Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026

Ivana Hađina / foto: Privatna arhiva
Za početak smo Ivanu zamolili da nam se predstavi.
– Ja sam Ivana i bavim se proizvodnjom tkanina s hrvatskim tradicijskim motivima koji se dalje koriste u razne namjene kao što su izrada narodnih nošnji, torbi, odjeće… Ja konkretno od njih izrađujem stolnjake za domaćinstvo, ugostiteljstvo, suvenire. Radi se o mikro proizvodnji, samo jedan stroj je u pitanju i iako je riječ o strojnom tkanju, veliki dio posla se obavlja ručno jer je stroj jako star i nije kompjuteriziran. Tako da se kompletna priprema uzorka radi ručno, proizvodim u malim serijama i dalje se sve radi ručno. Iako je to dugotrajan proces koji zahtijeva puno vremena i rada, on mi omogućuje proizvodnju u malim i kontroliranim serijama te mogućnost personaliziranja boja i uzoraka, priča nam Ivana kojoj je motiv za ovo što radi prvenstveno očuvanje naše baštine kroz moderne i uporabne predmete.
Kaže da joj je teško izdvojiti baš jednu tkaninu koja joj je omiljena, ali ako mora, onda su to svakako srca koja su postala već jako prepoznatljiva diljem Hrvatske i može ih se pronaći u mnogim domovima, restoranima i seoskim gospodarstvima, što joj je velika motivacija da i dalje stvara.
Na pitanje odakle ljubav prema šivanju, ali i prema radu s rukama općenito, imala je zanimljiv odgovor.
– Ja uopće ne znam šivati, odnosno naučila sam osnove tek nakon što sam počela proizvoditi tkaninu i to samo zato što nisam mogla pronaći nikog tko bi to radio umjesto mene. A ljubav prema tkanju se dogodila slučajno. Sad protječe već šesta godina kako živim s hrvatskom baštinom i nastojim ju očuvati te od nje stvoriti uporabne i održive stvari. U ovom svijetu sam završila slučajno, iz hobija, a putem se to pretvorilo u čistu ljubav prema tkaninama, narodnim i tradicijskim motivima, bojama, te svaki dan razmišljam na koji način bih vam približila njihovu ljepotu, otkriva Ivana.
Inače, Ivanin otac je bio profesor tkanja na Tekstilno tehnološkom fakultetu pa je ona odrasla s raznim ‘krpicama’, ali to ju nikad nije pretjerano zanimalo.
– Profesionalno sam radila u potpuno drugoj branši, a moj otac je većinu ovih motiva stvorio iz čiste ljubavi te ih tkao u svom obrtu. Nakon odlaska u mirovinu zatvorio je tu priču i mislio da se više nikad neće baviti s tim divnim tkaninama. Nekoliko godina kasnije, slijedom raznih događaja, ja sam shvatila da na tržištu više nema nikoga tko bi radio sve te motive, kako više nema nikoga da nastavi tradiciju (vrlo malo ručnog tkanja se održalo) te sam poželjela iz hobija nastaviti tatino tkanje. I tako sam se našla u potrazi za tkalačkim strojem. Potraga je bila duga i komplicirana, ali kako to obično bude, sudbina je uplela svoje prste i pronašli smo Radišu. Star i zaboravljen u jednom napuštenom pogonu, čekao je staro željezo. Mjesecima smo ga rastavljali, čistili i popravljali i iskreno, pojma nismo imali kako ćemo ga ponovo sastaviti, priča nam Ivana.
Čovjek bi pomislio da se ovakvim poslom više nitko ne bavi, što je žalosno jer time gubimo našu narodnu baštinu. Stoga smo našu sugovornicu pitali kako to objašnjava i misli li da će se u budućnosti ipak vratiti ovakvi stari zanati, uzorci i materijali.
– Veseli me da se ipak dio starih obrta i zanata vraća, da mlađe generacije ipak prepoznaju vrijednost baštine, tako da ima i vezenja, štikanja, ručnog tkanja….Mislim da bi bilo dobro djecu i mlade više educirati o našem bogatom naslijeđu jer se većina toga već izgubila u stvarnim životima i oni jednostavno nemaju dodira s njim. Ako im nitko ne bude prenosio sve to, neće imati niti priliku učiti, a na kraju niti oživjeti dio nje, smatra Ivana.
Kako izgleda proces izrade jednog vašeg proizvoda i možete li reći više o tkaninama koje koristite, bilo je naše sljedeće pitanje.
– Tkanina koju proizvodim pa tako i stolnjaci, izrađeni su od mješavine pamuka, akrila, poliestera i lana, ovisno o artiklu. Na žalost, mogućnost nabavke sirovine je vrlo ograničena pa često nemamo izbora nego uzeti ono što ima na tržištu. Stroj na kojem radim je industrijski, ali nije moderniziran odnosno nije kompjuterski vođen, tako da se nacrti, priprema programa i sam program za tkanje – sve radi ručno. Priprema programa je dugotrajna i komplicirana jer se sastoji od bušenja tisuće rupica na foliji. Sama dužina programa ovisi o kompleksnosti uzorka; što više elemenata ima uzorak, to je sve kompliciranije za pripremu i izvedbu. Jednom kad je program gotov, on se ne može modificirati – svaka promjena u izgledu znači izradu novog uzorka, objašnjava Ivana.
To je veliki hendikep u odnosu na kompjuterski vođene strojeve jer ne mogu izraditi puno uzoraka, ali s druge strane, to je ono što Etno Motiv razlikuje od masovne industrijske proizvodnje.
– Jednom kad je program gotov, samo tkanje nije tako komplicirano. No nakon tkanja, sve radimo ručno. Krojimo, resice radimo ručno, šivamo, slažemo… Znači svaki komad tkanine prođe barem pet puta kroz ruke, dok ne bude spreman za isporuku, dodaje Ivana.
Kakav tip kupaca obično kupuje vaše proizvode i u kakvim ih domovima možemo naći, bilo je naše posljednje pitanje.
– Veseli me reći da kupaca ima stvarno svih profila. U početku su to bili samo kupci koji i sami vole i cijene našu baštinu, pa su željeli nešto tradicijsko na stolu, no kako sam ponudu proširila modernim bojama koje su uklopive u sve interijere, taj krug kupaca se proširio i na klijente koje žele lijep, kvalitetan i poseban stolnjak u svom domu. Znači ne nešto što možete kupiti usput u trgovačkom centru, već nešto što će odražavati vašu osobnost i trajati godinama. Također, stolnjaci su i prekrasan poklon za razne prigode, od vjenčanja, rođendana, raznih godišnjica. Tu su i ugostitelji koji žele svom prostoru dati osoban pečat i biti prepoznatljivi, pa tako stolnjake možete pronaći diljem Hrvatske u raznim restoranima, otkriva naša sugovornica.
Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026
Hrvatska elektroinstalaterska tvrtka kreće raditi na novim AI centrima, zapošljavaju ove majstore
Pred tvrtkom Matel je uzbudljivo razdoblje jer kreću raditi na novim velikim projektima. Zbog toga traže pojačanje.
13:47 10 d 03.09.2026
Stavite građevinu u fokus: Iskoristite popust za godišnju pretplatu na bauštela.hr
Ove godine stavite građevinski sektor u fokus i pretplatite se na bauštela.hr. Pretplatite se sad i godišnju pretplatu dobivate za 59€.
09:39 12 d 01.09.2026
Koliko košta kvadrat laminata: Najjeftiniji je ispod 10 eura, ali toliko vas gotov pod neće koštati
Laminat se može pronaći već za manje od 10 eura po kvadratu, no kada se pribroje postavljanje, podloga i lajsne, konačni račun osjetno raste.
10:09 1 d 12.09.2026
Spiderman na baušteli! Ova mala dizalica diže 3,2 tone, a prolazi kroz obična vrata
Jedan od novijih modela pauk dizalice širok je samo 77 centimetara, a može podići teret težak čak 3,2 tone.
10:10 8 d 05.09.2026
Varioci imaju novog kolegu: Robotska ruka samostalno 'pegla' dosadne spojeve čeličnih konstrukcija
Zavarivanje čeličnih konstrukcija jedan je od onih poslova na kojima se dobar majstor itekako cijeni, a roboti nisu zamjena već pomoć.
16:31 11 d 02.09.2026
Najveća prednost kompletnog sustava jest provjerena kompatibilnost slojeva, a najveći nedostataka veći početni ulog. No, to nije sve.
11:54 14 d 30.08.2026
Ovaj 'tenkić' nosi 420 kg uz stepenice: Sam balansira teret, a savladava i problem zadnje stepenice
Umjesto da radnici tegle teret, stroj se na stubište oslanja dugim gusjenicama koje prelaze preko rubova više stepenica.
00:56 14 d 30.08.2026
Jeste li za ili protiv papuča u školama? Naši novinari podijelili svoje stavove
Školske papuče ugodne su i doprinose čistoći i obiteljskoj atmosferi, ali ponekad mogu biti i razlog zadirkivanja, a evo što misle naši novinari.
11:35 12 h 13.09.2026
Gotovo trećina misli da neće moći priuštiti nekretninu, a za 91,5 posto stambena kriza utječe na odluku o osnivanju obitelji, rezultati su nove ankete
11:34 12 h 13.09.2026
Zdravstvo pod velikim pritiskom i u Istri: 'U 28 ambulanti rade stariji od 65 godina'
Manjak liječnika vlada u cijeloj Hrvatskoj. U Istri od 114 ambulanti u 28 njih rade stariji od 65 godina. Mlade pokušavaju privući i stipendijom.
09:37 14 h 13.09.2026
Male tajne hrvatskog jezika: Napokon ste 'dočekali' ili 'sačekali' isplatu usklađivanja
Hrvatskomu jeziku ne pripada glagol 'sačekati'. Ovisno o kontekstu, treba upotrebljavati 'dočekati' i 'pričekati'.
09:36 14 h 13.09.2026