritom istaknuti da predstavljena uredba prvenstveno uređuje način upravljanja i provedbe financiranja, a ne predstavlja novi natječaj za dodjelu sredstava.

Zarada od skladištenja ugljika

Među predstavljenim novostima nalazi se i pravilnik o ugljičnom certificiranju, kojim se uređuje okvir za vrednovanje klimatskih učinaka određenih aktivnosti. U središtu pozornosti je mogućnost certificiranja uklanjanja i skladištenja ugljika, osobito u poljoprivredi. Poljoprivrednici koji primjenjuju prakse kojima se povećava skladištenje ugljika u tlu mogli bi za takve aktivnosti ostvariti formalno priznatu vrijednost, pod uvjetom da je njihov učinak mjerljiv, dokazan i neovisno verificiran.

Nakon odgovarajućeg postupka certificiranja ostvareni učinak mogao bi se pretvoriti u certificirane jedinice koje se, u skladu s pravilima certifikacijske sheme i tržišta, mogu ponuditi zainteresiranim kupcima. To znači da bi skladištenje ugljika u poljoprivrednom tlu, osim okolišne koristi, potencijalno moglo postati i dodatni izvor prihoda za poljoprivredna gospodarstva.

Riječ je o dobrovoljnom europskom okviru CRCF, koji nije zamjena za smanjivanje emisija stakleničkih plinova niti je dio sustava trgovanja emisijskim jedinicama EU ETS.

Euri | Foto: Canva

Nova pravila trošenja

Četvrti propis odnosi se na korištenje nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda proračunskih korisnika u nadležnosti Ministarstva. Dosadašnja pravila bila su usmjerena na javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode, a novi pravilnik obuhvaća i Institut za vode Josip Juraj Strossmayer te Državni hidrometeorološki zavod.

– Dosadašnji propis uređivao je ovo područje samo za javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode, zbog čega se novim pravilnikom pravila proširuju na sve navedene proračunske korisnike, objasnila je glavna tajnica Ministarstva Martina Horvatić.

Cilj je, kako je dodatno istaknuto, ujednačiti način ostvarivanja i korištenja vlastitih prihoda i donacija te omogućiti učinkovitiji nadzor nad trošenjem tih sredstava.