Zima ne oprašta! Evo što napraviti kada ova 3 posla na pola puta zaustave snijeg i led
Zima ne oprašta improvizacije i svaka faza radova na gradilištu mora se konzervirati od snijega i leda odgovarajućim pokrivnim sustavima, termo zaštitom i kontrolom. Kada snijeg zatrpa skelu, oplate i iskope, majstor mora razmišljati nekoliko koraka unaprijed, odnosno što napraviti kako bi se radovi u proljeće nastavili bez sanacija i dodatnih troškova. Evo kako zaštiti gradilište kada su u pitanju tri vrste radova koji su u najvećem riziku od propasti pod pritiskom zimskih uvjeta – otvoren iskop za popločavanje, fasada napravljena na pola i betonska konstrukcija pod snijegom ‘zarobljena’ u oplatama.
gradiliste u zimskim uvjetima | foto: baustela.hr / Ivana Solar
Zaštita gradilišta od snijega i niskih temperatura sastavni je dio zimske organizacije bauštele, jednako važan kao plan armiračkih, zidarskih ili fasaderskih radova. Nepravodobno osiguranje nedovršenih konstrukcija može dovesti do degradacije materijala, smanjenja projektirane čvrstoće betona, slijeganja posteljice ili oštećenja već ugrađene toplinske ovojnice.
Zato velika gradilišta bez iznimke imaju protokol za zimske uvjete. No, manja, posebice ona na kojima se radi u ‘sam svoj majstor’ aranžmanu s ekipom, često ostaju nezaštićena pred iznenadnim naletom snijega koji se zadržava. Evo kako zaštiti gradilište kada su u pitanju tri vrste radova koji su najvećem riziku od propasti pod pritiskom zimskih uvjeta – otvoreni iskop za popločavanje, fasada napravljena na pola i betonska konstrukcija pod snijegom ‘zarobljena’ u oplatama.
Fasada izvedena do pola
Na mnogim objektima hladno razdoblje zatekne fasadersku ekipu nakon ugradnje stiropora, a prije nanošenja grunda i završnog sloja edelputza. Takva fasada nema puni zaštitni film pa su ljepila, tiple i mrežica izloženi ciklusima smrzavanja i odmrzavanja.
Otapanje snijega slijeva se niz nedovršene špalete i sokl, ulazi u kapilare i može izazvati odvajanje slojeva od nosivog zida, pojavu eflorescencije te kasnije pucanje akrilatnih ili silikatnih žbuka. Jasno, situacija je još gora ako stiropor nije postavljen u punom profilu.
Za pravilnu zaštitu treba znati da se cijela fasadna ploha promatra kao otvoreni sustav koji treba disati, ali ne smije primati oborinsku vodu. Zbog toga se preporučuje konzerviranje paropropusnim membranama, zaštita podnožja skele i redovito uklanjanje nanosa s horizontalnih istaka kako izolacija ne bi izgubila projektiranu lambda svojstva.
Važno je i zaštiti skelu, posebno ako je posuđena! Svakodnevno, ili čak više puta tijekom dana, platforme, ljestve i pješački putovi moraju se osloboditi snježnih nanosa i leda. Uz napomenu kako treba izbjegavati upotrebu soli koja može korodirati metalne elemente skele. Ako je skela rastavljena svakako ju treba prekriti zaštitnim materijalom, posebice ako se nalazi izravno uz površine koje se redovno zimi sole.
fasada | foto: baustela.hr / Ivana Solar
Beton u oplatama
Armiračko-betonski radovi posebno su kritični kada je beton izliven u oplate, a šalovanje je ostalo na pola puta. Proces hidratacije cementa pri temperaturama ispod pet stupnjeva odvija se usporeno, razvoj tlačne čvrstoće kasni, a voda u svježoj mješavini može smrznuti i trajno narušiti mikrostrukturu elementa. Najčešće pitanje koje si ovdje postavljaju DIY majstori je skidati oplate u zimskim uvjetima ili ne?
Struka naglašava da se vrijeme skidanja oplata ne smije vezati uz kalendarske dane nego uz stvarno postignute marke betona. Što u zimskim uvjetima može značiti znatno dulje razdoblje pod oplatom.
Stoga, oplate mogu ostati na konstrukciji ali elemente treba zaštititi termo prekrivačima ili unutar privremenih grijanih šatora, barem i improviziranih. Ključno je održati temperaturu betona iznad kritične zone prvih dana i spriječiti toplinski šok.
oplata za šalovanje | foto: baustela.hr / Ivana Solar
Otvoreni iskop za opločnjake
Kada vanjski radovi na uređenju okućnice u zimskim uvjetima ostanu u fazi grubog iskopa kao pripreme za polaganje opločnika i stabilizirane posteljice treba brzo djelovati. Naime, iskopani teren pod snijegom pretvara se u zasićenu glinovitu masu, gubi nosivost i izložen je eroziji, pa se u proljeće umjesto ravne šljunčane podloge zatekne razrovana kota koju treba ponovno nivelirati.
Za kvalitetno popločavanje nužno je spriječiti zamrzavanje donjih slojeva. Teren treba zaštititi geotekstilom i osigurati odvodnju oborinske vode kako bi buduća hodna ploha ostala u projektiranim tolerancijama i bez kasnijeg ‘plesanja’ kocaka.
gradiliste u zimskim uvjetima | foto: baustela.hr / Ivana Solar
Prevencija – pokrivanje gradilišta
Kada se govori o baušteli pod snijegom, pokrivanje se ne doživljava kao estetska nego kao tehnološka mjera. Izvođači podižu provizorne nadstrešnice nad radnim zonama, pokrivaju otvorene AB ploče, konzole i spojeve vodonepropusnim folijama, a armaturu štite od leda kako bi se osigurala prionjivost pri nastavku betoniranja.
Takvo konzerviranje omogućuje da materijali zadrže deklarirana svojstva i da se sigurnosni standardi rada na visini ne naruše. Bez tih mjera ciklusi smrzavanja–odmrzavanja mogu ostaviti posljedice na svim konstrukcijskim sastavima, što potvrđuju smjernice za građenje u hladnim uvjetima.
gradiliste u zimskim uvjetima | foto: baustela.hr / Ivana Solar
