O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026

Notre – Dame | Foto: Donata Mach/Bauštela.hr
Pisali smo kako je u prosincu, nakon pet i pol godina od velikog požara u kojem je gotovo uništena, obnovljena pariška katedrala Notre-Dame otvorila svoja vrata. Sanacija jedne od najpoznatijih svjetskih znamenitosti koštala je čak 700 milijuna eura. Obnova katedrale nije bila samo obnova, već pravi remont – sanirali su se i najmanji detalji, od tornja do vitraža.
Katedrala je u potpunosti obnovljena, a glavna zvijezda je sanirani toranj, izvijestio je bbc.com. Toranj, koji nije originalan, već datira iz 18. stoljeća, skinut je s katedrale nakon požara, a potom i rekonstruiran.
U obnovi tornja stolari su koristili mješavinu tradicionalnih i računalno podržanih alata za projektiranje i izradu masivne drvene konstrukcije. Toranj je na svoje mjesto podignut velikom dizalicom, a zatim je postavljena skela koja je omogućila radnicima da sastave strukturu koja se ravnomjerno diže. Kao i ostatak krova, toranj je obložen olovom.
Na vrhu je postavljen novi pozlaćeni pijetao koji je zamijenio onog originalnog, izgorjelog u požaru. Unutar novog pijetla nalaze se svete relikvije te pergament s imenima 2.000 ljudi koji su sudjelovali u obnovi.

Notre – Dame | Foto: Donata Mach/Bauštela.hr
Najupečatljivija značajka obnovljene katedrale je sjaj klesarskih radova. Svi blokovi vapnenačkog kamena očišćeni su, a u nekim dijelovima i zamijenjeni.
Zamjenski kamen nabavljen je u kamenolomima u sjevernoj Francuskoj. Stručnjaci su uspjeli otkriti sitne elemente u izvornom kamenu, poput određenih fosila, koji su im pomogli u određivanju zemljopisnog podrijetla kamena. Velika većina zidova bila je neoštećena, no prekrivena prastarim nakupinama prašine, čađi i olovnog praha od požara. Zidovi katedrale očišćeni su snažnim usisavačima, a potom i sprejevima za uklanjanje prljavštine.
Sveukupno je očišćeno oko 40.000 četvornih metara kamena. Kako bi ponovno izgradili zasvođeni strop ispod mjesta gdje je nekad stajao toranj, zidari su morali ponovno usvojiti načela gotičke arhitekture.

Notre – Dame | Foto: Donata Mach/Bauštela.hr
Tijekom požara izgorjelo je i cijelo drveno krovište, dugo 100 metara. Nažalost, nijedno od 800 godina starih drva nije preživjelo, pa su ga zamijenili hrastovim drvećem iz francuskih šuma. Trebalo je pronaći oko 1.200 stabala hrasta, koja su morala biti ravna, bez čvorova i dugačka 13 metara. Velik dio drva ručno je piljen, a zatim je tesan sjekirama u oblik, baš kao što su bile grede u 13. stoljeću.
Mnoge vanjske skulpture, među kojima su i čuvene vodorige, oštećene su visokotlačnim crijevima korištenim za gašenje požara. Upravo zato pet vodoriga je skenirano računalom, a potom ponovno izrađeno u vapnencu.
One najpoznatije skulpture koje se nalaze unutar katedrale, poput Bogorodice i Zavjeta Luja XIII., nisu pretrpjele velika oštećenja, ali su očišćene i potpuno restaurirane. Očišćene su i brojne slike u katedrali, među kojima i scene iz Kristova života, koje su u 17. stoljeću bile godišnji dar pariških zlatara.

Notre – Dame | Foto: Donata Mach/Bauštela.hr
Tijekom obnove vraćena je boja nekim elementima koji su bili prekriveni prljavštinom i čađi – riječ je o bočnim kapelama i vitrajima, koji su čišćenjem povratili svoju izvornu plavu, crvenu i druge boje.
Također je očišćeno i 8.000 cijevi velikih orgulja, izgrađenih još u 18. stoljeću. Cijela struktura, visoka 12 metara, sastoji se od šest klavijatura, 7.952 cijevi i 19 puhača. Rastavljena je i odnesena u radionice izvan Pariza, gdje je obnovljena.
Velika promjena dogodila se i u liturgijskom prostoru jer su oltar, govornica i stolice bili uništeni. Izrađen je jednostavni brončani oltar s kaležima za sakramente. Postavljeno je i 1.500 novih drvenih stolica za kongregaciju te novi relikvijar iza kora za držanje krune od trnja. Dizajner Jean-Charles de Castelbajac kreirao je i novo ruho za svećenike.

Notre – Dame | Foto: Donata Mach/Bauštela.hr
Vrata ove kultne katedrale više neće biti besplatno otvorena. Prema odluci Vlade Republike Francuske, ulaz u Notre-Dame odsad će se simbolično naplaćivati turistima.
Uz to, najavljena je i klasifikacija Eiffelovog tornja jer glavni grad Francuske nije dovoljno zaštićen. Ako bi se za ulaz u Notre-Dame uveo simbolični paušal od pet eura, godišnje bi se moglo prikupiti oko 75 milijuna eura.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026
Ovako će izgledati nova splitska riva, 'jarboli' odlaze u povijest, stiže nešto novo i moderno
Splitska riva kakva je danas otvorena je 7. svibnja 2007. godine. Nakon 19 godina dobit će novu urbanu opremu u skladu s vizijom studija 3LHD.
15:16 1 d 24.04.2026
Nije na Marsu, ali je u Marsi: Otok s pola milijuna stanovnika dobit će stadion vrijedan divljenja
Stadion će prvenstveno služiti za odigravanje ligaških utakmica, čime će rasteretiti ostale stadione.
16:50 3 d 22.04.2026
Otok Hormuz često se naziva 'duginim otokom' zbog svojih nadrealnih krajolika i bogatstva boja. Upravo je to bila glavna inspiracija za projekt.
15:45 5 d 20.04.2026
Umjetna trava ne može biti zamjena za pravu zelenu površinu jer ne doprinosi ekosustavu
12:51 5 d 20.04.2026
Kuća u Andama kao gledalište na vulkanski krajolik: 300 kvadrata za život u bajci
Jedan od ključnih elemenata projekta jest sustav od deset drvenih konstruktivnih portala koji definiraju volumen kuće.
16:07 11 d 14.04.2026
Trump želi graditi trijumfalni luk, bio bi dio mega kružnog toka i grandiozniji od pariškog
Riječ je o monumentalnoj intervenciji u prostoru koja zahvaća postojeći prometni kružni tok poznat kao Memorial Circle.
16:57 12 d 13.04.2026
Tri vile na 30 tisuća kvadrata: Čisti luksuz u spoju s prirodom na otoku iz snova
Danski arhitektonski studio BIG realizirao je svoj prvi projekt u Japanu, i to u obliku triju vila od nabijene zemlje smještenih na udaljenom otoku
16:31 17 d 08.04.2026